Funkcionalna hrana, odnosno hrana obogaćena sastojcima koji povoljno utječu na zdravlje sve je češći izbor potrošača diljem svijeta, a samim time postaje sve zanimljivija niša proizvođačima. Jedan od glavnih izazova bit će reguliranje oznaka kvalitete na tržištu takvih proizvoda, a upravo ta problematika je, uz ostale aktualne teme, bila u fokusu 13. stručnog skupa „Funkcionalna hrana u Hrvatskoj – sinergija znanosti, tehnologije, tržišnih tendencija, kontrole i sigurnosti hrane” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista (HDPBN) i Ministarstva poljoprivrede.
„Iako su funkcionalni prehrambeni proizvodi višestruko skuplji od konvencionalnih i unatoč tome što je istraživanje EK o preferencijama potrošača pokazalo da je Hrvatima kod kupnje hrane u 54 posto slučajeva presudna cijena – potražnja za funkcionalnim proizvodima kontinuirano se povećava. Domaći kupci spremni su platiti 10-20 posto više ako se radi o hrani za koju smatraju da je zdravija i koju prate certifikati kvalitete i dodane vrijednosti. I tu pozdravljamo sve napore ministarstva da uspostave što vjerodostojnije sustave marketinških oznaka kvalitete“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši da bi viši standard naših građana doveo i do veće potrošnje funkcionalne hrane.
„Današnji potrošači žele živjeti duže i zdravije, žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi i životnom stilu pa je sigurno da će se tržište funkcionalne hrane kontinuirano povećavati, prema nekim procjenama, po stopi od oko 10 posto godišnje. To treba biti poticaj hrvatskoj prehrambenoj industriji za intenzivniju suradnju sa znanstvenim institucijama jer je funkcionalna hrana produkt istraživanja i sama po sebi je inovacija, bilo kroz recepturu ili kroz inovativni tehnološki postupak. Domaća industrija najveći iskorak bilježi u proizvodnji hrane obogaćenoj vitaminima, proteinima, smanjenim udjelom šećera i smanjenim udjelom soli – dakle u segmentu prevencije pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. No očekujemo povećanje proizvodnje jer funkcionalna hrana je konkurentan proizvod s velikom dodanom vrijednosti“, poručio je Kovačević.
Sanja Kolarić-Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, kazala je kako smo sve više svjesni činjenice koliko hrana utječe na naše zdravlje, ali s druge strane, paradoksalno, imamo porast kroničnih bolesti vezanih uz prehranu. „Zato je važno da svi zajednički nađemo rješenja za ispunjavanje ciljeva koje smo kao Ministarstvo zacrtali, a to su široka dostupnost nutritivne kvalitetne hrane proizvedene na održiv način i dizanje konkurentnosti proizvodno-prerađivačkog sektora“, rekla je Kolarić-Kravar, dodavši kako je bitno da se što više domaćih proizvođača uključi u sustav označavanja kvalitete.
Prodekan za međunarodnu suradnju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu Mladen Brnčić naglasio je kako domaća struka kontinuirano prati tendencije razvoja tržišta i promjenu zakonske regulative. „Pandemija je pozicionirala zdravlje na sam vrh prioriteta potrošača i u tom razdoblju su se najviše pretraživali prehrambeni proizvodi koji jačanju imunitet. Trendovi suvremenog tržišta sve više uključuju sastojke poput CBD, biljnih proteina i tzv. beauty sastojaka u hrani, a u skladu s ciljevima kružnog gospodarstva sve se više valoriziraju i nusproizvodi koji se koriste u novim proizvodnim procesima“, izjavio je Brnčić.
Predsjednik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Mario Šćetar rekao je da razvoj i napredak prehrambene tehnologiji predstavlja svojevrsnu revoluciju u inovativnom proizvodima poput funkcionalne hrane. „Da bi takav napredak bio i dalje moguć moramo se prilagoditi suvremenim trendovima stvaranja kvalitetnih stručnjaka. Naši inženjeri su primarni stvaratelji nove vrijednosti, a ovakva događanja služe jačanju sinergije znanosti i tehnologije. Globalno tržište funkcionalne hrane teško je 774 milijarde dolara s predviđenim konstantnim rastom. Nadam se da će i naša industrija uzeti dio tog kolača“, poručio je Ščetar.
Na konferenciji je održan cijeli niz zanimljivih znanstvenih predavanja, kao i prezentacija tvrtki iz prehrambene industrije na kojima se moglo čuti kako funkcionalni sladoled može biti zdrava prehrambena opcija, kako se krumpirova ljuska može iskoristiti u prehrambenoj industriji te kako nusproizvodi prerade voća postaju sirovine u proizvodnji funkcionalne hrane.
