Predsjednik Upravnog odbora Jadran galenskog laboratorija (JGL) Ivo Usmiani izjavio je za agenciju Hina da bi ta tvrtka mogla proizvoditi cjepivo, ali samo ako dobije licencu nekog strateškog partnera te da su za takav poduhvat potrebni i angažman akademske zajednice i potpora države.
Na upit o mogućnostima, uvjetima i rokovima za početak proizvodnje cjepiva, Usmiani je odgovorio da su osnovni preduvjet znanje i tehnološka platforma u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, a potom i osiguranje izvora financiranja.
“Osnovni preduvjeti da biste krenuli u avanturu proizvodnje cjepiva su znanje i tehnološka platforma u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, a potom i osiguranje izvora financiranja. Mi u JGL-u imamo znanja i vještine u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, baš kao i jaku tehnološku platformu”, kaže Usmiani.
Naveo je da bi JGL mogao početi proizvoditi cjepivo, bilo da je riječ o vektorskom ili o mRNA cjepivu, ali samo ako dobije licencu nekog strateškog partnera za transfer gotove tehnologije za proizvodnju cjepiva.
“Također, u Rijeci imamo i Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, u kojem je desetak kvalitetnih virologa, virusnih imunologa i molekularnih biotehnologa. Predvodi ih profesor Stipan Jonjić i bave se vektorskim cjepivima, a mi s njima već surađujemo i mogli bismo s njima postići snažnu sinergiju. Što se tiče roka potrebnog za to, postoje različiti načini proizvodnje i vrste suradnji, koje razmatramo i sve one zahtijevaju vrijeme”, dodao je.
Usmiani je istaknuo kako treba imati na umu da je “sve to kompleksan znanstveni poduhvat i da, osim podrške i angažmana akademske zajednice, zahtijeva i vrlo jasan stav, fokusirano strateško opredjeljenje i potporu države.”
“Financiranje takve investicije kroz, primjerice, europski novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost, bi moglo biti ključna poluga transformacije hrvatskog gospodarstva i povećanja njegove produktivnosti i konkurentnosti, na jako konkurentnom EU tržištu”, kaže Usmiani.
“Što se, pak, tiče samodostatnosti države u opskrbi cjepivom, podsjećam da smo još 1893. u Kraljevskom zemaljskom zavodu za proizvodnju cjepiva pokrenuli proizvodnju cjepiva protiv velikih boginja i dokazali da se kao jedna mala država možemo uključiti u to. U skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., realizacijom proizvoda visoke dodane vrijednosti kao što su cjepiva, mogli bismo uspješno osigurati samodostatnost i neovisnost države, ojačati kapacitete javnog zdravstva te zadržati i dodatno umrežiti visok nivo ekspertnog znanja kojeg imamo. No, do te razine je još puno koraka na putu”, zaključuje Usmiani. (Hina)
