Ne postoji univerzalni obrazac prehrane koji odgovara svima, postoje „zlatni standardi“ koji mogu djelovati na prevenciju kroničnih bolesti i prikladni su za opću populaciju. Nutricionistica Karmen Matković Melki ističe mediteransku prehranu kao model pravilne prehrane, ali da bi zadovoljili sve individualne kriterije i potrebe pojedinca, uvijek je potrebno prilagoditi prehrambeni obrazac osobi koja je provodi.
Gledajući unazad protekle mjesece, kako smo se hranili za vrijeme karantene? Što smo najviše jeli, koje su namirnice činile okosnicu naše prehrane?
Glavni odabir u kupovini zaliha u proteklim mjesecima bile su u prvom redu rafinirane žitarice, brašna, tjestenine i gotovi pekarski proizvodi, zatim biljna ulja, trajni mliječni proizvodi i meso, posebice suhomesnati proizvodi. Navedene namirnice su se nabavljale jer su bile jednostavne za skladištenje i lako su nam osiguravale ugljikohidrate, masti i proteine, no dugotrajnije provođenje jednolične prehrane sigurno nije imalo povoljan utjecaj na imunitet ukoliko se nije kombiniralo s drugim skupinama namirnica poput povrća, voća, mahunarki, ribe i začinskog bilja. Naime, bez svih ovih ostalih prehrambenih skupina ne možemo dobiti adekvatnu količinu vitamina, minerala i biološki aktivnih tvari bez kojih se hranjive tvari iz brašna, mlijeka, ulja i mesa ne mogu pravilno iskoristiti u našem organizmu i ne mogu nas optimalno zaštiti od nepovoljnih vanjskih utjecaja.
Kako je to razdoblje djelovalo na naš organizam? Jesmo li ga opteretili “jačom” hranom?
Dijelom je već odgovor u prethodnom pitanju… sigurno smo opteretili organizam ako nismo racionalno raspolagali s namirnicama i pripremali hranjive obroke. Naime, imunitet je složen sustav organa i stanica koji komunicira s našim okolišem i time nas pokušava zaštiti od različitih vanjskih utjecaja, posebice od bakterija i virusa. Znamo da su čimbenici poput stresa, manjka aktivnosti i neadekvatne prehrane štetni za naše opće zdravlje i imunitet, stoga je vrlo važno održati normalno funkcioniranje imuniteta i adekvatnom prehranom.
S obzirom na krizno razdoblje kroz koje smo prolazili, uočavamo da je odabir prehrambenih artikala proteklih mjeseci bio orijentiran prema uskoj skupini prehrambenih proizvoda što izgleda kao svojevrstan recept za narušavanje dobrog imuniteta. No nije sve tako crno, jer osim što smo imali s jedne strane navalu na industrijski procesirane artikle, imali smo i sve veći interes za nabavku domaćih lokalnih minimalno prerađenih namirnica i sezonskog voća i povrća. Sudeći po epidemiološkoj slici, reklo bi se da smo uz disciplinirano pridržavanje preporučenih mjera uspješno provodili raznoliku prehranu kojom smo se uspjeli obraniti od virusa, no to je samo pretpostavka. Bilo bi svakako zanimljivo vidjeti rezultate istraživanja tržišta i znanstvene studije na navedenu temu. Ono što je definitivno izašlo kao jedan od zaključaka ove pandemije je povezanost s pretilošću kao faktorom rizika, što je dodatan dokaz koliko je (ne)pravilna prehrana ključna u obrani od bolesti i ishodima zdravstvenih stanja.
Sada, kada su mjere uvedene zbog koronavirusa popustile, na kakvu se prehranu trebamo fokusirati?
U ovom razdoblju vrlo je važno ostati aktivan, ali isto tako i aktivirati tijelo iznutra nutrijentima i komponentama hrane koje ga razbuđuju. Njih možemo naći u sezonskom voću i povrću, svježim ili sušenim začinima. Tamnozeleno lisnato, gorko povrće i bobičasto voće obiluju vitaminom C i polifenolima, snažnim antioksidansima. Stoga birajte špinat, blitvu, šparoge, maline i borovnice. Uskoro nam stiže i ljetno voće (lubenice, dinje, breskve, marelice) i povrće (rajčice, paprike, patliđani i tikvice), a tu su još i mlade mahune, bob, grašak. Triptofan je aminokiselina sadržana u tim mahunarkama, ali i plavoj ribi, peradi, jajima, sjemenkama i orašastim plodovima. U našem tijelu se pretvara u serotonin, hormon sreće, zato ovim namirnicama napunite svoje tanjure. U kombinaciji sa svježim začinima, integralnim žitaricama te dovoljnim unosom tekućine (vode, biljnih čajeva) formira se idealna proljetno/ ljetna prehrana bogata željezom, magnezijem, vitaminima B skupine i omega masnim kiselinama. Osigurat će dobar nutritivni status i ravnotežu hormona koji, između ostalog, utječu na ubrzanje srčanog ritma, koncentraciju i budnost te na dobro raspoloženje.
Kako birati namirnice porebne našem tijelu?
Važna napomena je da birate namirnice s niskim glikemijskim opterećenjem. Tako ćete jednako uživati u hrani, ali ipak bolje kontrolirali razinu gladi i žudnju za slatkim. Optimalan vitaminsko mineralni status i hormonalna ravnoteža ključni su u osiguravanju dobrog općeg stanja i prilagodbu organizma u vrijeme sezonskih promjena. Ukratko, kombinacija adekvatne prehrane koja obiluje svježim sezonskim namirnicama, adekvatna hidracija uz tjelesnu aktivnost i boravak na suncu i svježem zraku recept su za dobro zdravlje.
Za vrijeme karantene najviše smo vremena provodili u zatvorenim prostorima, što znači da nismo dobivali dovoljno Vitamina D – zašto je on važan za organizam, u kojim ga namirnicama pronalazimo?
U ovom periodu popuštanja mjera, zbog kojih smo prethodnih mjeseci boravili u zatvorenom prostoru, a i zbog činjenice da nam stiže sve sunčanije i toplije vrijeme, pravi je trenutak za “uhvatiti” vitamin sunca, odnosno vitamin D. Upravo naše tijelo, u suradnji sa sunčevim zrakama, iz kolesterola u našoj koži stvara vitamin D3, stručno zvan kolekalciferol. Nakon zimskog perioda i zdravstvene krize koja nas je zahvatila, ukoliko već do sada niste, svakako biste se trebali pobrinuti da nadoknadite ovaj vrijedan nutrijent.
Prema najnovijim populacijskim istraživanjima čini se da vrlo veliki broj ljudi ima nisku razinu vitamina D u serumu, a zapadnjački stil života dodatno doprinosi njegovu niskom unosu. Osim što je važan za zdravlje naših kostiju (omogućava normalnu mineralizaciju kosti te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi), vitamin D sudjeluje u normalnom radu našeg imuniteta što nam je u ovom periodu od iznimne važnosti. Njegov manjak može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije i depresije, preko smanjenja tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, kao i nepravilnog rada imunološkog sustava, što se najčešće očituje kao podložnost infekcijama i pojava alergija.
Vitamin D se nalazi u manjim količinama i u hrani, a najzastupljeniji je u plavoj ribi, ribi hladnih mora, algama, jajima, mliječnim proizvodima i gljivama. Osim uravnoteženom prehranom, vitamin D je potrebno svakodnevno nadoknaditi umjerenim izlaganjem suncu i, ukoliko je potrebno, kod rizičnih skupina, nadoknaditi i suplementacijom. Preporučeni dnevni unos vitamina D ovisi o dobi – u djece iznosi 400 – 600 internacionalnih jedinica (IU) dnevno, a za zdrave odrasle osobe 600 IU/dan. Povećane potrebe za vitaminom D imaju osobe starije od 70 godina, kod kojih preporučena doza iznosi 800 IU na dan. Dodatno, povećane potrebe za vitaminom D imaju i osobe koje se spadaju u rizične skupine, a to su osobe koje se vrlo malo izlažu suncu , osobe tamnije puti, pretile osobe i osobe koje imaju kronične bolesti kojima se dnevna doza vitamina D određuje individualno.
Situacija je potrošače potaknula da se više okrenu domaćim proizvođima i OPG-ovima – možemo li reći da je to dobra strana pojave koronavirusa i zašto?
Suvremenim načinom života naša se prehrana udaljila od polja i približila policama trgovačkih centara. Zbog toga je prehrana postala jednolična, bogatija jednostavnim ugljikohidratima i zasićenim mastima, a siromašnija vitaminima i mineralnim tvarima. Ova nas je kriza jednim dijelom vratila korijenima, pripremi hrane kod kuće, iz temeljnih namirnica, te izazvala lavinu online kupovine domaćih proizvoda na virtualnim tržnicama. Jednolična i neuravnotežena prehrana povezuje se s nastankom raznih kroničnih bolesti, od dijabetesa, dislipidemije i pretilosti do koronarnih i malignih oboljenja. Upravo se posljednjih godina sve više ističe važnost konzumacije što raznovrsnije, lokalno uzgojene i neprocesirane hrane. Zbog poznatih svojstava visokih bioloških vrijednosti, sezonska i lokalno uzgojena hrana u prednosti je pred drugim odabirima jer je svježa, prepoznatljiva okusa, ne zahtijeva korištenje industrijske prerade ili prevaljivanje kilometara i kilometara do našeg doma.
Ukoliko se najesen pojavi novi val i ostanemo kod kuće, kako se trebamo pripremati za njega? Trebamo li raditi zimnicu, zamrzavati voće i povrće..?
Ukoliko planiramo popunjavati kućne zalihe, neka to svakako bude raznolik i uravnotežen odabir prehrambenih proizvoda koliko je to najviše moguće, uz dobru pripremu popisa za kupovinu, racionalizaciju kupnje i potrošnje hrane bez nepotrebnog gomilanja i bacanja hrane. Bitno je naglasiti da kod voća i povrća imamo širok izbor konzerviranih namirnica koje su nam dostupne i van sezone, tj. možemo ih nabaviti smrznute, sušene, ukiseljene. Preporuka su tamnocrveno bobičasto voće, citrusi, različito gomoljasto i tamnozeleno povrće, kupusnjače i mahunarke svih vrsta te svježi ili sušeni začini. A dodatno, upravo u nadolazećim mjesecima možemo pripremati zimnicu te od viška svježeg sezonskog voća i povrća napraviti ukusne pekmeze, umake, nadjeve ili najjednostavnije zamrznuti prirodne porcije vitamina i minerala kako bi ih imali i na zimu. Dakle, uz dobru organizaciju moguće je imati uravnoteženu i raznoliku prehranu koja će nas u budućem razdoblju štititi i osigurati dostatne količine svih vrijednih nutrijenata kao što su selen, cink, vitamin D, C i E, omega masne kiseline, polifenoli i brojne druge aktivne tvari koje će našem organizmu dati dovoljnu snagu i održati povoljan rad našeg imuniteta.
Danas se puno priča o zdravoj prehrani, makar se nutricionisti upozoravaju da nema zdrave i nezdrave prehrane. Je li bolji izraz „pravilna prehrana“ i što bi ona bila? Je li jednaka za sve ljude?
Slažem se s vašom izjavom, bolji bi izraz bio „pravilna prehrana“, jer ustvari ne postoji zdrava i nezdrava prehrana već zdrav ili nezdrav odnos prema hrani i prehrani. Univerzalni obrazac koji bi odgovarao svima ne postoji, postoje „zlatni standardi“ prehrane koje bi djelovali na prevenciju kroničnih bolesti i bili prikladni za opću populaciju. Prema našoj struci tu se definitivno ističe mediteranska prehrana kao model pravilne prehrane, ali naravno, da bi zadovoljili sve individualne kriterije i potrebe pojedinca, uvijek je potrebno prilagoditi prehrambeni obrazac osobi koja ju provodi, dakle personalizirana prehrana je budućnost nutricionizma.
Dolaze ljetni mjeseci – podsjetite nas Na važnost hidracije?
Voda je esencijalni čimbenik života te čini preko 60% našeg tijela, zbog čega je njezinu ravnotežu, iznimno važno održavati. Zato je bitno tijelo pravilno hidrirati jer će ono, tek tada, biti u mogućnosti pravilno provoditi sve svoje metaboličke procese. Svako narušavanje hidracijske ravnoteže može imati ozbiljne posljedice na zdravlje koje su poznate kao dehidracija i, suprotno tome, hiponatrijemija. Zanimljivo je da točne prehrambene preporuke za unos vode ne postoje, ali postoji nekoliko načina kojima se može odrediti individualni preporučeni dnevni unos tekućine, koji se razlikuje s obzirom na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i još mnogo čimbenika zbog čega je postavljena opća preporuka gdje je jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno dovoljna količina za nadoknadu dnevnih gubitaka odrasle osobe.
Osim vode, prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva, odličan izvor tekućine pruža i “mokra” hrana kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici, voće i povrće (citrusi, dinja, lubenica, tikvica, rajčica i sl.) kojom zadovoljavate oko 20% dnevnih potreba za tekućinom. Naravno, juhe i ostala jela „na žlicu“ tradicionalno se konzumiraju kao okrjepa, stoga nije na odmet pojesti bistru juhu ili varivo od povrća. Pravilna hidracija podrazumijeva ne samo redovan unos, nego i pravilan izbor tekućine. Prirodni voćni i povrtni sokovi, nezaslađeni čajevi i sportski napici dobar su izvor vode, vitamina i minerala te su pravilan odabir prilikom pojačanog i povećanog gubitka tekućine, međutim govorimo li o radnoj svakodnevici, glavni izbor ipak treba biti najbolja prirodna tekućina – voda!
NEKA SE NA VAŠEM TANJURU NAĐE:
• sezonsko voće i povrće, svježi ili sušeni začini
• tamnozeleno lisnato, gorko povrće i bobičasto voće: špinat, blitva,
šparoge, maline i borovnice
• ljetno voće: lubenice, dinje, breskve, marelice
• ljetno povrće: rajčice, paprike, patliđani, tikvice
• mahunarke: mlade mahune, bob, grašak
• plava riba, perad, jaja, sjemenke, orašasti plodovi
• tekućina: voda, biljni čajevi
FUNKCIONALNI PROIZVODI
Funkcionalna hrana je ona hrana koja zbog svog sastava povoljno utječe na zaštitu ljudskoga zdravlja, odnosno blagotvorno djeluje na jednu ili više funkcija u organizmu. Ona nadilazi osnovne nutritivne učinke u poboljšanju zdravlja i dobrobiti pojedinca i/ili dovodi do smanjenja rizika obolijevanja od pojedinih bole- Funkcionalni proizvodi sti. Funkcionalna hrana nije dodatak prehrani, već se konzumira u sklopu svakodnevne prehrane i mnoge od njih konzumiramo svakodnevno, a da nismo možda ni svjesni njihove funkcionalnosti.
Primjerice, probiotičke jogurte koji djeluju povoljno na crijevnu mikrofloru ili pak voće, povrće i začine koji su pravi paketi nutraceutika. Nutraceutik je svaka tvar koja se može smatrati sastojkom hrane, a ima farmaceutsko djelovanje, odnosno povoljan utjecaj na zdravlje, od prevencije bolesti do terapije. Nutraceutik može biti dio hrane, ali i dodatak prehrani gdje se radi o koncentriranoj dozi biološki aktivne tvari (primjerice polinezasićene masne kiseline, brojni biljni pigmenti, dijetalna vlakna, probiotičke bakterije, mineralne tvari i dr.). Prehrambena industrija funkcionalnu hranu sve više proizvodi i svrstava je u kategoriju hrane koja ima jače izražen povoljan utjecaj na zdravlje te na njenoj ambalaži navodi zdravstvene tvrdnje na temelju njenog nutritivnog sastava.
Gotovo 90% populacije konzumira jogurte
U populaciji Hrvatske, među osobama u dobi od 16 do 64 godine, agencija Ipsos bilježi 86% konzumenata jogurta, a njihovom daljnjom segmentacijom dolazi se do 21% heavy usera, odnosno onih koji konzumiraju jogurte barem 4 do 6 puta tjedno
Analizira: Violeta Perčić, Ipsos
U populaciji Hrvatske, među osobama u dobi od 16 do 64 godine, brojimo 86% konzumenata jogurta. Njihovom daljnjom segmentacijom dobivamo 21% heavy usera, odnosno onih koji konzumiraju jogurte barem 4 do 6 puta tjedno, 41% medium usera koji konzumiraju jogurte barem 2 do 3 puta tjedno te, naposljetku, 24% light usera koji konzumiraju jogurte barem jednom mjesečno ili rjeđe.
Također, rezultati Ipsosovog alata za brend i marketing menadžment BRANDpuls, prikupljeni u prvoj polovici prošle godine, pokazali su da je za 44% korisnika kategorije jako bitno koju marku jogurta kupuju.
HEAVY KORISNICI
Heavy useri kategorije jogurta nešto malo češće od muškaraca su žene. Također, najčešće ih nalazimo među osobama u dobi od 30 do 49 godina koje su češće od prosjeka populacije Hrvatske visokoobrazovane. Više od dvije trećine ih dolazi iz urbanih dijelova zemlje, najčešće iz Zagreba i okolice, ali i Dalmacije. Promotrimo li ukupne prihode kućanstva, heavy useri najčešće dolaze iz kućanstva čiji su ukupni prihodi srednji prema višima.
Od osobnih vrijednosti se ističe potreba za izgradnjom karijere, odnosno heavy useri jogurta su usmjereni izgradnji vlastite životne karijere, kako poslovne tako i osobne. Teže obrazovanju, stvaranju karijere i obitelji te stjecanju osobnog ugleda. Pri tom im je bitno dobro se zabaviti i ugodno provesti. Međutim, hedonističke i materijalističke težnje niže su im na ljestvici prioriteta.
Više od 4/5 heavy usera jogurta smatra da su mliječni proizvodi jako dobri za probavu. Gotovo 3/5 ih preferira tekući jogurt naspram čvrstog, a nešto malo više od polovine radije kupi jogurt u čašici nego u bočici.
BRANDUSAGE
Osim općenitog praćenja kategorije jogurta, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja („usage“), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda isti su koristili u posljednjih mjesec dana.
Među heavy userima kategorije, u dobi od 16 do 64 godine, u Hrvatskoj vodeći je brend Dukat, u zadnjih mjesec dana konzumiralo ga je 57% potrošača. Na drugom mjestu nalazi se Vindija ‘z bregov s 45% potrošača, a na trećem, s 38%, Dukatos.
Piše: dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.
Ljudi su društvena bića zbog čega su međusobna povezanost i interakcija fiziološki, ali i psihološki važni za opstanak pojedinca i cjelokupnog društva. Slika o vlastitom tijelu određena je međusobnim utjecajem bioloških, psiholoških, kulturoloških i društvenih čimbenika. To znači da interakcija s obitelji, prijateljima, profesorima i kolegama te medijima i kulturom općenito utječe na razvoj percepcije okruženja u kojem živimo, kao i dojma o samom sebi, što uključuje predodžbu o vlastitom tijelu i osjećaj samopoštovanja. Kad govorimo o psihološkom iskustvu tijela, ono se veže uz naše emocije i stavove o vlastitom tijelu. S druge strane, doživljaj i predodžba vlastitog tijela mogu se stvoriti pod utjecajem društva i stavova ljudi o našem izgledu.
VAŽNOST PRAVILNE PREHRANE I TJELOVJEŽBE
Zanimljivo je kako izgled tijela kroz povijest nikad nije imao toliko velik društveni značaj kao posljednjih nekoliko desetljeća. Među glavnim uzrocima sve veće pojave nezadovoljstva vlastitim tijelom svakako su sociokulturalni čimbenici poput različitih vrsta medija – televizije, lifestyle magazina, portala i društvenih mreža, ali i uže obitelji i vršnjaka. Često izlaganje djece, ali i odraslih, slici lijepih i poželjnih oblika tijela koju kreiraju mediji dovodi do promjene mišljenja o vlastitom izgledu te provođenja nezdravih obrazaca prehrane, prekomjernog i nekontroliranog vježbanja, uporabe raznih neprovjerenih dodataka prehrani i preparata za mršavljenje.
To može dovesti do razvoja tjelesnog i psihičkog stresa, tjeskobe, nesigurnosti i srama, ali i teških poremećaja prehrane poput anoreksije i bulimije. Sociološka, medicinska i psihološka istraživanja pokazala su značajan porast poremećaja prehrane kod tinejdžera i s njime povezanih bolesti. Nezadovoljstvo vlastitim izgledom često je uzrok depresije i prekomjernog unosa hrane, a time i razvoja debljine.
Učenicima i roditeljima još uvijek nedostaje znanja o važnosti pravilne prehrane i vježbanja, pokazalo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provedeno u sklopu Nestlé projekta Vrtim zdravi film koji je do sada u devet sezona, koliko se provodi u suradnji Hrvatskog školskog sportskog saveza i tvrtke Nestlé, diljem Hrvatske obuhvatio više od 43.000 osnovnoškolaca. Gotovo trećina učenika i učenica (31,6 posto) stalno razmišlja o svojoj tjelesnoj težini, njih 30,6 posto za sebe misli da su debeli, no istovremeno 41 posto svakodnevno konzumira slatkiše a tek 16,5 posto je zadovoljavajuće tjelesno aktivno.
Glavni cilj programa je educiranje djece o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti, usvajanje zdravih životnih navika te podrška roditeljima i javno-zdravstvenim institucija u smanjenju pretilost i prekomjerne tjelesne težine.
POZITIVNA SLIKA O TIJELU
Pozitivna slika o vlastitom tijelu počiva na razumijevanju da su zdrava i privlačna tijela mnogih oblika i veličina te da tjelesni izgled govori vrlo malo o samom karakteru i vrijednosti osobe. Svatko može razviti pozitivan stav o svome tijelu na način da ga realno sagleda, nauči prihvatiti i uživati u tome kakvo ono zaista jest te odluči odbaciti nerealne slike postavljenih ideala.
Savjeti za razvoj pozitivnog stava prema vlastitom tijelu
1. Svaki dan posvetite se zdravlju svoga tijela i dajte mu najbolje moguće gorivo u obliku kvalitetnih obroka i raznolikih namirnica, koje će vam omogućiti dovoljan unos hranjivih tvari i energiju. Zapamtite da ljepota dolazi iznutra!
2. Boravite na svježem zraku. Provedite svaki dan barem pola sata na otvorenom, bez obzira na vremenske prilike. Jednako uživajte na suncu i na kiši, prošećite parkom ili sjednite na klupu i čitajte knjigu.
3. Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću po vašem izboru. To može biti brzo hodanje, rolanje, vožnja biciklom ili jogging. Važno je samo da vježbanje prilagodite svom tempu i da se osjećate ugodno.
4. Kad god vam padne na pamet loša misao o vlastitom tijelu, zaustavite je i zamijenite pozitivnom. Sretni i zadovoljni ljudi često si svakodnevno sami daju komplimente pa vrijedi pokušati slijediti njihov primjer.
5. Njegujte svoje tijelo i priuštite si opuštajuće trenutke poput kupki, dužih tuširanja, kozmetičkih tretmana i masaža.
6. Svaka pozitivna misao o vlastitom tijelu velik je korak u stvaranju pozitivnih osjećaja i dobrog psihičkog stanja!
Potrošači su različito reagirali na neuobičajene izazove koje je donijela pandemija. Neki od njih odlučili su izvući najbolje od surealne situacije u kojoj su se našli i okrenuti se zdravim navikama.
Piše: Lana Penezić, Senior Qualitative Research Executive, Ipsos
Svijet u kojem živimo prošao je kroz nekoliko faza nošenja s pandemijom, od nevjerice da globalna pandemija može direktno utjecati na našu svakodnevicu, preko prihvaćanja izvanredne situacije, do prilagodbe na život u tzv. novoj normalnosti. Preporučene epidemiološke smjernice drastično su utjecale na život građana Hrvatske. Potrošači su se susretali sa cijelim spektrom emocija, život kakav znaju u mnogim aspektima se promijenio, svaki izlazak iz kuće djelovao ugrožavajuće, budućnost se činila neizvjesnom. Sve to odrazilo se i na konzumaciju bezalkoholnih pića.
Zdraviji način života kao trend u vremenu pandemije
Potrošači su različito reagirali na neuobičajene izazove koje je donijela pandemija. Neki od njih odlučili su izvući najbolje od surealne situacije u kojoj su se našli i okrenuti se zdravim navikama. Za njih je ovo bilo jedinstveno vrijeme da naprave nešto korisno za sebe, da se bave stvarima kojima se nemaju vremena baviti u uobičajenom ritmu svakodnevice. Potrošači koji su ‘skrenuli na zdravu stranu ulice’ minimizirali su pića koja smatraju nezdravima te maksimizirali konzumaciju vode. Voda se najčešće pila iz slavine. Ostaje za vidjeti koliko će ove zdrave navike konzumacije potrošačima ostati relevantne i nakon krizne situacije. „Zbog početka nekakve dijete manje pijem sokove, izolacija me možda čak i potaknula na vježbanje, pa imam grižnju savjest oko unosa šećera.“
Prepuštanje hedonizmu kao paralelni trend
Drugi pol potrošača na krizu i stres reagirao je sasvim drugačije. Oni su povećali konzumaciju bezalkoholnih pića s naglaskom na one njima posebno ukusne i/ili zabavne. Razni voćni sokovi, gazirana pića, vode s okusom i sirupi pili su se više u odnosu na vrijeme prije Covid-19 pandemije. Ovim potrošačima bezalkoholna pića u određenoj mjeri su značila bijeg od zastrašujuće stvarnosti, hedonizam i ugodu koja je na dohvat ruke. Bezalkoholna pića konzumirala su se tijekom cijelog dana, a najviše u socijalizaciji s ukućanima. Kod ovih potrošača, gazirani sokovi kola okusa najčešće su konzumirana bezalkoholna pića, npr. Coca-Cola, Cockta i Sky Cola.
Cedevita kao univerzalno rješenje
Kao pozitivno iznenađenje konzumacije bezalkoholnih pića u vrijeme korone pojavila se Cedevita. Čini se da format Cedevite odgovara konzumaciji kod kuće, odnosno neobičnim uvjetima života u vremenu Covid-19 pandemije. Cedevita sadržava šećer, no sadržava i vitamine, pa se pokazala kao dobar izbor za različite tipove potrošača. Onima koji su povećali konzumaciju bezalkoholnih pića, Cedevita predstavlja osvježenje, a onima koji su konzumaciju bezalkoholnih pića smanjili, predstavlja povremenu poslasticu. Povratkom na poznati način života, za očekivati je da će se navike konzumacije Cedevite vratiti na staro, no u slučaju pojave drugog vala zaraze, ponovno bi mogle sličiti ovim prethodno opisanima.
Socijalna konzumacija koje nema i ima
Bezalkoholna pića, uz alkoholna, neraskidivo su povezana sa svim oblicima socijalnih okupljanja. Ovdje imaju različite uloge: služe kao osvježenje ili poslastica, sljubljuju se s hranom ili su u ulozi starog poznanika koji je introvertima uvijek pri ruci. Kako su za vrijeme strogih epidemioloških mjera socijalni kontakti bili minimizirani, potrošači su općenito kupovali manje bezalkoholnih pića. Međutim, iako su veća socijalna druženja bila minimizirana, ukućani su se za vrijeme restriktivnih epidemioloških mjera družili više nego (ikad) ranije.
Za mnoge je ovo vrijeme bilo povezujuće, za neke čak vrijeme otkrivanja zanemarene povezanosti s osobama iz najužeg kruga. U ovim trenutcima mjesta za bezalkoholna pića često se našlo mjesta. „Sokove i gazirana pića nismo kupovali za vrijeme mjera, to kupujemo većinom kad su neke proslave, kad imamo goste. Za vrijeme korona situacije nitko nam nije dolazio, ništa se nije slavilo, a sami to rijetko pijemo tako da do sada nismo ni jedan put to kupovali“ „Kod nas se najviše konzumira voda i to većinom iz slavine. Sokove konzumiramo rijetko, ali kupujem ih radi gostiju, većinom colu i ledeni čaj. Suprug u društvu voli popiti gemišt, pa kupim i vino i mineralnu vodu Jamnicu. Osobno alkohol ne konzumiram, ali ljeti kad su vrućine znam popiti radler.“
Domaće kreacije kao odušak i ponos
U vremenu kada su mnoge aktivnosti bile na čekanju, neki potrošači su slobodno vrijeme i prostor posvetili razvijanju novih i/ili zaboravljenih vještina. Prva faza Covid-19 krize bila je vrijeme pauze i paralize, ljudi su čekali u kojem smjeru će se razvijati situacija. Nakon početnog šoka, dok je društvo i život kakav poznajemo mirovao, otvarao se prostor za osobnu kreativnost. Neki, tako, slobodno vrijeme i godišnje doba koje obiluje plodovima koriste za pripremu domaćih sokova među kojima se posebno ističe sok od bazge. Potrošači dominantno osjećaju zadovoljstvo i ispunjanje zbog realiziranog kreativnog procesa, čak ponos zbog nekih novih vještina koje su naučili.
Povratak na novo
Popuštanje epidemioloških mjera najavilo je povratak na staro i poznato. Nakon vremena izolacije, ispitanici se ponovno mogu susretati i s ljudima izvan svog kućanstva, što je mnogima nedostajalo. Počeli su se viđati s proširenim obiteljima koje su izbjegavali zbog mogućnosti zaraze (rizične skupine) te s prijateljima s kojima su druženja bila na čekanju. Ispitanici dijele veselje zbog odmrznute mogućnosti kontakata s ovim važnim osobama. Isticanje važnosti upravo tih običnih susreta s relevantnim osobama ispitanicima je bilo zajedničko u vrijeme strogih epidemioloških mjera. Percepcija važnosti ostaje i nakon popuštanja mjera, dapače, druženja su sada percipirana kao (još) bogatija u odnosu na vrijeme prije Covid-19 situacije. Navike konzumacije bezalkoholnih pića opuštanjem epidemioloških mjera također se vraćaju na staro. Istovremeno, uočeni trendovi i promjene relevantne su u kontekstu razumijevanja ponašanja potrošača u izvanrednoj situaciji (krize) te u kontekstu potencijalnog drugog vala zaraze.
Što očekivati?
Mnogi potrošači potrošnju su sveli na minimum, usmjerili se na osnovne živežne namirnice ostavljajući veće izdatke za bolja vremena. Svejedno, smanjena potrošnja nije se značajnije odrazila na konzumaciju bezalkoholnih pića. Razlog za to je mjesto koje bezalkoholna pića imaju u pojedinom kućanstvu. U kućanstvima u kojima su bezalkoholna pića osnovne živežne namirnice, to su ostala i u vrijeme kriznog perioda, odnosno kupovali su ih u sličnoj dinamici. Koliko god situacija bila krizna, potrošačima je važno zadržati privid normalnosti bez obzira na neuobičajene okolnosti. Nisu se skloni odreći baš svega što ih veseli.
S druge strane, oni kojima ne ulaze u kategoriju osnovnih živežnih namirnica, nisu ih kupovali niti sada. Za očekivati je da će potrošači nastaviti racionalizirati potrošnju u vremenu koje dolazi. Mnogima upravo prijeteća ekonomska kriza predstavlja najveći strah u danima koji dolaze. Potrošači se sjećaju prethodne ekonomske recesije kao prilično ekonomski devastirajuće, a sada očekuju da bi moglo biti još gore. Dok su neki (već) ostali bez posla ili su im primanja ozbiljno smanjena, drugi očekuju osobne financijske gubitke u vremenu koje dolazi. Ostaje za vidjeti na koje sve aspekte života će se odraziti racionalizirana osobna potrošnja.
Projekt Ipsos Community
Projekt Ipsos Community je kvalitativno istraživanje koje je provedeno u periodu od 4.5. do 27.5.2020. U projektu je sudjelovalo 120 sudionika u dobi od 18 do 65 godina iz svih hrvatskih regija, većih i manjih gradova te seoskih naselja. Ipsos Community jedinstvena je forma moderiranog online foruma cilj kojega je prikupiti tipična iskustva građana tijekom Covid-19 pandemije. Namjera je bila otkriti što potrošači osjećaju i kako razmišljaju, zabilježiti kako žive u vremenu restriktivnih epidemioloških mjera i nakon popuštanja istih, razumjeti na koji način se mijenja njihova svakodnevica te što očekuju od budućnosti.
