U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, kategorija trajni i polutrajni mesni proizvodi zabilježila je rast vrijednosne i količinske prodaje, najviše uslijed rasta prodaje mesnih prerađevina – spremnih za jelo
Kategorija Trajni i polutrajni mesni proizvodi prema kategorizaciji agencije Nielsen uključuje: mesne prerađevine spremne za jelo (to su proizvodi od mesa i peradi koji su upakirani (vakumirani, na podlošku, u crijevu) i spremni za konzumaciju kao što su pršut, parizer, čajna kobasica, kulen, dimljena pureća prsa, mortadella, šunka itd.
Uključuje sve trajne, polutrajne i ohlađene mesne prerađevine koje su spremne za konzumaciju, bez dodataka, npr. parizer, pršut.. ili sa dodacima, npr. mortadela s maslinama, posebna salama sa sirom ili povrćem…
Mesni proizvodi koji su pakirani zajedno s kobasicama ili hrenovkama također spadaju u ovu kategoriju. U kategoriju su uključene Jeger kobasice, kobasice (to su ohlađene upakirane kobasice fiksne i nefiksne težine, a uključuju sve tipove nekuhanih kobasica, npr. Cumberland, Lincolnshire, Bratwurst i Knockwurst.
Također uključuje bilo koju vrstu nekuhanih kobasica s dodatnim sastojcima kao što su jabuke ili začini, slaninu (slanina je mesni proizvod nastao iz sušene i dimljene svinjetine, a uključuje sve vrste upakirane slanine – ohlađene – fiksne težine, kao što su dimljena slanina, kora slanine, narezana slanina, panceta, hamburger slanina, itd.), hrenovke (kobasice koje su napravljene od goveđeg i svinjskog, svinjskog i pilećeg ili samo od goveđeg mesa koje je prethodno sušeno, dimljeno i kuhano).
RAST VRIJEDNOSTI I KOLIČINE
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, kategorija trajni i polutrajni mesni proizvodi zabilježila je rast vrijednosne i količinske prodaje, najviše uslijed rasta prodaje mesnih prerađevina – spremnih za jelo koje nose 77% količinske prodaje.
PREDNOST MODERNIM KANALIMA
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 67% ukupne kategorije pronalazi svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima i supermarketima) dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvari preostalih 33% vrijednosne prodaje.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zastupala su 56% vrijednosne prodaje kategorije, a oni su abecednim redom: Gavrilović, PIK Vrbovec i Vindija.
HRVATSKI PROIZVODI SVJETSKOGA GLASA
Šest hrvatskih proizvoda na reprezentativnoj je listi stotinu europskih proizvoda zaštićenog europskog podrijetla kojima se otvorilo kinesko tržište. Među njima baranjski kulen, dalmatinski i drniški pršut. Jesmo li spremni?
Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert
Baranjski kulen, dalmatinski i drniški pršut, Dingač, neretvanska mandarina i lički krumpir, šest je proizvoda koji su se upravo našli na listi sto europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom priznatih u Kini. Na ovoj reprezentativnoj listi su i popularna španjolska cava, šampanjac, feta sir, irski whisky, ouzo, porto, parmski pršut, manchego, mozzarella iz Kampanije… Naime, nešto manje od godinu dana nakon uspješnog završetka pregovora, Europska unija i Kina potpisale su sporazum prema kojem Kina priznaje sto europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom i recipročno – isto toliko – Europska unija kineskih.
Nitko sretniji od proizvođača pršuta okupljenih u klaster „Hrvatskog pršuta“, koji posljednjih nekoliko godina intenzivno promovira certificirane i na razini EU zaštićene proizvode. Ova vijest zatekla ih je uoči održavanja šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru pa zadovoljno zaključuju kako je ovo dodatni vjetar u leđa osobito onim proizvođačima koji su proteklih godina uložili velika sredstva u širenje proizvodnje zbog porasta potražnje na inozemnom tržištu i izvoza. 10%
PROIZVODNJE ZA IZVOZ
U Hrvatskoj proizvodnja pršuta iz godine u godinu raste, no to još nije dovoljno da bi se pokrila njegova potrošnja. Točnije, godišnje se u Hrvatskoj pojede oko milijun komada pršuta, a proizvede oko 450 tisuća. S obzirom na to da ne možemo zadovoljiti ljiti ni potrebe hrvatskog tržišta, ne čudi podatak da se tek deset posto od ukupne proizvodnje pršuta plasira na strana tržišta. Unatoč toj činjenici otvaraju se nova tržišta, poput azijskog, na kojem se prije nekoliko godina premijerno predstavio dalmatinski pršut i to u sklopu sajma Food Expo u Hong Kongu.
„Hong Kong je ogromno tržište s velikim potencijalom, no isto tako sa sobom donosi vlastita pravila poslovanja koja odskaču od EU tržišta i zahtijevaju veliku pripremu kao bi mu se kvalitetno pristupilo i ostvarilo eventualni poslovni uspjeh. Međutim, ako govorimo o cjelokupnom azijskom tržištu, do sada su postojale zakonske regulative koje su onemogućavale izvoz suhomesnatih proizvoda. Zbog toga nas potpisivanje ovog sporazuma, kojeg u Europi već nazivaju povijesnim, iznimno veseli“, ističe Ana Babić iz tvrtke Pršut Voštane koja proizvodi certificirani dalmatinski pršut.
DALMATINSKIH NAJVIŠE
Udio dalmatinskog u ukupnoj proizvodnji pršuta u Hrvatskoj veći je od 90 posto. Za proizvodnju svakog, pa tako i dalmatinskog pršuta, iznimno je važna sirovina. „Bez obzira na njezino podrijetlo, sirovina mora biti visoke kvalitete. Specifikacijom je strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje kroz parametre koji se moraju poštivati. Propisana je čak i vrsta drveta koju je dozvoljeno koristiti prilikom dimljenja, a to su grabovina, bukva i hrastovina. Ovo je jedan od rijetkih proizvoda koji u sebi ne sadrži nikakve aditive, konzervanse i bojila“, ističe Darko Markotić, koji je uz funkciju predsjednika Klastera Hrvatskog pršuta, i glavni tehnolog u Mesnoj industriji Pivac.
Za razliku od krčkog i istarskog, koji se ne izlažu djelovanju dima, dalmatinski pršut „dimi“ se na točno propisanom drvu: grabovini, bukvi i hrastovini. Iako minimalne – razlike u procesu proizvodnje postoje i kod dalmatinskog i drniškog pršuta. „Drniški pršut iznjedrio se iz dalmatinskog, razlikuju se u duljini kapka i u fazi dimljenja uz grab i bukvu, drniški koristi i smilje i ostatke badema. Drniški je i prvi brendirani pršut iz Dalmacije“, pojašnjava Ante Madir, izvršni direktor Klastera.
NEZAOBILAZAN DIO TURISTIČKE PRIČE
„Zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu, čak i u ovim vremenima kada se suočavamo s posljedicama pandemije u gospodarstvu“, ističe Madir.
Strani gosti su sve educiraniji, traže autohtono, lokalno, ne štede novac na proizvodima sa zaštićenim oznakama izvornosti i geografskog porijekla, atraktivni su im proizvodi s bio certifikatima, a prema istraživanjima eno-gastro ponuda je među prva tri motiva dolaska turista. S druge strane, domaćim potrošačima su cijene takvih proizvoda ponekad previsoke, no često i nisu educirani o oznakama zaštićenih proizvoda pa su potrebne pametno kreirane kampanje koje takve visokokvalitetne proizvode diferenciraju od ostalih. Da su sva četiri hrvatska pršuta upravo takvi proizvodi potvrđuje i činjenica da naziv dalmatinskog, drniškog, krčkog i istarskog mogu nositi samo oni pršuti koji su prošli proces strogo propisane certifikacije, pri tom su prva tri nositelji EU oznake geografskog podrijetla, a istarski nosi EU oznaku izvornosti.
NEOKRUNJENI KRALJ SLAVONSKE GASTRO PONUDE
Ako su dalmatinski i drniški pršut najveće gastro ikone dalmatinske ponude, tada je kulen kralj u Slavoniji i Baranji. Ovaj vrhunski proizvod, sušen na dimu, priprema se po zaštićenoj recepturi od najkvalitetnijih dijelova sjeckanog svinjskog mesa očišćenog od masnog i vezivnog tkiva kojem se dodaju češnjak, sol, ponegdje papar i obavezno crvena paprika. Samo pravi omjer slatke i ljute paprike podarit će mu željenu ljutinu. Iako je receptura naizgled vrlo jednostavna, vrhunski kulen nije lako napraviti i to znaju uistinu rijetki majstori. Posebno je fin onaj od crne slavonske svinje ili popularnije fajferice, koju je nekada imalo gotovo svako slavonsko gospodarstvo. Upućeniji tvrde kako je za kvalitetu njezinog mesa iznimno važna prehrana, pa se i danas pušta slobodno po ravnici i slavonskim šumama da uživa u omiljenoj poslastici – žiru slavonskog hrasta. Kulen se u Slavoniji i Baranji može jesti uvijek – za doručak, ručak, večeru, prije jela, nakon jela u pauzi, uvijek tanko izrezan i poslužen na pladnju.
U ČEMU JE TAJNA?
„Naći se na listi sto proizvoda koje je EU izdvojila među više od tri tisuće zaštićenih proizvoda veliko je priznanje za naš rad. Puno smo vremena i truda uložili u zaštitu baranjskog kulena i kontinuiranu proizvodnju prema svima propisanim standardima“, kaže Miodrag Komlenić, predsjednik Udruge proizvođača kulena – Baranjski kulen. Pitate se u čemu je tajna vrhunskog kulena? U očuvanoj izvornosti u namirnicama i recepturi, vrlo kratkom putu od polja do pripreme, a upravo je to trenutno na cijeni, unatoč svim izazovima s kojima se trenutno suočavamo na globalnoj razini.
JESMO LI SPREMNI?
I jedna zanimljivost za kraj. Kinezi su među najvećim potrošačima svinjskog mesa u svijetu pa povijesni sporazum s početka priče omogućuje izvoz kulena i pršuta na to veliko tržište. Upućeni kažu kako su Kinezima i dobro poznati proizvodi začinjeni crvenom paprikom što ide na ruku proizvođačima baranjskog kulena. Jesmo li spremni za plasman na tako veliko tržište?
