Ukupna švedska potrošnja na suzbijanje pandemije i stvaranje uvjeta za ‘zeleni’ oporavak dosegnut će “astronomskih” 50 milijardi dolara, objavila je vlada, predstavljajući novi proračun. “U pitanju je astronomski iznos, no možemo ga izdvojiti jer smo štedjeli u dobrim vremenima. To je proračun zahvaljujući kojem će Švedska moći nastaviti putem oporavka od krize”, izjavila je ministrica financija Magdalena Andersson.
Za pandemijske mjere i podupiranje oporavka u novom je proračunu predviđen iznos od 45 milijardi švedskih kruna (5,3 milijarde dolara). Time se ukupna državna potrošnja u koronakrizi sada procjenjuje na oko 420 milijardi švedskih kruna (50 milijardi dolara), objavila je vlada.
Švedska nije uvodila strogi lockdown, kao što su s vremena na vrijeme činile druge europske zemlje, pa je pandemijski udar u gospodarstvu bio nešto blaži i očitovao se u padu aktivnosti za umjerenih 2,8 posto u pandemijskoj 2020., podsjeća Reuters.
Vlada u Stockholmu bila je ipak primorana zbog pandemije uvesti izvanredne mjere kako bi pomogla kompanijama i građanima i pokrila sve veće troškove u zdravstvu. Mnoge mjere u novom proračunu vlada je već najavila, podsjeća Reuters.
Programe subvencioniranja plaća zaposlenika na skraćenom radnom vremenu, osmišljene kako bi se sačuvala radna mjesta, vlada je produljila do ljeta, kao i druge mjere potpora, uključujući one za male tvrtke. Od novih mjera vlada je odlučila s 1,8 milijardi kruna potaknuti zapošljavanje i poduprijeti obrazovne programe za mlade i strane građane. Mnoge mjere mogle bi ponovno biti produljene, s obzirom na treći val koronavirusne zaraze, nagađa Reuters.
Vlada ima dovoljno prostora za daljnje povećanja državne potrošnje, ističe agencija, podsjećajući da švedski javni dug iznosi oko 40 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i upola je manji od europskog prosjeka.
Ministrica Andersson poručila je da neće biti potrebe za razgranatim povećanjem poreza kako bi se javne financije osnažile nakon što se gospodarstvo oporavi od krize. “Državni se dug može smanjivati paralelno oporavku gospodarstva i dok ono raste”, pojasnila je.
Ne isključuje mogućnost podizanja poreza najbogatijima. “Vidjeli smo da su najbogatiji u Švedskoj dodatno povećali svoj imetak, pa i njihov doprinos (u državnu blagajnu) po mom mišljenju može biti malo veći”, zaključila je švedska ministrica financija. (Hina)
