“Poznavanje tehnologije i usavršavanje u obližnjoj Italiji, izbor najbolje opreme, potraga za najboljim sirovinama, stalne inovacije i usavršavanje kadrova izgradili su čvrste temelje tradicije koja je postala kamen temeljac suvremenog Mlinotesta“, ističe predsjednik Uprave tvrtke Mlinotest d. d. Danilo Kobal s kojim smo razgovarali o širenju poslovanja, aktualnim trendovima i budućim planovima kompanije.
Razgovarala: Marija Sedlar
Kako su izgledali počeci poslovanja tvrtke Mlinotest? Gledajući kroz više od 150 godina, koje biste godine izdvojili kao prekretnice u poslovanju?
prekretnice su proizvodnja sušene tjestenine od 1958. dok punjenu tjesteninu proizvodimo od 1966. godine. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata Mlinotest je pod svoje okrilje uzeo mnoge pekare koje su djelovale na području zapadne Slovenije, pa čak i u Umagu u Hrvatskoj. Velika prekretnica dogodila se sredinom sedamdesetih kada se sjedište tvrtke seli na novu lokaciju gdje Mlinotest ima nove silose za pšenicu, mlin, tvornicu tjestenine i pekaru. Nakon osamostaljenja Slovenije slijedi vlasnička transformacija, odnosno privatizacija. Ulazak u novo tisućljeće obilježeno je akvizicijama tvrtki, među kojima je i karlovački Žitoproizvod, pokretanjem proizvodnje u Srbiji i velikim ulaganjima u sve stupove poslovanja.
Od čega se sve danas sastoji poslovanje tvrtke i na kojim tržištima ste među liderima?
Poslovanje matičnog društva Mlinotest d.d. sastoji se od četiri područja: pekarstvo i slastičarstvo, mlinarstvo, tjestenina i maloprodaja. U sklopu grupe posluje i Žitoproizvod d.d. iz Karlovca, Pecivo d.d. Nova Gorica i Mlinotest–S u Rumi, Srbija. Na slovenskom tržištu smo apsolutni lider na području punjene tjestenine, mlinskih proizvoda i nekih kategorija sušene tjestenine. Važan je i naš tržišni udio polupečenih pekarskih proizvoda. I u Hrvatskoj i Srbiji potrošači punjene tjestenine, njoka od krumpira i svježih lazanja najčešće posežu za proizvodima iz Mlinotestovih pogona u regiji.
Gdje imate tvornice i koliki su kapaciteti proizvodnje u njima? O čemu posebno vodite računa pri proizvodnji i lansiranju novih proizvoda?
Najveće proizvodne kapacitete imamo u Ajdovščini, u sjedištu koncerna. Možemo se pohvaliti novom tvornicom klasične tjestenine, novim mlinom za pšenicu i prilično novom tvornicom svježe punjene tjestenine i proizvoda od krumpirovog tijesta. U dvorištu sjedišta naše tvrtke nalazi se i moderna pekara koja je posljednjih godina gotovo u potpunosti transformirana u proizvodnju pekarskih proizvoda za dopeku – uglavnom smrznutih. Automatizacija pakiranja i digitalizacija procesa također su sastavni dio svih ulaganja u modernije i veće proizvodne kapacitete. Mogu reći da smo dobro pripremljeni za veliku borbu s jakom tjesteničarskom konkurencijom iz Italije i domaćom u području mlinarstva i pekarstva.
Što biste izdvojili kao svoje najvažnije kvalitete zbog kojih ste ovako dugi niz godina među liderima na konkurentnom tržištu tjestenine?
Tjestenina nije naš prihodovno najveći adut, ali je svakako najprepoznatljivija kategorija Mlinotesta. Nismo bili prvi ni u Sloveniji ni u bivšoj zajedničkoj državi, no naši bivši kolege najozbiljnije su se prihvatili posla s tjesteninom. Poznavanje tehnologije i usavršavanje u obližnjoj Italiji, izbor najbolje opreme, potraga za najboljim sirovinama, stalne inovacije i usavršavanje kadrova izgradili su čvrste temelje tradicije koja je postala kamen temeljac suvremenog Mlinotesta. Posebno smo ponosni na našu svježu punjenu tjesteninu koja se već sada po veličini i značaju poslovanja izjednačava s klasičnom sušenom tjesteninom.
Kakav je današnji potrošač – mijenja li svoje navike kupovanja, što mu je u fokusu pri izboru proizvoda? Prate li hrvatski potrošači svjetske trendove?
Potrošač postaje sve zahtjevniji, znatiželjniji i obrazovaniji. Na raspolaganju mu je mnogo informacija koje mora probrati i donijeti odluku o kupnji. Sve je to izazov za svaku prehrambenu tvrtku, ali nam istovremeno daje energiju da se mijenjamo, prilagođavamo i postajemo bolji. Trendovi u prehrambenoj industriji se mijenjaju dok su neki postali klasika: zdrava hrana, jednostavnost upotrebe, bez suvišne kemije te istovremeno lokalnost i globalna raznolikost u izboru okusa. Povrh svega, epidemija Covida preokrenula je mnoge potrošačke navike, a posebice način kupnje. Hrvatski potrošač je europski potrošač i razlike u složenosti pojedinih tržišta EU su sve manje i manje, što i je ispravno.
Koliko su zaposlenici pridonijeli uspješnom poslovanju Mlinotesta? Koliko ulažete u njihovu edukaciju, razvoj i mogućnost napredovanja?
Glavni stup Mlinotesta su naši zaposlenici. Bivši zaposlenici izgradili su tradiciju i pružili nam znanje koje crpimo i s čime nastavljamo dalje rasti. Mi smo radno intenzivna proizvodna tvrtka pa su danas izazovi u osiguravanju adekvatne kadrovske strukture svakodnevni. Rastu ulaganja u kompetencije zaposlenika, njihovu sigurnost na radnom mjestu i, na kraju, ali ne manje važno, dobrobit u tvrtki. Slijede ulaganja u tehnološku opremu. Zbog automatizacije i robotizacije ima nas 35 posto manje nego prije deset godina.
Održivo poslovanje visoko je na listi prioriteta kompanija diljem svijeta. Koliko Mlinotest ulaže u održivost i zašto je važno poslovati održivo?
Održivost je postala trajna značajka u poslovanju svake tvrtke koja namjerava postojati u budućnosti. Na to nas veže osobna vjera u odgovornost svakog pojedinca i društva za razvoj planeta kao i, naravno, povećane regulative iz Bruxellesa i Ljubljane. Sva navedena ulaganja u proizvodnju donose nam manju potrošnju energije i vode, manje ispuštanja u okoliš, manji psihofizički stres zaposlenika i manje emisije tijekom same proizvodnje.
Zajedno s kupcima i dobavljačima tražimo rješenja za manju potrošnju ambalaže, kraće i ekološki manje opterećujuće transportne rute te pristupamo ekološkim obvezama. Nažalost, zeleni prijelaz nije jeftin – upravo suprotno, značajno nam poskupljuje poslovanje. Ako mu svi, dakle cijeli svijet, pristupimo ‘bez fige u džepu’, bit će rezultata. U suprotnom, to će biti pucanj u koljeno jer će se industrija i poljoprivredna proizvodnja preseliti iz relativno čiste i produktivne Europe u ekološki problematičnije dijelove svijeta. To vjerojatno nije cilj zelene tranzicije.
Kako nestabilno i izazovno okruženje utječe na poslovanje Mlinotesta u Hrvatskoj i regiji? Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete?
Posljednje četiri godine bile su iznimno izazovne za poslovanje. Covid je donio mnoge stresne trenutke u organizaciji proizvodnje, kratkotrajno veliku potražnju za trajnim proizvodima i istovremeni pad pekarskog poslovanja. Paralelno s ratom u Ukrajini uslijedili su cjenovni šokovi u energetskom i sirovinskom sektoru. Teško se preko noći prilagoditi na 100 do 300 posto povećanja troškova energije i materijala potrebnih za proizvodnju.
Ne možemo pozdraviti ni različite vladine mjere za smanjenje inflacije u obje zemlje. Moram spomenuti i povećanje cijene rada vezano uz nedostatak kadra. Imamo 24-satnu proizvodnju, u nekim pogonima sedam dana u tjednu. Čak ni rast plaća nije dovoljan. Ukratko: tražimo ravnotežu između nestabilnog tržišta robe, stalnog rasta troškova rada i usluga te zahtjeva kupaca za stabilnim cijenama. Opstanak će biti moguć pronalaskom novih inovativnih programa i novim ulaganjima u produktivnost.
Koji su poslovni događaji obilježili prošlu i ovu godinu u Mlinotestu? Planovi za nadolazeće razdoblje?
Prošlu i ovo godinu obilježilo je otvaranje obnovljene tvornice tjestenine, čime Mlinotest ostaje najveći i najbolji proizvođač ove namirnice u regiji, te investicija u potpuno novi pšenični mlin. Potonji je bio zahtjevan projekt koji je izveden kvalitetno u rekordno kratkom roku. U listopadu krećemo s proizvodnjom potpuno novog programa tjestenine za koji imamo velika očekivanja. Naredne godine bit će usmjerene na stratešku prilagodbu pekarskog poslovanja novim uvjetima na tržištu.