U Hrvatskoj je konzumacija čaja prvenstveno usmjerena na biljne i voćne čajeve koji su duboko ukorijenjeni u tradiciju i svakodnevne navike. Iako crni i zeleni čajevi postaju sve popularniji, posebno u urbanim sredinama, biljni i voćni i dalje igraju dominantnu ulogu te su često povezani sa zdravljem i ugodom.
Pišu: Katarina Primorac Račić, voditeljica projekata i Nikol Vacek, istraživačica, VALICON
Kategorija čajeva pokriva širok spektar napitaka, svaki sa svojim specifičnim procesom proizvodnje, okusom, zdravstvenim prednostima i kulturnim značenjem. Razumijevanje tih razlika pomaže u odabiru pravog čaja za svaku priliku te naglašava bogatstvo i raznolikost ovog popularnog napitka.
Valicon je za Progressive proveo online istraživanje na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana u periodu od 18. do 21. rujna 2024. te smo ispitali građane o njihovim navikama konzumacije. Konzumacija čajeva u Hrvatskoj ima svoje specifičnosti koje su oblikovane kulturom, običajima i dostupnošću različitih vrsta čajeva. Više od 70% punoljetnih građana (71%) izjasnilo se da konzumira čajeve. Među njima ima značajno više onih iz Istre i Primorja u usporedbi sa Središnjom Hrvatskom.
VOĆNI I BILJNI NAJPOPULARNIJI
Među konzumentima čajeva, najbrojniji su oni koji najčešće biraju voćne čajeve – njih 44%. Pored njih, drugi najbrojniji su oni koji piju biljne čajeve, 34%. Tradicionalno, najkonzumiranije vrste u svijetu: crne i zelene čajeve, u Hrvatskoj konzumira 19% konzumenata. Žene više konzumiraju biljne čajeve dok muškarci vole voćne vrste. Iako crni i zeleni čaj nisu dio tradicionalne hrvatske kulture, njihova popularnost raste, osobito u urbanim sredinama.
Ljudi su sve svjesniji njihovih zdravstvenih koristi pa se često konzumiraju zbog antioksidansa ili kofeina kao zamjena za kavu. Ipak, u usporedbi s biljnim čajevima, crni i zeleni imaju manju prisutnost u svakodnevnoj konzumaciji, ali su dostupni u većini kafića i trgovina. Iako tehnički ne spadaju u ‘prave’ čajeve, voćni čajevi (infuzije voća) imaju svoje specifično mjesto u kulturi konzumacije. Voćni čajevi privlače potrošače zbog blagih, aromatičnih i osvježavajućih okusa te su stoga popularni među svim dobnim skupinama, uključujući i djecu.
Česti okusi uključuju: šipak – tradicionalno omiljen zbog visokog sadržaja vitamina C i blago kiselkastog okusa, a popularan je i često konzumiran zbog blagodati na organizam; jabuka i marelica – blagi okusi koji su popularni i u domaćim mješavinama; citrusi (limun, naranča) – zbog svoje svježine, voćni čajevi s citrusima često su prvi izbor u toplijim mjesecima; bobičasto voće (malina, borovnica, ribiz) – ovi čajevi su omiljeni zbog slatko-kiselih nota i jakih aroma. Mješavine voćnih čajeva sadrže kombinacije različitih vrsta sušenog voća, što daje bogatiji okus i aromu.
BILJNI ZA MEDICINSKE SVRHE
U Hrvatskoj su biljni čajevi vrlo popularni i često se koriste u svakodnevnom životu, posebno za medicinske svrhe te se često pripremaju kod kuće. Biljni čajevi smatraju se prirodnim lijekovima i koriste se za ublažavanje prehlada, probavnih tegoba ili kao prirodna pomoć kod smanjivanja stresa. Bilje se često bere u prirodi, suši i sprema za kasniju upotrebu. Mnoga kućanstva, posebno u ruralnim dijelovima Hrvatske, imaju zalihe sušenih biljaka za čaj koje sami beru.
Prema našem istraživanju, oko 10% konzumenata sami pripremaju (beru i suše) biljke za čajeve. Ipak, najveći izvor nabavke čajeva su trgovine mješovitom robom, čak 85%. Drugi po redu su drogerije s 33% i specijalizirane trgovine (24%). U Hrvatskoj je ispijanje kave mnogo popularnije od čaja te su kafići većinom usmjereni na kavu.
Međutim, čaj je u ponudi većine kafića, ali često dolazi u vrećicama, što odražava nešto manje popularnu kulturu konzumacije čaja u javnim prostorima – samo 14% konzumacije je u kafićima. Ipak, u posljednje vrijeme možemo primijetiti kako se otvaraju mjesta orijentirana na ponudu i ispijanje čaja, a i kako neki kafići uvode novitete kada je riječ o čaju i njegovom serviranju. Najpopularnije vrste čajeva donekle pojašnjavaju i najčešće prigode u kojima se čajevi konzumiraju: primarno za ugodu (35%) i kad smo bolesni (26%).
CJELOGODIŠNJI NAPITAK
Iako se na prvi pogled čini da se čaj konzumira više sezonski, rezultati našeg zadnjeg istraživanja ukazuju da trenutno 61% konzumenata koristi čaj tijekom cijele godine. Čaj itekako može biti cjelogodišnji napitak te on nipošto nije rezerviran samo za hladniji dio godine. Tijekom zimskih mjeseci topli čajevi poput čaja od đumbira, crnog čaja, zelenog čaja s limunom mogu zagrijati tijelo i pomoći u jačanju imuniteta.
Također, ovi čajevi sadrže antioksidanse koji štite organizam od prehlade i gripe. U proljeće naš organizam često treba detoksikaciju nakon zime te u tome mogu pomoći zeleni čaj, čaj od maslačka, koprive ili metvice kako bi očistili organizam i pomogli u obnavljanju energije. Ljeti, tijekom vrućih dana, rashlađeni čajevi poput bijelog te također zelenog čaja, ali i onih citrusnih te čaja od mente ili hibiskusa, savršen su izbor za hidrataciju i osvježenje.
U jesenskom prijelaznom razdoblju korisno je piti čajeve poput rooibosa, kamilice ili čajeve s okusom jabuke i cimeta koji umiruju i pomažu u pripremi organizma za hladnije mjesece. Zanimljivo je primijetiti da među onima koji konzumiraju čaj tijekom cijele godine, 63% ga i po ljeti konzumira kao topli napitak.
ZAKLJUČAK
U Hrvatskoj je konzumacija čaja prvenstveno usmjerena na biljne i voćne čajeve koji su duboko ukorijenjeni u tradiciju i svakodnevne navike. Iako crni i zeleni čajevi postaju sve popularniji, posebno u urbanim sredinama, biljni i voćni i dalje igraju dominantnu ulogu te su često povezani sa zdravljem i ugodom. Bez obzira na dio godine, sa sigurnošću možemo zaključiti da čaj pruža blagotvorne učinke kao što su smirivanje, hidratacija i poboljšanje probave, a redovita konzumacija doprinosi općem zdravlju. Čaj može biti i dobra zamjena za kavu s obzirom na to da neke vrste sadrže kofein. Čajevi koji sadrže kofein pružaju energiju i povećavaju fokus dok oni biljni, koji ne sadrže kofein, nude opuštanje te se bezbrižno mogu piti u bilo koje doba dana, čak i prije spavanja.
Izvor: Istraživanje je provedenu u okviru Valicon online panela jaZnam.hr. Rezultati su reprezentativni za hrvatsku internetsku populaciju od 18 do 75 godina, prema dobi, spolu, obrazovanju i regiji u razdoblju od 18. – 21. rujna 2024., stat. pogreška uzorka +/- 4,24%.
