Deloitteovo ispitivanje provedeno među 2.260 direktora u 21 državi potvrdilo je kako su organizacije koje planiraju i ulažu u anticipaciju poremećaja, bio to pojedinačni kibernetički napad ili razmahana zdravstvena pandemija, sposobnije odgovoriti na poremećaje, oporaviti se od njih i prosperirati
U Deloitteovu Izvješću o otpornosti za 2021. istraženi su načini na koje su se organizacije nosile s burnim događajima u 2020. te utvrđena obilježja otporne organizacije, odnosno obilježja koja rukovoditelji mogu poticati kako bi osigurali veću otpornost u vlastitim društvima. Deloitteovo ispitivanje provedeno među 2.260 direktora u 21 državi potvrdilo je kako su organizacije koje planiraju i ulažu u anticipaciju poremećaja, bio to pojedinačni kibernetički napad ili razmahana zdravstvena pandemija, sposobnije odgovoriti na poremećaje, oporaviti se od njih i prosperirati. To potvrđuje tezu da su pravodobno djelovanje i prethodna priprema važni te da povećavaju održivost organizacije na temelju primjera iz prakse.
NEZAPAMĆENI IZAZOVI NE POPUŠTAJU
Nakon 2020. oporavak koji podrazumijeva otpornost na nove krize postat će ključni element uspjeha za poduzeća, što pokazuje i Deloitteovo izvješće, kojim je dokazano kako preko 60% globalnih direktora smatra da bismo mogli svjedočiti povremenim ili redovitim poremećajima sličnog razmjera u budućnosti. Međutim, manje od trećine rukovoditelja uvjereno je kako bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i odgovoriti na buduće prijetnje.
„Poduzeća se oduvijek suočavaju s poremećajima, no u proteklih su 12 mjeseci svjedočili dosad nezapamćenim izazovima koji ne popuštaju. Kombinacija globalne zdravstvene pandemije, društvenih i političkih nemira i sve gorih klimatskih događaja prisilila je organizacije na teške izbore, nove načine poslovanja i korjenite strateške promjene, i tome još nije kraj”, ističe Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.
„Dok se nastojimo oporaviti i obnoviti poslovanje, put pred nama vjerojatno će biti još teže predvidjeti. Organizacije koje planiraju i ulažu u predviđanje budućih poremećaja imaju veće izglede za uspjeh, kao i one koje će realno sagledavati dugoročnije negativne utjecaje ove krize. Naše istraživanje izdvojilo je 5 glavnih elemenata uspjeha: spremnost na promjene, prilagodljivost organizacije, dobra suradnja unutar organizacije, vjerodostojnost lidera i odgovornost kako prema zaposlenicima tako i prema društvu.
OBILJEŽJA OTPORNOSTI
U Deloitteovu izvješću otkriveno je pet elemenata za uspješnu otpornost organizacije koji služe kao strateške, poslovne i kulturne smjernice. Otporne organizacije nisu nužno predvidjele događaje u 2020., no izdržale su snažne pritiske jer su omogućile i promicale agilne strategije, poticale kulturu prilagodbe te uvodile i djelotvornu uporabu naprednih tehnologija.
Prema rezultatima ispitivanja, organizacije koje su namjerno ugradile sljedeće elemente u poslovanje i kulturu imaju veće izglede da prebrode poremećaje i pridonesu ostvarenju „novog normalnog“.
Riječ je o sljedećim obilježjima:
SPREMNOST
Uspješni direktori izrađuju planove za sve scenarije, kratkoročne i dugoročne. Više od 85% direktora čije su organizacije uspješno održale ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih prioriteta smatraju da su se vrlo učinkovito prilagodili događajima u 2020.; to isto misli manje od polovice organizacija koje ne smatraju da su održale ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih prioriteta.
PRILAGODLJIVOST
Rukovoditelji prepoznaju važnost raznolikosti zaposlenika, osobito nakon godine kao što je 2020. Zbog toga je za budućnost organizacije, prema mišljenju direktora, fleksibilnost/ prilagodljivost daleko najvažnija osobina zaposlenika. Skoro tri četvrtine ispitanika iz organizacija koje su uvele mjere za povećanje prilagodljivosti svoje radne snage, kao što su osposobljavanje ili prekvalifikacija, uvođenje programa preraspodjele zaposlenika ili fleksibilni uvjeti rada, izjavilo je kako njihove organizacije uspješno potiču otpornu poslovnu kulturu u usporedbi sa samo polovicom organizacija koje nisu uspostavile takve programe.
SPREMNOST NA SURADNJU
Direktori su istaknuli važnost suradnje unutar svoje organizacije, napomenuvši kako ona ubrzava donošenje odluka, ublažuje rizik i rezultira višim stupnjem inovacije. Dvije trećine ispitanika koji su izjavili kako su njihova društva uklonila prepreke unutar organizacije prije pandemije naveli su kako su događajima u 2020. upravljali bolje nego druga društva iz sektora. Tehnologija je bila ključna za suradnju tijekom pandemije. Samo 22% ispitanih direktora izjavilo je kako su njihove organizacije posjedovale tehnologije potrebne za rad na daljinu prije pandemije. Četrdeset dva posto ispitanika razvilo je i uvelo navedene tehnologije iz nužde tijekom godine.
ODGOVORNOST
Većina direktora priznaje kako odgovornost poslovnog svijeta premašuje poslovne rezultate. Osamdeset sedam posto direktora koji su izjavili kako su uspješno uravnotežili sve potrebe svojih dionika smatraju kako bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i preusmjeriti kao odgovor na poremećaje. Ta je brojka skoro 50 postotnih bodova veća od razmjera direktora koji su istu stvar izjavili u organizacijama koje nisu uspješno uravnotežile potrebe svojih dionika.
