Potrošači postaju sve osjetljiviji po pitanju plastičnog otpada i to utječe na njihove kupovne navike. Udio onih koji su spremni platiti više za pakiranu i svježu hranu koja je ekološki prihvatljiva narastao je u posljednje dvije i pol godine. Također, povećao se udio onih koji su spremni platiti više za ambalažu koja se može reciklirati.
Pišu: Gina Westbrook i Alison Angus, Euromonitor International
Poticaj stvaranja ‘svijeta bez plastičnog otpada’ dobio je na zamahu u prošloj, a u ovoj godini nastavlja se rast žudnje potrošača za takvim okruženjem. Plastični materijali poput vrećica (iz trgovina), jednokratne plastične ambalaže za hranu i piće i mikro-plastike koja se koristi u sektoru ljepote i njege, kao i održavanju domaćinstva i modnoj industriji, nalaze se ‘pod povećalom’ javnosti, a potrošači se i kroz medije potiču da u punom obimu shvate kakav utjecaj svijet plastike ima na prirodu i svijet u kojem živimo. Potaknuti time, potrošači sve više poduzimaju direktne akcije namijenjene eliminiranju plastičnog otpada, kroz kampanje na nivou lokalnih zajednica i kroz projekte očuvanja prirode.
SVEPRISUTNOST PLASTIČNE AMBALAŽE
Analitičari Euromonitor Internationala smatraju da je trenutno 63% ambalaže na globalnom nivou u sektorima hrane, pića, ljepote, održavanja domaćinstva i hrane za kućne ljubimce napravljeno od plastike. Plastika je postala savršeni materijal za ambalažu iz brojnih razloga, uključujući to što je izdržljiva, što se može upotrijebiti u različite svrhe i što je značajno doprinijela smanjenju prehrambenog otpada na globalnom nivou. Ali brzina kojom se ova ogromna količina plastične ambalaže obnavlja, reciklira i ponovno koristi – daleko je od optimalne i to je ‘u srcu’ ovog trenda. Široko je rasprostranjeno nerazumijevanje potrošača o tome što se može, a što ne može reciklirati, djelimice i zbog slabe standardizacije etiketa na ambalaži u brojnim zemljama.
Osim toga, nivo recikliranja je na različitim stupnjevima razvoja i u zemljama regije, a kamoli na svjetskoj razini, baš kao što se razlikuje i svijest potrošača o ovom problemu, poticaji i kapaciteti pravilne obrade plastičnog otpada. Veliki dio plastičnog otpada sa zapada se šalje u Kinu radi obrađivanja i ‘davanja nove namjene’, ali je kineska vlada prošle godine odlučila okončati ovu trgovinu što će mnoge zapadne zemlje navesti da ponovno razmisle o svojim politikama recikliranja. U Europi, Njemačka ima visoku stopu recikliranja, s razvijenim planom za vraćanje depozita za vraćene plastične boce i efikasnim općinskim programima recikliranja koji doprinose smanjenju plastičnog otpada.
Međutim, brojne zemlje nemaju infrastrukturu, resurse ili razvijenu politiku razvijanja sličnog sistema. Živimo u društvu u kojem vlada ‘kultura odbacivanja’ i gdje hrana- za-ponijeti i piće-za-ponijeti postaju sve češći izbor ljudi koji užurbano žive i traže praktična rješenja. Potrošači postaju sve osjetljiviji po pitanju plastičnog otpada i to utječe na njihove kupovne navike. Udio onih koji su spremni platiti više za pakiranu i svježu hranu koja je ekološki prihvatljiva i štiti okoliš je narastao u posljednje dvije i pol godine. Također, povećao se i udio onih koji su spremni platiti više za ambalažu koja se može reciklirati.
DOBRI PRIMJERI
Na globalnom nivou provode se akcije koje bi trebale osigurati da živimo u svijetu bez plastičnog otpada. Riječ je o individualnim i grupnim inicijativama – od lokalnih projekata do nevladinih pokreta – a brendovi također shvaćaju da imaju ključnu ulogu u tim aktivnostima.
IKEA, ŠVEDSKA: Jedan primjer kako industrija pomaže u smanjenju negativnog utjecaja plastičnog otpada na okolinu je švedski gigant za namještaj Ikea. Ova kompanija nastoji postepeno, na globalnom nivou, izbaciti plastiku na bazi ulja i posvećena je tome da se svi njeni proizvodi rade od materijala koji se mogu reciklirati, što bi trebalo biti ostvareno do kolovoza 2020., kao i da se ukinu plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu (poput plastičnih slamčica, tanjura i šalica iz Ikeinih trgovina i restorana). Kako bi postigla ove ciljeve, Ikea je investirala u tvornicu za reciklažu plastike u Nizozemskoj. Sa 363 prodajna objekta diljem svijeta, kompanija kao što je Ikea ima potencijala uvelike utjecati na industriju, druge kompanije i potrošače da slijede trendove održivosti.
ISLAND, VELIKA BRITANIJA: Na sličan način britanski lanac supermarketa zamrznute hrane, Iceland, nedavno je objavio da će iz svog asortimana privatnih robnih marki do 2023. godine ukinuti sva plastična pakiranja. Plastične posude bit će zamijenjene papirnatim, a kompanija radi i na tome da zamijeni plastične pričvrščivače koje trenutno koristi u alternativnim rješenjima koja ne sadrže plastične materijale. Cilj je da se sva ambalaža na bazi papira, ali i druge vrste ambalaže koje će se koristiti za njihove proizvode privatne robne marke, mogu u potpunosti reciklirati u domaćinstvima ili u samim radnjama. Trgovac se nada da će na ovaj način ukloniti 16.000 tona plastičnog otpada do 2023. Iceland je prvi veliki maloprodajni trgovac u Velikoj Britaniji koji je ovo učinio, pokazujući kako kompanije mogu postavljati trendove iz domene održivosti i izazivati konkurente da podignu svoje poslovanje na viši nivo.
INFOSYS, INDIJA: U Indiji je Infosys, velika globalna IT konzultantska kompanija, obećala da će osigurati da njihovi objekti budu u potpunosti bez plastike koja se ne može reciklirati, kao i da će smanjiti proizvodnju plastičnog otpada po glavi zaposlenih/studenata za 50% do 2020. godine. Iz kompanije su naveli da će PET boce, plastične vrećice, toaletne potrepštine i kante za smeće biti zamijenjeni održivijim materijalima. Kao druga po veličini indijska IT kompanija, koja globalno zapošljava više od 200.000 ljudi, i sa širokim rasponom kampusa, Infosys ima potencijal u značajnoj mjeri doprinijeti borbi protiv plastičnog zagađenja i ‘usaditi’ pozitivne navike u potrošače u zemlji koja značajno doprinosi globalnom pitanju plastičnog otpada.
YVY, BRAZIL: U Latinskoj Americi, kompanije se trude minimizirati plastičnu ambalažu i pronaći inovativna rješenja. YVY, brend proizvoda za održavanje domaćinstva koji je lansiran u Brazilu prošle godine pokušava pronaći rješenja da potrošači čiste svoje domove na održiviji način. Tako su dizajnirali sistem kapsula, poput onih za aparat za kavu, za svoje proizvode za čišćenje. Potrošači se pretplaćuju na mjesečnu kutiju koja sadrži kapsule i koja se dostavljena na njihova vrata. Sadržaj kapsula se zatim ubacuje u bočice za višekratnu upotrebu sa mlaznicama za prskanje i čišćenje različitih predmeta i površina. Kada se kapsula isprazni, potrošač ju može besplatno poslati natrag u YVY gdje se reciklira i ponovno koristi. Ovaj sistem omogućava značajno smanjenje količine vode koja se koristi u procesu čišćenja i, naravno, smanjenje količine plastične ambalaže. S asortimanom proizvoda za odmašćivanje, pranje posuđa i višenamjensko čišćenje, ova kompanija je već ostvarila uspjeh u prodaji i nada se da će kreirati segment ‘zelenog čišćenja’ u okviru brazilskog sektora proizvoda za održavanje domaćinstva.
PERSPEKTIVE
Želja da se razvije svijet bez plastičnog otpada je u velikoj mjeri trend kod potrošača i dobivat će na dodatnom tijekom ove i narednih godina. Kako se ta priča bude razvijala, razumijevanje različitih mogućnosti za upotrebu plastike u modernom će društvu povećavati, a naglasak će biti na ‘odgovornoj upotrebi’. Dok će se alternative plastici, kao što su ‘ljuske’ od morskih trava umjesto plastičnih boca za vodu, nastaviti razvijati, val obećanja velikih korporacija o recikliranju također predstavlja pozitivan korak. Već vidimo kako cirkularna ekonomija dobiva na značaju, pa se otpad od plastične ambalaže prikuplja, prerađuje i ponovno koristi, što će se nastaviti i narednih godina.
