Začini nisu samo dodaci; oni su srž okusa, kulture i zdravlja. Bez obzira eksperimentirate li s egzotičnim mješavinama ili se držite klasika, začini će uvijek biti vaši najbolji saveznici u kuhinji.
Začini su tisućljećima igrali ključnu ulogu u ljudskoj prehrani i kulturi, oblikujući trgovinu, kuhinje i čak povijesne sukobe. Danas globalno tržište začina bilježi kontinuirani rast zahvaljujući sve većoj potražnji za autentičnim okusima, zdravim dodacima prehrani i raznovrsnošću kuhinja.
Začini su bili pokretači velikih geografskih otkrića, poput putovanja Marca Pola i Vasca da Game. U antičko doba, začini poput cimeta, klinčića, papra i muškatnog oraščića smatrali su se luksuznom robom i koristili su se kao valuta.
Njihova važnost nije bila samo u poboljšavanju okusa hrane, već i u očuvanju namirnica, medicinskim svojstvima i vjerskim obredima. Prema procjenama, globalno tržište začina u 2024. godini vrijedi više od 20 milijardi USD, a očekuje se daljnji godišnji rast od 5-6% do 2030.
KLJUČNI ČIMBENICI RASTA TRŽIŠTA
• Popularizacija međunarodnih kuhinja – ljudi sve više eksperimentiraju s novim okusima, potaknuti globalizacijom i dostupnošću raznovrsnih začina.
• Porast svjesnosti o zdravlju – zdravstvene prednosti začina poput kurkume (protuupalna svojstva) i đumbira (potpora probavi) povećavaju njihovu potrošnju.
• Rast veganskog i vegetarijanskog načina života – začini se koriste za obogaćivanje okusa biljnih jela, čineći ih privlačnijima i ukusnijima.
• E-commerce i digitalizacija – online platforme omogućuju kupcima lakši pristup egzotičnim začinima koji nisu lokalno dostupni.
TRŽIŠNI TRENDOVI I INOVACIJE
U trendu su organski i certificirani začini jer potrošači sve više traže organske začine koji su uzgojeni bez pesticida i umjetnih dodataka. Još jedan aktualan trend je uloga začina u funkcionalnoj prehrani – mješavine začina s dodacima za jačanje imuniteta ili poboljšanje probave sve su popularnije.
Tržište bilježi rast interesa za autentične regionalne začine poput za’atar mješavina s Bliskog istoka ili meksičkog čilija. Proizvođači uvode praktična pakiranja, poput staklenki s mlincima ili vrećica za jednokratnu uporabu.
Budućnost začina leži u inovacijama i održivosti pa se tako očekuje povećanje ulaganja u tehnologije za praćenje podrijetla začina, razvoj novih mješavina okusa i podrška malim uzgajivačima.
Začini su most između kultura, povijesti i modernih trendova. Njihova važnost u prehrambenoj industriji i dalje raste, dok se potrošači sve više okreću visokokvalitetnim, održivim i inovativnim proizvodima. Globalno tržište začina nastavit će spajati tradiciju i inovaciju, zadovoljavajući želju potrošača za okusima iz cijelog svijeta.
BROJNE KORISTI
Začini su ključni sastojci u kuhinjama diljem svijeta, dajući jelu karakter, dubinu i osobnost. Bez obzira priprema li se jednostavno jelo ili složeni gurmanski obrok, začini igraju glavnu ulogu u stvaranju nezaboravnih okusa.
Zašto su začini toliko važni?
Dodaju okus i miris: Začini poput cimeta, klinčića, papra i kurkume podižu aromu i okus jela na višu razinu. Svaki začin ima jedinstvenu osobinu koja obogaćuje jelo.
Odraz kulturnog identiteta: Svaka kultura ima svoje jedinstvene mješavine začina: garam masala u Indiji, herbes de Provence u Francuskoj ili za’atar na Bliskom istoku. Ovi začini povezuju ljude s njihovim tradicijama i poviješću.
Zdravstvene koristi: Kurkuma je poznata po protuupalnim svojstvima, đumbir poboljšava probavu, a cimet može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi. Začini su često prirodni lijekovi u mnogim kulturama.
Produžavaju vijek trajanja hrane: Povijesno su začini poput papra i čilija korišteni za konzerviranje hrane, zahvaljujući njihovim antimikrobnim svojstvima.
KAKO IH NAJBOLJE KORISTITI
Svježi začini poput bosiljka, mente ili korijandera najbolje čuvaju svoju aromu i okus. Sušeni začini, poput origana i timijana, odlični su za duže kuhanje jer polako otpuštaju svoj okus. Lagano prženje začina na suhoj tavi ili s malo ulja pojačava njihov okus i miris, a to je uobičajena tehnika u azijskim i indijskim kuhinjama.
Neki začini, poput lovorovog lista, dodaju se na početku kuhanja kako bi otpustili svoj okus, dok se osjetljiviji začini, poput peršina ili korijandera, dodaju na kraju kako bi zadržali svježinu. Određeni začini savršeno se slažu s određenim vrstama hrane: primjerice cimet i muškatni oraščić s jabukama i desertima, ružmarin i timijan s mesom ili kurkuma i kumin s rižom i povrćem.
Začine je najbolje držati na suhom i tamnom mjestu jer izlaganje svjetlu, toplini i vlazi može smanjiti intenzitet okusa. Korištenjem hermetičke posude sprječava se gubitak arome. Važno je uvijek provjeriti rok trajanja jer su sušeni začini najbolji do godinu dana dok svježi traju nekoliko tjedana.
Vodeća trojka drži 75% količinske prodaje
Dodaci jelima ostvaruju 67% količinske prodaje, pojedinačni (mono) začini zajedno ostvaruju 18%, fiksevi čine 11% dok miksevi ostvaruju 4% količinske prodaje
Analizira: Sandra Seferagić, Customer Success Intern, NielsenIQ
Kategorija začina prema klasifikaciji agencije NielsenIQ uključuje dodatke jelima, monozačine u koje ulaze svi pojedinačni začini (poput crvene paprike, papra, cimeta, origana, bosiljka, itd.), fikseve – dodaci namijenjeni određenim jelima poput dodataka za sarmu, punjene paprike i slično te mikseve – mješavine začina.
U razdoblju od prosinca 2022. godine do prosinca 2023. kategorija začina na tržištu Hrvatske, bez diskontera, bilježe blagi pad količinske prodaje. Dodaci jelima ostvaruju 67% količinske prodaje, pojedinačni (mono) začini zajedno ostvaruju 18%, fiksevi čine 11% dok miksevi ostvaruju 4% količinske prodaje.
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 71% kategorije začina pronalazi svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima, supermarketima) dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvarilo preostalih 29% količinske prodaje cjelokupne kategorije začina.
U razdoblju od prosinca 2022. do prosinca 2023., promatrajući količinski, vodeća tri proizvođača nosila su ukupno 75% ukupne prodaje kategorije začina, a oni su abecednim redom: Kotanyi, Podravka i Šafram.
