U najvećoj studiji prehrambenih navika u Hrvatskoj ikad provedenoj saznali smo da su protekle dvije pandemijske godine napravile vojsku materchefova.
U usporedbi s istraživanjem iz 2019., kuhamo češće, ali pojedemo jednak boj obroka jer manje jedemo vani. Čak su i “instant jedači” počeli znatno više kuhati. Iako češće jedemo doma, povećao se broj obroka koje jedemo sami.
Velika je promjena u aktivnostima za vrijeme obroka je u tome da sada puno češće surfamo, slušamo glazbu, gledamo TV i češće radimo dok jedemo. Uz obrok pijemo više vode iz slavine, ali i više čaja i više mineralne vode u odnosu na 2019. godinu. Povećalo se i uzimanje vitaminskih dodataka prehrani.
U jednom prosječnom tjednu studenoga, 11% kućanstava zamijesi vlastiti kruh. Za nas 85% važno je da nam obitelj i prijatelji pohvale jelo. Čak 30% preskače doručak radnim danom. S doručkom su, iznenađujuće, najdiscipliniraniji Milenijalci, dok su Boomeri, koji su nas učili kako je doručak važan, bili dobri učitelji, ali su loši učenici.
Regionalno su također velike razlike, uz Zagrepčane kao “doručkoljupce” i Slavonce kao “doručkomrsce”. Priprema doručka, jutarnje i popodnevne užine motivirana je održavanjem zdravlja, dok je uživanje u okusu motiv koji stoji iza ručka, večere i noćne užine.
Šansa da ćete u hrvatskom doručku pronaći svježe voće dvostruko je veća nego u srpskom doručku. Šansa da ćete u hrvatskom doručku pronaći jaje gotovo je dvostruko manja nego u srpskom doručku. Ipak, jaje je vladar doručaka u obje zemlje.
Čokolada se nalazi u 4% naših doručaka i u 10% naših noćnih obroka! Vino je, uz vodu iz slavine i čaj, na visokom trećemu mjestu u izboru pića uz večeru, ali i na iznenađujućem drugom mjestu uz ručak.
Izvor: GfK Hrvatska; studija provedena u studenome 2021. na reprezentativnom uzorku kućanstava u Hrvatskoj.
