Hrvatsko tržište maloprodaje ima velik potencijal za daljnji rast i razvoj, a Studenac planira nastaviti širenje svoje mreže istim tempom. Studenac planira proširiti svoju mrežu na otprilike 3.400 trgovina do 2028. godine i to organskim rastom, odnosno otvaranjem vlastitih trgovina te akvizicijama, najavio je u srijedu član Uprave tog trgovačkog lanca Dragan Baškarad.
Baškarad je to izjavio na konferenciji “Brzorastući sektori u Hrvatskoj: mogu li ubrzati nacionalni gospodarski rast?.”, u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) i private equity kompanije Enterprise Investors (EI), koja u svom vlasništvu ima i Studenac.
Studenac je preuzimanjem niza lokalnih trgovačkih lanaca stvorio najveću maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj s više od 1.300 dućana, počeo se širiti i na slovensko tržište, a po riječima člana Uprave Studenca za operativne poslove Baškarada, postoji vrlo veliki potencijal za daljnji razvoj maloprodaje na hrvatskom tržištu.
Trenutna vrijednost tržišta maloprodaje procijenjeno je na više od deset milijardi eura, a predviđanja su da će ono u slijedećih pet godina nastaviti rasti po godišnjoj stopi do pet posto, što znači da bi mu do 2028. vrijednost mogla skočiti na oko 13 milijardi eura, istaknuo je Baškarad.
Studenac prostor za rast vidi u nastavku konsolidacije hrvatskog tržišta maloprodaje, s obzirom da još oko 15 posto tržišnog udjela drži tzv. tradicionalna trgovina ili ‘neorganizirani retail’. “Mi svakako vidimo i taj dio tržišta kao prostor za budući rast, kroz buduće akvizicije”, izjavio je Baškarad.
Osim daljnje konsolidacije maloprodaje, Studenac na hrvatskom tržištu velik potencijal vidi i u otvaranju novih trgovina, i to u “značajno većem broju u razdoblju ispred nas”. “Studenac planira nastaviti širenje maloprodajne mreže istim tempom kao što je to činio u posljednjih pet godina”, istaknuo je Baškarad, dodajući da planovi o daljnjem širenju uključuju i slovensko tržište.
Pritom je najavio da Studenac planira proširiti svoju mrežu na otprilike 3.400 trgovina do 2028. godine i to organskim rastom, odnosno otvaranjem vlastitih trgovina te akvizicijama. Baškarad je pojasnio da se izvor i potencijal poslovnog rasta Studenca temelji na specifičnosti njegovog formata, to jest konceptu “trgovine u susjedstvu”. “Takvih trgovina u Hrvatskoj ima jako malo”, kaže Baškarad.
EI razmatra daljnje akvizicije u Hrvatskoj
Enterprise Investors (EI) upravlja s više investicijskih fondova, u Hrvatskoj osim Studenca u vlasništvu ima i pekarsku industriju Pan-Pek, a tu je i regionalni lanac trgovina sportskom opremom Intersport.
Partner u EI-u odgovoran za Jadransku regiju Michal Kedzia nije želio komentirati pisanja medija da bi se Studenac do kraja godine mogao “izlistati” na burzama u Varšavi i Zagrebu, a na pitanje novinarke hoće li EI zadržati taj trgovački lanac u vlasništvu ili ga prodati, rekao je da se baziraju na srednjoročnim ulaganjima, što znači da kupuju određene kompanije, podižu im vrijednost te ih kasnije prodaju.
“Kao fond, uvijek moramo biti otvoreni preispitivanju strateških alternativa”, izjavio je Kedzia, dodajući da se “recept uspjeha” Studenca neće mijenjati, što uključuje i akvizicije konkurentnih trgovačkih lanaca.
Upitan pak o eventualnoj prodaji Pan-Peka i Intersporta, rekao je da su zadovoljni godišnjim rezultatima i trenutnim poslovanjem. “Stoga, budućnost će pokazati”, dodao je.
Govoreći o temi konferencije, Kedzia je za gospodarski rast i razvoj kao ključne izdvojio inovacije, ocijenivši da su u Hrvatskoj prisutne brojne inovativne tvrtke i poduzetnici, posebice u području digitalnih tehnologija.
Potvrdio je da u Hrvatskoj razmatraju nove akvizicije, tvrtka je iz tehnološkog sektora, a zbog povjerljivosti Kedzia nije mogao reći o kojoj je konkretno riječ.
“Logistika dobila veliki zamašnjak”
Osim IT-a, koji “ne treba posebno spominjati”, izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić također je izdvojila maloprodaju kao sektor koji uz pametno vođenje ima potencijala za širenje, čemu upravo svjedoči i primjer Studenca.
Tu je i energetika, kao i logistika, koja je dobila “jedan veliki zamašnjak”, pogotovo ulaskom Hrvatske u šengenski prostor. Samom najavom tog članstva u okolici Zagreba su počeli ‘nicati’ vrlo ozbiljni regionalni logistički centri, istaknula je Doko Jelušić, napomenuvši da su članstva u šengenskom prostoru i eurozoni općenito povećali interes ulagača za Hrvatsku.
“Končar u zadnjih pet godina narastao tri puta”
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak je izjavio da ta kompanija u zadnjih pet godina raste iznimno brzo, čemu pogoduje i trend zelene energetske tranzicije.
“Končar je u zadnjih pet godina ‘narastao tri puta’, a i dalje otvara prostor za rast”, istaknuo je Kolak, koji apostrofira prisutnost velikog vala značajnih ulaganja u energetiku, posebice u elektroenergetiku. “Svijet je napokon shvatio da su potrebni neki ozbiljniji koraci, kako u segmentu energetike, tako i u području javnog transporta, koji imaju nedvojbeno najveće emisije ugljičnog dioksida”, izjavio je Kolak.
U segmentu javnog transporta Končar je realizirao više novih ugovora za proizvodnju niskopodnih električnih tramvaja te vlakova, kaže Kolak te najavljuje da će kompanija krajem mjeseca prezentirati potpuno baterijski elektromotorni vlak “koji će biti jedna značajnija inovacija Končara u zadnjih nekoliko godina”.
U području elektroenergetike, pak, čelnik Končara je apostrofirao značajne iskorake u proizvodnji i plasmanu transformatora, što je bitno u kontekstu očekivanog daljnjeg snažnog razvoja cjelokupne europske i svjetske elektroinfrastrukture. “To će i dalje otvarati značajan prostor za tu industriju i držimo da će tu Končar i dalje biti predvodnik u ovom dijelu Europe”, izjavio je Kolak.
Odgovarajući na pitanje novinarke, rekao je da se najavljeno poskupljenje energenata ni u kom slučaju neće odraziti na proizvodnju Končara, prvenstveno zbog činjenice da raspolažu vjetroelektranom koja proizvodi električnu energiju, kao i nizom solarnih elektrana na krovovima svojih proizvodnih pogona. “Proizvodnja električne energije u Končaru veća je od njezine potrošnje”, istaknuo je. (Hina)
