Tržište rada u Hrvatskoj dosta se izmijenilo nakon otvaranja prema Europskoj uniji i ne vrijede ista pravila i stereotipi s početka ovog stoljeća, a rast popularnosti rada od kuće, službeno ‘rada na izdvojenom mjestu rada’ govori u prilog tome
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe
Rad od kuće, tzv. Home office, sve je popularniji model rada u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj. Radnici ne troše vrijeme na putovanje s posla i na posao, bliži su obitelji i rade u ležernijem okruženju što se smatra poticajnijim za njihove radne rezultate, a poslodavac nema trošak poslovnog prostora (npr. zakup, režije, opremanje ureda, itd.). Dakle, ne radi se o eksploataciji kapitala nad radom već obje strane imaju interes da njihov odnos što bolje funkcionira.
Ne treba posebno napominjati da se tržište rada u Hrvatskoj zbog otvaranja prema EU vrlo izmijenilo i da ne vrijede ista pravila i stereotipi s početka ovog stoljeća. I u FMCG industriji taj je model popularan i koriste ga prodajni predstavnici, ali i radnici u back officu. Brzi razvoj trendova u zapošljavanju i načinu rada ne prati regulativa (što nije slučaj samo u Hrvatskoj). Krenimo od radnopravnih propisa.
ZAKON O RADU I ZAŠTITA NA RADU
Službeni naziv za rad kod kuće, odnosno od kuće, je rad na izdvojenom mjestu rada. Takav rad zahtjeva dodatno reguliranje odredbi ugovora o radu. Ugovor o radu za izdvojeno mjesto rada mora sadržavati i dodatne podatke o:
1. radnom vremenu
2. strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati
3. uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time
4. naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova
5. načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Plaća radnika ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.
Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada ne može se sklopiti za obavljanje poslova koji zahtijevaju posebnu zaštitu na radu (što je logično). Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima. Navedeno je, naravno, logično, no pitanje je u kojoj mjeri je logično pitanje sigurnosti na radu u kontekstu ureda u stanu i zahtjeva vezanih za takav ured kao najčešći primjer rada od kuće.
POREZNI PROPISI
Porezni propisi su specifični po tome da nije jasno predstavlja li, npr. plaćanje kućnog interneta radniku, režija, opremanje radnog prostora (a što sve zahtijevaju radnopravni propisi) dohodak u naravi ili opravdani poslovni trošak poslodavca. Nadalje, nije jasno kako pristupiti pitanju dodatka za prijevoz ili pitanju korištenja službenog vozila s obzirom da radnik kreće na put od vlastitog mjesta stanovanja i vraća automobil na isto to mjesto (prema dosadašnjoj praksi radnik bi trebao odlaziti s parkinga poslodavca te tamo i vraćati službeno vozilo). Dakle, puno je otvorenih pitanja, a poslodavci ih rješavaju na razne načine od kojih su neki porezno prihvatljivi, a neki nisu.
SLOVENSKI PRIMJER I ZAKLJUČAK
Premda su slovenski propisi puno stroži od hrvatskih, Slovenija priznaje neoporezivo za troškove rada od kuće do 87,62 eura mjesečno (cca 650 kuna). Taj dodatak zove se na slovenskom “Nadomestilo za uporabo lastnih sredstev pri delu na domu”. Smatramo da ne bi bilo loše da Hrvatska uvede slično pravilo, tim više što se ono može uvesti izmjenama pravilnika o porezu na dohodak i zahtjeva načelno samo odluku ministra financija. Zaključno, poslodavci se kod rada kod kuće snalaze na razne načine, no bilo bi preporučljivo da se to pitanje riješi prilikom sljedeće zakonodavne reforme, imajući u vidu sve aspekte takvog rada.
