Razvojem marketinških tehnika i trikova, gomilale su se prakse u oglašavanju popusta koje su potrošače zavaravale, zbunjivale i, u konačnici, dovodile u nepošteni položaj pa zakonodavac od Nove godine uvodi nova pravila za sprječavanje nepravilnog oglašavanja
Pišu: Dijana Kladar, mag.iur. i Hana Štrkonjić, mag.iur., Vision Compliance
Jeste li znali da je ovakvo oglašavanje prikazano na fotografiji gore protuzakonito? Vjerujemo da će vas iznenaditi da se radi o nedopuštenim načinima prikaza popusta jer je upravo ovakvo oglašavanje često kod trgovaca. Zapravo, radi se o prekršaju i ovakvim se oglašavanjem izlažete kaznama. Točnije, radi se o tzv. nepoštenoj poslovnoj praksi, kategoriji praksi za koje zakonodavac od sljedeće godine predviđa kazne do 500.000,00 kuna ili 4% vašeg godišnjeg prihoda.
NEPOŠTENA POSLOVNA PRAKSA
Razvojem marketinških tehnika i trikova, gomilale su se prakse u oglašavanju popusta koje su potrošače zavaravale, zbunjivale i, u konačnici, dovodile u nepošteni položaj. Zakonodavac je prepoznao određene poslovne prakse poduzetnika prema potrošaču kao nepoštene, bilo agresivne ili zavaravajuće u odnosu na potrošača te uveo pojam nepoštene poslovne prakse.
Poslovna praksa je nepoštena ako nije u skladu s načelom savjesnosti i poštenja ili bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača. Pritom se uzima u obzir svaka radnja, izostavljanje, tijek postupanja ili zastupanja, tržišno komuniciranje uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržište koje izvrši trgovac, a u izravnoj je vezi s promocijom, prodajom ili dobavljanjem proizvoda potrošačima.
Često ćete vidjeti da akcija traje cijelu godinu ili da je u tijeku međusezonsko sniženje. Činjenica da takvo oglašavanje vidite kod velikog broja trgovaca ne utječe na činjenicu da se radi o protuzakonitoj uporabi termina ‘akcija’ i ‘sniženje’. Zakonodavac je terminima ‘akcija’, ‘rasprodaja’ i ‘sezonsko sniženje’ dao točne opise, a svako korištenje tih termina mimo zakonskih okvira predstavlja težak prekršaj.
Upravo se korištenje osnovnih termina za oglašavanje pokazalo kao jedna od najvećih slabosti trgovaca. Taj problem često potencira činjenica da trgovci preuzimaju svoje marketinške kampanje i način oglašavanja iz svojih inozemnih matičnih društava koja imaju drugačije pravne okvire i ograničenja.
ISPRAVNO KORIŠTENJE TERMINA
Tako je, na primjer, sezonsko sniženje prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. Zimsko sniženje počinje 27.12., a ljetno 1.7. te mogu trajati najdulje 60 dana. S obzirom na sve navedeno, međusezonsko sniženje u Republici Hrvatskoj ne postoji dok ga kod inozemnih trgovaca često možemo vidjeti pa je razumljivo zašto dolazi do uporabe pogrešnih termina.
Naravno, postoje i drugi termini i mogućnosti za izražavanje popusta osim tri termina koja je zakonodavac opisao i tu je sloboda trgovaca veća. Zakonska regulativa ne mora ograničavati ni usporavati poslovanje trgovaca, odnosno ne mora onemogućiti efektivno oglašavanje. No trgovci su profesionalci koji moraju biti upućeni i svjesni svojih obveza i posvetiti dužnu pažnju usklađenosti svog poslovanja s regulativom koja se na njihovo poslovanje primjenjuje.
S obzirom na to da neupućenost može puno koštati, sve je evidentnija potreba za suradnjom s pravnom strukom kod osmišljanja i provođenja oglašavanja. Osim samih termina i riječi koje se koriste za oglašavanje popusta, bitno je i kako se grafički oglašavaju popusti i kako se iskazuju. Pokazalo se da je posebno problematično kako trgovci prikazuju popuste u odnosu na redovne cijene svojih proizvoda i usluga.
Za početak, postala je redovna praksa da se ono što je zapravo redovna cijena prikazuje kao akcija ili neka druga forma snižene cijene. Ako je cijena (trajno) snižena cijele godine, radi se zapravo o redovnoj cijeni, a predstavljanjem te cijene kao pogodnosti za potrošača, u ozbiljnom ste (i očitom) prekršaju.
STOP LAŽNIM POPUSTIMA
Postala je općenito korištena praksa trgovaca da prije popusta „povise“ cijenu pa tako kao prethodnu, redovnu cijenu stave veću cijenu i tako popust ispada veći. Takva nepoštena poslovna praksa trgovaca prepoznata je na razini cijele EU pa je europski zakonodavac preporučio novo pravilo za iskazivanje sniženih cijena.
Trgovac će od sljedeće godine biti dužan istaknuti sniženu cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja posebnog oblika prodaje i najnižu cijenu koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje. Takvim pravilom nastoji se stati na kraj lažnim popustima i „napuhavanju cijena“. Uz to novo pravilo veže se i nekoliko pitanja:
• Koje sve cijene trgovac mora istaknuti (redovna, najniža u prethodnih 30 dana, snižena)?
• Kako iskazati postotak popusta, je li dozvoljeno postotak iskazati u odnosu na redovnu (najveću) cijenu proizvoda?
• Kakva je obveza u tom pogledu za internet trgovine?
Zakonodavac ne daje direktne odgovore ni upute za ova pitanja pa će biti ključno utvrditi koje su vaše obveze po pitanju oglašavanja cijena i popusta, koje prakse su dopuštene u tom pogledu i kako državna i nadzorna tijela (koja će odlučivati o kaznama) gledaju na takve prakse.
NETOČNO OPISIVANJE PROIZVODA
Kao nepoštena praksa kod oglašavanja prepoznato je i netočno ili nerealno opisivanje proizvoda i usluga. Točnije, javne izjave o proizvodu, cijenama i popustima ozbiljnije se shvaćaju i riječi doista dobivaju na težini. Kampanje u kojima se potrošaču obećavaju „brda i doline“ postaju stvar prošlosti; trgovac će odgovarati za naknadu štete potrošaču koji se pouzdao u njegove izjave i zbog tih izjava očekivao određene karakteristike od proizvoda.
Odgovornost trgovaca postaje sve veća već kod samog oglašavanja; svaka riječ postaje ključna, a svaka kriva riječ se skupo plaća
Trgovac će morati dobro odvagnuti hoće li izjaviti da je njegov kauč najkvalitetniji na tržištu ili jesu li njegove cijene najniže. Ukratko, trgovci će za svoje netočne izjave odgovarati potrošačima. Odgovornost trgovaca postaje sve veća već kod samog oglašavanja; svaka riječ postaje ključna, a svaka kriva riječ se skupo plaća.
PRIKAZ CIJENA U EURIMA
Nadodajte na to još uvođenje eura, koje se počinje provoditi u narednoj godini i također se odražava na prikaz cijene. Iako je uvođenje eura kao valute plaćanja u Hrvatskoj previđeno za daleki 1. siječnja 2023., proces uvođenja eura neće se dogoditi preko noći. Štoviše, za poduzetnike obveze nastaju već u kolovozu 2022. Tada započinje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena koje će trajati 12 mjeseci od uvođenja eura. Radi se o (dodatnoj) obvezi u pogledu prikaza cijene za sve koji trguju proizvodima i uslugama (svi trgovci, ugostitelji i svi ostali poduzetnici koji posluju s građanima).
Suština obveze je da će se morati iskazivati cijene u kunama i eurima na cjenicima i promotivnim materijalima koje poduzeća objavljuju na internetskim stranicama i u drugim medijima. Pritom je predviđeno kako se to grafički mora izvesti. Naime, u razdoblju do dana uvođenja eura cijene u kunama će biti jače istaknute nego cijene u eurima, a u razdoblju nakon toga vrijedit će obratno. Može se zaključiti da sljedeća godina donosi dosta novih pravila.
Praćenje propisa i prakse na nacionalnoj i EU razini svakom poduzetniku može oduzeti dosta vremena, no neupućenost može previše koštati. Nova pravila ne moraju usporiti razvoj vašeg poslovanja, samo prepustite stručnjacima – konzultantima da vas upute ili da vode brigu umjesto vas, a vi se posvetite ostvarivanju profita.
Vision Compliance u suradnji s multidisciplinarnim timom stručnjaka prati kako se regulativa praktično odražava na poslovanje i za vas nalazimo rješenja i načine da budete usklađeni s novostima u regulativi i praksi. Uputite se u ostale promjene koje vas obvezuju u narednoj godini kako svoje neznanje ne biste skupo platili!
