Broj nezaposlenih raste, mnogi se boje gubitka posla, pandemija je opustošila lokalnu turističku industriju, a značajan broj kućanstava bilježi pad raspoloživog dohotka – sve to potiče snažan rast potražnje za osnovnim prehrambenim proizvodima i obrocima pripremljenima kod kuće
Povratak osnovama glavna je tema pakirane hrane u Hrvatskoj koju je istraživačka agencija Euromonitor International zabilježila tijekom 2020. promatrajući ponašanje potrošača u našoj zemlji. Broj nezaposlenih raste, mnogi se boje gubitka posla, pandemija je opustošila lokalnu turističku industriju, a značajan broj kućanstava bilježi pad raspoloživog dohotka. Sve to potiče snažan rast potražnje za osnovnim prehrambenim proizvodima i obrocima pripremljenima kod kuće.
TRENDOVI U PANDEMIJI
Tijekom rane faze pandemije došlo je do značajne panike pri kupovini jer su se potrošači bojali nedostatka kruha. Međutim, potrošači su u sve većem broju započeli trend pečenja kruha kod kuće, kao i općenito kuhanja obroka kod kuće. Također je došlo do značajnog pomaka s nepakiranih proizvoda na one pakirane kada su u pitanju kruh, peciva i kolači. Rast maloprodajne vrijednosti žitarica za doručak znatno je usporio tijekom 2020. godine, a glavninu tog trenda nose dječje žitarice. Žitarice za doručak brzo su i prikladno rješenje za doručak, ali s obzirom na to da mnogo roditelja provodi više vremena kod kuće i škole su na duže vrijeme bile zatvorene zbog Covida-19, praktičnost im je postala manje važna.
MLIJEČNI ASORTIMAN
S obzirom na njegov relativno kratak vijek trajanja, zbog pandemije je došlo do manjeg gomilanja zaliha sira i mliječnih proizvoda za piće. Međutim, zabilježen je pad prodaje jogurta i proizvoda od kiselog mlijeka. Unatoč tome što je maslac relativno premium proizvod, prednost je što se smatra prirodnim i očekuje se da će zabilježiti snažniji rast od margarina, jer Hrvati daju prednost hrani koja je povezana s boljom razinom zdravlja i blagostanja kako bi poboljšala svoje zdravlje u, i nakon pandemije Covid-19.
SLANO I SLATKO
Kada su u pitanju grickalice i snackovi, s obzirom na to da su zbog pandemije mnogi potrošači postali osjetljiviji na cijene, sve se veći broj njih odlučuje za kupovinu ekonomskih pakiranja, kao i kupovinu privatnih robnih marki, posebno kada su u pitanju slatkiši od čokolade. Analitičari Euromonitor Internationala nadalje otkrivaju kako pandemija ima negativan utjecaj na maloprodaju žvakaćih guma jer se one često konzumiraju u društvenim situacijama kako bi se održao svjež dah. S druge strane, potrošači koji provode više vremena kod kuće povećavaju potrošnju slatkih keksa, snack pločica i voćnih zalogaja. U međuvremenu, potražnja za slatkišima i dalje je potkopavana sve većom sviješću potrošača o zdravstvenim rizicima povezanim s prekomjernom konzumacijom šećera, a pad turizma odrazit će se trenutnoj prodaji sladoleda.
RAST BDP-a 5,3 POSTO
Nakon što je hrvatsko gospodarstvo prošle godine zabilježilo pad od 8,9 posto, ove godine se očekuje rast od 5,3, a sljedeće 4,6 posto, objavila je Europska komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama. “Procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo za 8,9 posto. Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije Covid-19 na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama”, navodi se u prognozi Europske komisije za Hrvatsku. Nadalje, pala je i privatna potrošnja, što dovodi do prisilne štednje i štednje iz opreza.
Pad je nešto manji u odnosu na jesenske ekonomske prognoze iz studenoga prošle godine, kada je Komisija procjenjivala pad od 9,6 posto. U jesenskim prognozama Komisija je prognozirala rast u 2021. od 5,7 posto (sada u zimskim prognozama 5,3), a za sljedeću godinu rast od 3,7 posto (sada u zimskim prognozama 4,6 posto). Po očekivanom rastu BDP-a u 2021., Hrvatska je treća među 27 članica EU-a, iza Španjolske koja očekuje rast od 5,6 posto i Francuske, 5,5 posto.
No, Hrvatska je i četvrta u EU po procjeni visine pada BDP-a u prošloj godini, iza Španjolske (-11 posto), Grčke (-10 posto), Malte (-9 posto). Komisija navodi da u ovim prognozama nisu uzete u obzir mjere i projekti koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini. Hrvatska kroz Mehanizam za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 zajmova. Već ove godine može dobiti 13 posto predviđenih sredstava kao predfinanciranje.
RAST DOMAĆE POTRAŽNJE I INVESTICIJA
EK navodi da je, nakon što je BDP u trećem tromjesečju 2020. bio bolji od očekivanog, u četvrtom tromjesječju ponovno je došlo do pada zbog uvođenja mjera radi suzbijanja pandemije. Ove se godine očekuje rast od 5,3 posto s obzirom na to da se očekuje rast domaće potražnje nakon popuštanja mjera uvedenih zbog Covida-19 i nakon što više građana bude procijepljeno. Suzdržana potražnja zajedno s postupnim oporavkom tržišta rada trebala bi potaknuti privatnu potrošnju.
Očekuje se rast investicija s obzirom na već sada snažnu dinamiku u građevinskom sektoru te na obnovu Banije i Zagreba koji su stradali u potresu. Također se očekuje i postupni oporavak u pogledu dugoročnih investicija. Oporavak vanjske potražnje bit će nejednak. Očekuje se snažan rast robnog izvoza zahvaljujući poboljšanim svjetskim izgledima, ali predviđa se da će izvoz usluga ostati prigušen i u 2021. i u 2022. godini u usporedbi s razinom iz 2019. godine i to uglavnom zato što će oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva vjerojatno potrajati nekoliko godina.
