Iako se potrošači aktivno uključuju u online komunikaciju, preporuka ili razgovor u stvarnom životu ima jači utjecaj na svijest potrošača, a samim time i na njihove odluke o kupovini, pokazuje globalni izvještaj agencije Nielsen
Opsesija oko društvenih mreža stvara iluziju da digitalna realnost vlada, stavljajući u pozadinu svu komunikaciju u stvarnom životu. S druge strane, prema istraživanju potrošača koje je provela agencija Nielsen, 93% potrošača i dalje više voli komunicirati usmeno, nego digitalno (89%) kada je u pitanju dijeljenje iskustva o robnoj marki ili traženju preporuka.
VJERUJEMO LJUDIMA KOJE POZNAJEMO
‘Stvarni vs. Digitalni život’ izvještaj je kompanije Nielsen koji pokazuje da, iako se potrošači aktivno uključuju u online komunikaciju, preporuka ili razgovor u stvarnom životu ima jači utjecaj na svijest potrošača, a samim time i na njihove odluke o kupovini. Više od polovine ispitanika (58%) izjavljuje da preporuka poznanika, prijatelja, obitelji (word of mouth) utječe na njihov izbor, dok društvene mreže utječu na izbor 46% potrošača. Također, većina (71%) izjavljuje da razgovori iz života utječu na njihove odluke o kupovini.
„Preporuka obitelji, prijatelja, poznanika i kolega oduvijek je bila i ostaje jedan od najvecćih pokretača na tržištu u borbi za srce i um potrošača i od presudnog je značaja za razumijevanje načina na koji možete iskoristiti njene mogućnosti za svoj brend“, ističe Sue Temple, Global Consumer Insights Vice President u kompaniji Nielsen. „Lakše nam je vjerovati ljudima koje poznajemo – prijateljima, supružnicima, kolegama – nego nepoznatim osobama na društvenim mrežama, a da biste ovo saznanje pretvorili u priliku za svoje poslovanje potrebno je više truda uložiti u pozitivno iskustvo koje će potaknuti vaše kupce da dijele iskustva s ljudima koje poznaju“, poručuje Temple.
POVJERENJE U TRADICIONALNE KANALE
Globalni potrošači imaju tendenciju češcće koristiti digitalne usluge i društvene mreže, ali kada se govori o povjerenju, oni se i dalje oslanjaju na tradicionalne kanale – dnevne novine (s Indeksom povjerenja 240), reklame na otvorenom/billborde (178) i časopise (162), u usporedbi s internetom/društvenim mrežama s puno nižim indeksom (78).
ŠTO VIŠE KORISTE, MANJE VJERUJU
Milenijalci (generacija rođena između 1981. i 1996.) su najlojalnija publika za sve kanale komunikacije, s tim da su za njih novine kanal kojem najviše vjeruju (indeks 356). S druge strane, starija Baby Boomeri generacija (rođeni između 1946. i 1964.) je skeptična prema svim kanalima dok Tiha (Silent) generacija (rođena između 1925. i 1945.) daje najveću prednost dnevnim novinama (indeks 241).
„Društvene mreže doživjele su veliku popularnost u posljednjih deset godina, koriste se među svim generacijama i prodiru u svakodnevni život potrošača. Ipak, kvaliteta digitalne komunikacije nije se razvijala istim tempom i česta su pojava lažne vijesti, prevare i narušavanje privatnosti podataka potrošača. Kao posljedica toga, potrošači imaju manje povjerenja prema informacijama koje dijele putem novih medija“, navodi Temple.
ANALIZE PO ZEMLJAMA
Analize po zemljama pokazuju da Australija, Njemačka i Koreja daju prednost usmenoj preporuci (word of mouth) u usporedbi s društvenim mrežama, pokazujući najjači utjecaj na svijest potrošača i njihove odluke o kupovini. Također, proizvođači i trgovci trebali bi voditi računa prilikom raspodjele svojih marketinških i reklamnih budžeta da se mediji koji imaju najviše povjerenja potrošača razlikuju po državama. Digitalni mediji prevladavaju u Meksiku i Turskoj (71% i 61%) u usporedbi s ravnomjernijom raspodjelom između televizije i digitalnih medija u Australiji i Njemačkoj (34% -35% za svaki medij u obje zemlje). Razlozi za korištenje digitalnih medija razlikuju se po regijama, ali na vrhu liste nalazi se traženje preporuka (46%), želja da se pročita nešto online (42%) ili želja da podijele iskustvo (38%). Većina potrošača izražava svoja osobna mišljenja u stvarnom životu jer dijele iskustvo (45%), otkrivaju poznanicima specijalne akcije i ponude (42%) te žele preporučiti dobre proizvode.
VEZA IZMEĐU DIGITALNOG I STVARNOG
„Također, kada su online potrošači preuzimaju ulogu promatrača: oni traže informacije o proizvodu, a relevantan i zanimljiv sadržaj može potaknuti potrošače na komunikaciju offline. Ključno je razumjeti vezu između digitalnog i stvarnog života – i onoga što pokreće šire diskusije o brendu. Jasno je da razgovori iz stvarnog života ostaju zona komfora potrošača; način da podijele istinske emocije sa svojom zajednicom. Kada su impresionirani iskustvom, oni lako mogu postati ambasadori vašeg brenda“, ističe Temple. Istovremeno, više potrošača radije razgovara o brendovima osobno, nego što objavljuje putem interneta; i zemlje s dominacijom starije generacije – Australija, Njemačka i Južna Koreja – na čelu su trenda, suprotno Indoneziji i Tajlandu, gdje potrošači više vole svoja iskustva s brendom objaviti online. „Ove regionalne razlike direktno utječu na efikasnost marketinških kampanja. Znanje o tome tko su najvjerojatniji influenceri može pomoći u boljoj kampanji brenda na društvenim medijima“, zaključuje Temple.
O istraživanju
Stvarni vs. Digitalni život istraživanje je kompanije Nielsen provedeno na više od 3.300 potrošača u 11 država: Australija, Kina, Njemačka, Indija, Indonezija, Meksiko, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Tajland i Turska. Istraživanje je provedeno od 23. rujna do 4. listopada 2019. godine. Uzorak uključuje korisnike interneta koji su pristali sudjelovati u istraživanju i podrazumijeva kvote na osnovu starosti i spola za svaku zemlju. Ovo Nielsenovo istraživanje zasniva se na ponašanju ispitanika koji imaju pristup internetu. Stope penetracije interneta razlikuju se od zemlje do zemlje. Nielsen koristi minimalni standard izvještavanja od 60% penetracije interneta ili 10 milijuna korisnika online za uključivanje u istraživanje.
