Proizvođačke cijene u industriji eurozone i EU-a porasle su i u kolovozu, treći mjesec zaredom, dok je Hrvatska bilježila pad, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na razini eurozone proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u kolovozu za 0,6 posto u odnosu na srpanj kada su prema revidiranim podacima uvećane za 0,7 posto, izračunali su statističari. Na razini Unije rast cijena bio je u kolovozu upola blaži nego u srpnju, iskazan u stopi rasta od 0,4 posto, izvijestio je Eurostat, revidiravši podatke za sredinu ljeta.
Najviše su na oba područja porasle cijene u energetskom sektoru, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,1 posto u EU, znatno blaže nego u srpnju. U ostalim sektorima zadržale su se više-manje na srpanjskoj razini. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU bile su stabilne, izvijestio je europski statistički ured.
Hrvatska uz Češku
Najviše su u kolovozu na mjesečnoj razini porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Estoniji, za 2,2 posto. Slijede Grčka i Španjolska s rastom proizvođačkih cijena od 1,7 odnosno za 1,5 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu pale za 0,5 posto u odnosu na srpanj kada su bile poskočile za 1,7 posto, najsnažnije u gotovo dvije godine, pokazuju Eurostatove tablice. Gotovo isti postotni pad cijena bilježila je u kolovozu i Češka, za 0,4 posto.
Najviše su pak pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 3,8 posto. Slijede Litva i Rumunjska s padom od 1,7 odnosno 1,6 posto.
Jeftinija energija
Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u kolovozu za 2,3 posto u eurozoni, neznatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Tempo rasta bio je stabilan i EU, uz rast cijena u zadnjem ljetnom mjesecu za 1,9 posto.
Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini zabilježen je u energetskom sektoru, za 7,7 posto u eurozoni i za 7,0 posto u EU. Pad je zabilježen i u sektoru intermedijarnih dobara, za 0,8 posto na oba područja. Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za 1,4 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara porasle su za 0,3 posto u eurozoni te za 0,4 posto u EU.
‘Dvoznamenkasta’ Slovačka
Najviše su u odnosu na prošlogodišnji kolovoz pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 18,3 posto. Slijede Luksemburg i Francuska s padom cijena na godišnjoj razini za 6,9 odnosno za 6,3 posto.
Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je i u kolovozu Hrvatska, za 5,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U srpnju bile su niže za 4,5 posto.
Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Rumunjskoj, za 2,8 posto. Slijede Bugarska i Portugal s rastom cijena za 1,9 posto, te Estonija gdje su uvećane za 1,7 posto. (Hina)
