Hrana koja čini pravilnu prehranu ne razlikuje se mnogo od one koja čini nepravilnu prehranu jer važna je ravnoteža dijelova koji čine ukupni obrok ili prehranu. Neke namirnice pružaju samo vrlo uzak raspon hranjivih tvari, možda čak i samo jedan, te ako takva hrana čini značajan udio dnevnog prehrambenog unosa, potrošač će riskirati da ne zadovolji prehrambene potrebe za nizom hranjivih tvari.
Piše: Ilijana Vukadin, mag. nutr.
Svaki čovjek ima individualnu percepciju hrane i piće, stoga ljudi imaju različite ideje o tome što prehrana podrazumijeva. Određena skupina ljudi prehranu percipira kao sredstvo za zadovoljavanje naših osnovnih fizioloških potreba kroz utaživanje gladi dok je za drugu skupinu ona užitak.
Oba pristupa jesu poželjna jer hrana nije samo izvor energije i osnova održavanja organizma – ona je i gastronomski užitak koji zauzima značajno mjesto u svakoj kulturi. Stoga prehrana uključuje razne čimbenike, od kulturološkog okruženja, ekonomskih mogućnosti, lokalne dostupnosti hrane te psihološkog stanja pojedinca.
BALANS NUTRIJENATA U TIJELU
Početkom 20. stoljeća većina znanosti o prehrani bila je fokusirana na istraživanje esencijalnih nutrijenata, proučavanje učinaka nedovoljnog unosa i određivanje količina potrebnih za prevenciju nedostataka i deficita. Od tada se postupno uvidjelo kako kvalitetna prehrana nije samo opskrba dovoljnom količinom svih hranjivih tvari, nego balansom tvari u ukupnoj prehrani.
Danas znamo kako prehrana u bogatim zapadnim zemljama pridonosi mnogim kroničnim nezaraznim bolestima koje pogađaju te populacije s obzirom na to da je kod takve prehrane narušen balans nutrijenata. Mnoga istraživanja usmjerena su na pronalaženje sastojaka hrane koji su povezani s određenim bolestima u nastojanju da se promovira promjena u unosu hrane, a time i poboljšanje zdravlja.
MIJENJANJE PREHRAMBENIH OBRAZACA
Naglasak se u 21. stoljeću počeo se kretati prema promicanju zdravlja kroz prehranu, danas poznatu kao izbalansiranu prehranu. Posljednjih godina došlo je do porasta općeg interesa o prehrani među populacijom.
Prehrambeni obrasci se brzo mijenjaju, u zapadnom svijetu imamo na raspolaganju sve veći izbor namirnica te ljudi svaki dan mogu jesti hranu koju su naši preci imali samo sezonski. Pojavljuju se nove namirnice koje su osmislili i razvili prehrambeni tehnolozi. U modernom društvu obrasci obroka postali su fleksibilni i mnogi ljudi više ne jedu obroke prema ustaljenim tradicionalnim rasporedima.
Članovi obitelji mogu imati samostalan obrok u različito doba dana, a tradicionalni objed svih članova je rijedak. Nadalje, zdravstveni problemi su dobili veliku važnost u medijima. Statistike pokazuju kako stanovništvo u zapadnim zemljama ima porast mortaliteta (tj. stope smrtnosti) i morbiditeta (tj. stope bolesti) od mnogih bolesti povezanih s prehranom, kao što su kardiovaskularni poremećaji, dijabetes, bolesti probavnog trakta, karcinomi te visoka prevalencija pretilosti.
VAŽNO KOMBINIRANJE NAMIRNICA
Hrana koja čini pravilnu prehranu ne razlikuje se mnogo od one koja čini nepravilnu prehranu jer važna je ravnoteža dijelova koji čine ukupni obrok ili prehranu. Neke namirnice pružaju samo vrlo uzak raspon hranjivih tvari, možda čak i samo jedan, te ako takva hrana čini značajan udio dnevnog prehrambenog unosa, potrošač će riskirati da ne zadovolji prehrambene potrebe za nizom hranjivih tvari.
Pojedinačne namirnice manje su važne od načina na koji se kombiniraju u prehrani. Što je veći raspon namirnica, odnosno raznolikost, manja je vjerojatnost da će postojati ‘praznine’ u unosu nutrijenata i vjerojatnije je da će potrošač zadovoljiti nutritivne potrebe.
Prehrambeni tanjur kao slikoviti vodič
