Pad gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa neće biti onoliko dubok koliki je bio nakon bankarske krize 2008. godine, ali bi oporavak mogao biti prilično dug, rekao je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane u intervjuu za pariški Le Monde.
U usporedbi s financijskom krizom iz 2008., pandemija će biti dvogodišnji ili trogodišnji događaj, recesija će biti kratkotrajna, a ožiljci manje duboki, rekao je Lane. Smatra da nema razloga zabrinutosti zbog rasta državnog duga, jer je, za razliku od 2008. godine, kamatna stopa na dužničke obveznice osjetno niža, a ročnost je povećana. “Financijski teret ovih velikih dugova bit će lagan”, siguran je ekonomist.
No, istaknuo je kako su dugoročni učinci ograničenja i zatvaranja zbog koronavirusa zabrinjavajući, posebno u obrazovanju i zdravstvu.
“Svijet nikada više neće biti isti, očekuju nas strukturne promjene, bit će pobjednika i gubitnika. Oni koji, primjerice, rade u administrativnim centrima, održavaju urede ili putuju, više su patili od onih koji mogu nastaviti raditi na daljinu, poput IT profesionalaca”, rekao je Lane.
Prema njegovim riječima, prijelaz u fazu gospodarskog rasta može se očekivati već u svibnju-lipnju, međutim, “čak i uz dinamični rast u preostalom vremenu do kraja godine, eurozona će razinu BDP-a 2019. doseći tek idućeg proljeća”.
Pokazatelji tržišta rada usporedivi s 2019. godinom, prema njegovu mišljenju, mogu se očekivati još kasnije – oko 2023. godine. “Put će biti dug. Trebat će održiva fiskalna i monetarna intervencija kako bi se podržao ovaj oporavak”, rekao je Lane. (Hina)
