Svečanim potpisivanjem triju pravnih akata dovršen je u Bruxellesu postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje od početka sljedeće godine.
Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je danas tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro o središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.
Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.
Odlukom o pridruživanju europodručju, guverner HNB-a od rujna postaje promatrač u Upravnom vijeću Europske središnje banke, a od 1. siječnja 2023. godine punopravni član.
Te dokumente je potpisao češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom, na svečanosti po završetku sastanka na kojoj su sudjelovali predsjednica izvršnog odbora Europske središnje banke Christine Lagarde, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni i hrvatski ministar financija Zdravko Marić. Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe zbog obveza u Irskoj nije mogao sudjelovati te se sudionicima obratio video-porukom.
Svi govornici su istaknuli da je riječ o povijesnom postignuću Hrvatske, da je vrijeme za slavlje, da EU i zajednička valuta dokazuju i dalje svoju privlačnost.
“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izavio je češki ministar Stanjura.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis istaknuo je da pridruživanje Hrvatske pokazuje da je “euro privlačan i pouzdan”, a da će članstvo Hrvatske u europodručju pridonijeti višem životnom standardu i otvaranju većeg broja radnih mjesta u Hrvatskoj.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je da je Hrvatska prošla “nevjerojatan put” od zemlje koja je prije 30-ak godina bila u ratu, prvom od kraja drugog svjetskog rata na europskom tlu, do članstva u EU, i sada u europodručju. “To je izvrstan rezultat, danas slavimo jačanje naše Unije”, rekao je Gentiloni.
Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe pohvalio je postignuća Hrvatske i posebno ministra financija Zdravka Marića, koji odlazi s te dužnosti i ovo mu je bio zadnji sastanak Ecofina.
Vujčić: Ulaskom u europodručje građani i poduzetnici imat će izravne i trajne koristi
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je da će ulaskom Hrvatske u europodručje građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi.
“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Vujčić.
U priopćenju se prenosi i izjava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je kazao kako je ostvaren strateški cilj: “Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.!”
“Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!”, poručio je Plenković. (Hina)
