Nakon izbora dobavljača te njihovog evaluiranja, dolazimo do zadnje faze u upravljanju dobavljačima, a to je njihova optimizacija. Što to znači i od kuda početi?
Piše: Antonio Zrilić, Logiko
Upravljanje dobavljačima znači oblikovanje, vođenje i razvoj sadašnjih i budućih odnosa kupac-dobavljač. Da bismo pavilno oblikovali željene odnose sa partnerima-dobavljačima, trebamo si postaviti pitanja poput ovih:
- Kako odabrati najbolje dobavljače?
- Kako oblikovati i voditi bazu dobavljača na strateškoj razini?
- Koliko su dobri moji dobavljači i kako mogu dobiti objektivnu procjenu? â Kako možemo biti sigurni da kupujemo od najboljih dobavljača?
- Što učiniti kada identificiramo dobavljačeve slabe točke?
- Kako možemo proširiti raspon obveza izabranih dobavljača, i koji dobavljači su pogodni?
- Kako se nositi s dobavljačima koji imaju pregovaračku snagu zbog visokog nabavog volumena?
Holističko upravljanje dobavljačima uključuje niz aktivnosti. Neke od njih smo spomenuli u prethodnim nastavcima, kao što je izbor i ocjenjivanje dobavljača. Međutim, to su čisto operativne aktivnosti, koje nisu same sebi svrha iako se one pretvaraju upravo u to, u nedostatku strategije i šire slike.
KLASIFIKACIJA DOBAVLJAČA
Prvo pravilo koje treba primijeniti u fazi optimizacije dobavljača je da nema evaluacije bez posljedica! Nakon ocjenjivanja možemo uspoređivati rezultate ocijenjenih dobavljača pa tako kao i svugdje neki dobavljači imaju više bodova dok ih neki imaju manje. Sustav ocjenjivanja može imati različite skale što se tiče ukupnog broja bodova. Ja sam konkretno imao iskustva s ocjenjivanjem u rasponu od 1-5 kao i skale od 1-100 bodova. Ono što je bitno za kvalitetan sustav evaluacije je da odabrana skala ima barem tri kategorije.
Ako na primjer uzmemo skalu od jedan do sto bodova, onda dio dobavljača možemo klasificirati u kategoriju s najbolje ocijenjenim (Top) dobavljačima koji imaju između osamdeset i sto bodova. U sljedeću grupu spadaju dobavljači koji kroz evaluaciju skupe 60-80 bodova i za njih možemo reći da uvjetno zadovoljavaju. Ova kategorija je iznimno bitna za fazu optimizacije jer s tim dobavljačima treba postići da prijeđu u “gornji dom”. I zadnja grupa su oni dobavljači koji imaju ispod 60 bodova i od kojih u pravilu ne bi trebali primati robu.
STANDARDI I KRITERIJI
Postoji anegdota u kojoj je jedna tvrtka uvodila novi ERP sustav s kojim je implementiran i sustav za automatsko ocjenjivanje i kasifikaciju dobavljača. Nakon mukotrpnog posla uvođenja i određivanja svih kriterija i skala za ocjenjivanje, pojavilo se jedno pitanje. Odgovorne u odjelu nabave je interesiralo je li moguće da se rezultati ove evaluacije, koji su transparentni, mogu na određeni način “frizirati” ili barem prikriti.
Na začuđeni pogled implementatora oni su spremno nastavili da oni imaju neke dobavljače koji ne zadovoljavaju kriterije ocjenjivanja – ali i dalje moraju s njima raditi. Naime, to su jedini dobavljači za te materijale (da stvar bude gora, to su multinacionalne korporacije) i oni nemaju s kim drugim raditi iako je usluga loša. Naravno, klasifikacija dobavljača je samo prvi korak u optimizaciji dobavljača koja je možda najvažnija faza upravljanja dobavljačima – pored već opisanih izbora dobavljača i njihovog ocjenjivanja.
Postoje još neki standardi i alati za optimizaciju i razvoj odnosa s dobavljačima o kojima ćemo govoriti u sljedećim nastavcima: Upravljanje bazom dobavljača; Optimizacija dobavljača; Integracija s dobavljačima; Upravljanje strateškim dobavljačima.
[Iz arhive Progressiva: Objavljeno u ožujku 2013. god.]
