Tvrtka Naše klasje osnovana je 2001. godine kao greenfield investicija u proizvodnji prehrambenih proizvoda, a danas se iz asortimana posebno izdvajaju dvije grupe proizvoda – svježa tjestenina i sirovine za pekarstvo. Kako su u manje od 20 godina izrasli u najvećeg domaćeg proizvođača svježe tjestenine u Hrvatskoj, zašto se njihova nova tvornica zove Zelena kuća te o poslovanju i budućim planovima razgovaramo sa Zoranom Šimunićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Naše klasje.
Razgovarala: Marija Sedlar
Sredinom lipnja u Zagrebu je otvoreno novo prodajno mjesto Aurelia svježe tjestenine, na placu Dolac. Zašto ova lokacija? Kako je koncipirana trgovina i što novo nudi Zagrepčanima?
Dolac je najvažniji zagrebački plac, koji uskoro obilježava 90 godina postojanja, te je posljednjih nekoliko godina, osim što je mjesto kupnje za Zagrepčane, postao i atraktivan mamac za sve strane i domaće turiste. Vođeni vizijom tržnica u mnogim drugim europskim gradovima, poput Barcelone, smatramo kako i Dolac zaslužuje postati atraktivno gourmet mjesto te vjerujemo kako će Aurelia svojim novim prodajnim mjestom napraviti iskorak upravo u tom smjeru Uz već dobro poznate proizvode rezane tjestenine (špagete, tagliatelle, fettuccine raznih boja i okusa) te punjene tjestenine (ravioli punjeni tartufima ili ovčjim sirom ili kozjim sirom i maslinama…) pa tortelloni (4 sira, šparoga i špinat, ricotta i špinat, pršut…), Aurelia odnedavno nudi i tradicionalne hrvatske tjestenine kao što su korčulanski (žrnovski) makaruni, istarski fuži, pljukanci i šurlice. Naravno, Aurelia nudi i vlastite umake uz tjesteninu.
Prisjetite se za naše čitatelje početaka poslovanja 2001. godine: kako su oni izgledali, gdje se odvijala proizvodnja i kako se širio asortiman i poslovanje?
Početak je najveća promjena i zato najemotivnije razdoblje u životu poduzeća. Nismo imali uobičajeni pristup gdje se u posao ulazi s polovnom opremom malog kapaciteta. Dapače, vjerovali smo u vrijednost znanja, tj. novih tehnologija, a one ne dolaze s korištenom opremom. Vjerovali smo u potencijal tržišne niše u koju ulazimo i, naravno, u sebe. Odabrali smo avangardnu tehnologiju i s ponosom izašli na tržište s kvalitetnijim i ukusnijim proizvodima od tadašnje konkurencije.
Do kraja prošle godine radili smo u našoj prvoj tvornici na zagrebačkoj Trešnjevci. Prvih nekoliko godina surađivali smo s Dukatom na način da smo se mi bavili razvojem, nabavom i proizvodnjom, a Dukat prodajom, distribucijom i promocijom. Uspjeh je bio velik te suradnju malog i velikog poduzetnika uvijek nastojim afirmirati. Ovakva suradnja malom olakšava ono najkritičnije – prodaju, a velikom povećava fleksibilnost. Po završetku suradnje 2010. godine na tržište smo izašli s vlastitim brendom Aurelia – u početku s četiri vrste tortellona, a asortiman se širio do današnjih preko 30 SKU.
Koji su Vaši proizvodi danas najprodavaniji? Gdje za njih nabavljate sirovinu? Po čemu se Aurelia tjestenina izdvaja od konkurentskih proizvoda?
Najprodavaniji su tortelloni i ravioli, a posljednjih godina ozbiljno im se približavaju fettuccine i tagliatelle. Za sve sirovine i repromaterijale nastojimo prvenstveno imati dobavljače u Hrvatskoj. Dugo godina nas je smetala činjenica da, pored naše žitnice u Slavoniji i Baranji, Hrvatska nema registrirane sorte pa time niti proizvodnju tvrde pšenice (durum od kojeg se proizvodi „ozbiljna“ tjestenina).
Ulaskom u EU sve europske sorte su automatizmom postale registrirane kod nas, a mi smo se potrudili pronaći ratare u Baranji koji su odlučno ušli u proizvodnju nečeg novog. Danas s ponosom ističemo da je Aurelia jedina tjestenina proizvedena od baranjske durum pšenice.
Kada je u pitanju izvoz: koliko proizvodnje odlazi na vanjska tržišta, u koje zemlje? Planirate li širenje na nova tržišta i koja?
Izvoziti smo počeli 2006., a posljednjih 7-8 godina imamo stabilan udio od 40% izvoza uz stalan rast prometa. Prisutni smo na 10 tržišta, a 2/3 realizacije se odnosi na EU. Cilj nam je da Aurelia postane relevantan brend svježe tjestenine u Srednjoj Europi.
U listopadu prošle godine pored Zaprešića ste otvorili novi proizvodni pogon – koliko je vrijedna investicija, koliki su kapaciteti proizvodnje? Koliko zaposlenika imate? Zašto tu tvornicu zovete „Zelena kuća“?
Namjeravali smo graditi unutar zagrebačkog prstena, a gradska uprava Zaprešića je pokazala veliko razumijevanje, ozbiljnost i profesionalnost prema Našem klasju kao investitoru. Tako je više godina pripremana investicija s velikim zadovoljstvom realizirana u Zaprešiću. Investicija je vrijedna 38 milijuna kuna za koju smo ostvarili pravo na 15 milijuna kuna sufinanciranja kroz EU fond. Zapošljavamo 40 zaposlenika, a ovih dana će taj broj biti povećan. Od osnutka Našeg klasja posebno pazimo na zaštitu okoliša. U projektiranju nove tvornice to je bio neizostavan kriterij pa je ugrađen rashladni sustav koji ne koristi freonske plinove koji štetno djeluju na ozonski omotač. Toplinsku energiju oslobođenu hlađenjem recirkulacijom koristimo za grijanje i pripremu pare. Koristimo sredstva za pranje koja se lako i brzo razgrađuju, a otpadne vode pročišćavamo bio-filterom. Namjeravamo na krovu izgraditi foto-naponsku elektranu. Pored svega, ovoga zelenom bojom tvornica se lijepo uklapa među zelene zagorske brege.
S pojavom koronavirusa i novim pravilima poslovanja – koji su bili prvi koraci koje je Naše klasje poduzelo i kako je bila organizirana proizvodnja proteklih mjeseci?
Kako bismo zaštitili zdravlje naših zaposlenika i poslovanje tvrtke već na početku ožujka imenovali smo Stožer za zaštitu od korone. Stožer je pripremio upute kako raditi u promijenjenim uvjetima te ih proveo u djelo. Konkretno, podijelili smo zaposlenike u proizvodnji i logistici u timove koji se fizički ne susreću, a dio onih koji rade u uredima radili su od doma. Osim rada od doma, ostale mjere nismo prestali provoditi pa su na snazi i danas. Pojačane higijenske mjere nisu nam predstavljale problem jer u proizvodnji redovno koristimo zaštitne maske i jednokratne rukavice.
Kako je korona utjecala na planove i poslovanje te organizaciju posla i zaposlenike?
Korona je još jednom potvrdila poznatu izreku da je plan ništa, a planiranje sve. Naši planovi da pustimo u rad neke nove strojeve prolongirani su zbog ograničenja kretanja među državama. Razdoblje korone koristimo za rad na novoj organizaciji poslovanja u suradnji s konzultantima iz tvrtke Adizes Southeast Europe kako bismo povećali šanse za iskorištavanje tržišnih prilika i novih potencijala koje smo stvorili investicijom u novi pogon. Unatoč izazovima i povećanoj neizvjesnosti, nismo otpuštali zaposlenike niti smo smanjivali primanja.
S obzirom na povećanu kupovinu pojedinih prehrambenih proizvoda, među kojima je i tjestenina i sirovine za pekarstvo, jeste li na vrijeme odgovorili na povećanu potražnju?
Povećana kupovina prehrambenih i higijenskih proizvoda dogodila se samo u ožujku i samo u maloprodaji. Ne zaboravimo da se ovi proizvodi koriste i u HoReCa kanalu koji je značajno smanjio realizaciju. Tijekom travnja, kada su trgovine bile otvorene od 8-17 sati, broj kupaca bio ograničen, a trgovačkim predstavnicima zabranjen ulazak u trgovine, nismo ostvarili prodajne planove. S obzirom da smo investicijom u novu tvornicu povećali kapacitete i broj zaposlenih, povećana prodaja u ožujku nije predstavljala izazov. Razvoj događaja je pokazao da neracionalna kupovina i stvaranje zaliha nisu bile neophodne.
Posljednjih su se mjeseci potrošači sve više okrenuli online kanalima prodaje te je izgledno da će se njihov rast nastaviti – koliko je Naše klasje aktivno na online platformama?
Aurelia je svježa tjestenina te se čuva, prodaje i dostavlja u hladnom lancu na temperaturama od 4-8 °C. S obzirom da se na tržištu još ne nudi paketna dostava u hladnom režimu, ne možemo otvoriti vlastitu online prodajnu platformu. Vjerujem da će netko od logističara uočiti ovu priliku i ponuditi uslugu koja nedostaje. Aureliu se može online naručiti na www.konzum.hr/#!/home. U potrazi smo za još nekim novim igračima u tom prodajnom kanalu.
Kako često ponavljaju i epidemiolozi, ovo je novi virus i malo se o njemu zna, pa je teško išta prognozirati. Ipak, što očekujete u narednom razdoblju, na što ćete staviti naglasak na poslovanju? Što svi skupa možemo učiniti za što uspješnije pokretanje gospodarstva?
Nakon što smo se od ožujka do svibnja od virusa skrivali i uspješno sakrili, u razdoblju pred nama naučit ćemo s njim plesati. Ljudsku vrstu je uvijek krasila visoka prilagodljivost na promjene pa će tako odgovoriti i na pandemiju. Ekonomski stručnjaci kažu da je na prijelazu 2020./21. recesija neminovna. U recesiji je najvažnije osigurati prihode i tijek novca. Znači, naglasak će biti na prodaji za koju nisu dovoljni samo prodajni napori, već i oglašavanje. Iako na prvi pogled izgleda nerazumno, u recesiji je potrebno ulagati u oglašavanje. Samo mijena stalna jest. Biti poduzetnik, uz ostalo, znači upravljati promjenama. Ako ih nema, poduzetnik ih mora poticati. Kriza je isto tako promjena. No, ona se od ostalih promjena ističe visokom razinom neizvjesnosti. U krizi je poželjno utjecaj neizvjesnosti na donošenje odluka umanjiti, a promjenama koje ona donosi upravljati.
