Najmanje je potrošača koji planiraju nastaviti sa svojim ustaljenim navikama, a najviše onih koji se još uvijek nadaju da će im strategija traženja što povoljnijih opcija osigurati da i dalje konzumiraju iste proizvode i brendove koje vole
Piše: mr.sc. Tatjana Rajković, KVAKA – Ured za kreativnu analizu
Ovo je vremenski period koji od svih nas traži kreativnost u preživljavanju. Poskupljenje života u svim segmentima česta je tema na kavama. Do sada su se dijelile informacije o dobrim ‘ulovima’, a sada se svakodnevno čudimo cijenama u trgovinama, računima struje i plina. I malo je onih kojima je svejedno ima li objektivno financijskih problema ili ne. U takvom okruženju neizvjesnosti kod potrošača se javlja određena doza straha koji aktivira alate za ponovno preispitivanje osobnih potrošačkih navika.
Proizvođači i trgovci morat će pronaći rješenja kako vratiti povjerenje potrošača u brendove, novo cjenovno pozicioniranje, a ‘vrijednost za novac’ u ovom kriznom razdoblju dobiva svoj puni značaj.
Potrošači i kupci dobro promišljaju što im treba, kada im treba, imaju li zamjenska rješenja, odgađaju li neke kupovine, mijenjaju li brendove, čekaju li akcije. Koju god strategiju izabrali, jedno je sigurno – jako je malo onih koji niti u jednom segmentu neće promijeniti svoje potrošačke navike.
POTROŠAČKE STRATEGIJE ZA NAREDNIH 12 MJESECI
Kada na ovu temu gledamo iz perspektive potrošača – a to smo svi – možemo primijetiti da u osnovnim strategijama na koje smo spremni, pokušavamo zadržati svoje potrošačke navike i koristiti marke proizvoda na koje smo navikli.
Osnovna strategija je koristiti iste proizvode, ali pokušati ih nabaviti povoljnije (kupiti na povoljnijim prodajnim mjestima, kupiti na popustu / akciji, bolje planirati potrebne količine i kupiti onoliko koliko nam zaista treba…).
Ipak, 1/3 potrošača će preispitati svoje navike na način da će umjesto marki na koje su navikli, početi kupovati povoljnije marke. Posljednje Kvaka istraživanje iz rujna / listopada 2022. ukazuje na sljedeća ponašanja:
Jesu li kupovne strategije za borbu s predstojećom krizom jednake za sve industrije? Baš i ne. Ovisno o tome koliko smo lojalni marki i koliko smo spremni čekati na kupovinu proizvoda, možemo odrediti tri osnovna smjera u kojima će se potrošači ponašati u budućnosti:
1. Tražim povoljnije one marke volim jer ne želim mijenjati – Nastavit će kupovati marke proizvoda na koje su navikli, ali ih pokušati kupiti povoljnije (na akciji/popustu, na povoljnijem prodajnom mjestu, kupiti istu marku, ali manju količinu…).
2. Prebacujem se na povoljnije marke – Pokušati pronaći povoljnije marke unutar kategorije koja im je potrebna, ali ne promijeniti učestalost kupovine proizvoda.
3. Odgađam ili odustajem od kupovine – Nastaviti kupovati marke proizvoda na koje su navikli i ne mijenjati ih s drugim markama, makar odgodili ili potpuno odustali od kupovine.
Najmanje je potrošača koji planiraju nastaviti sa svojim ustaljenim navikama, a najviše onih koji se još uvijek nadaju da će im strategija traženja što povoljnijih opcija osigurati da i dalje konzumiraju iste proizvode i brendove koje vole. Namještaj, zabavu i izlaske te tehniku najčešće smanjujemo ili odgađamo njihovu kupovinu. Za koju god strategiju se odlučili, kupci će zasigurno znati vrednovati brendove i trgovce koji im garantiraju najbolje opcije i tu se prvenstveno misli na cjenovne kategorije.
Svoje kupce najviše ćete zainteresirati s opcijama popusta na ukupni račun kao i popustima na pojedine proizvode.
KUPCI TRAŽE POGODNOSTI
Nije iznenađenje da su akcije, popusti, različite pogodnosti uvijek dobar ‘mamac’. No sada je razlika u tome da kupci to očekuju i pažnja im je usmjerena na pogodnosti koje kontinuirano i traže. Ovo je era kada u kupovnom procesu prevladava racio.
Kupci od brendova i trgovaca očekuju da im ostavljaju jasne i konkretne signale kako i gdje mogu doći do pogodnosti. I to će itekako cijeniti. Iako su kupcima puno važniji popusti i akcije jer u tome imaju odmah vidljivu korist, nisu zanemarivi niti programi lojalnosti, kao i pripadajuće aplikacije, jer brzo i jednostavno kupcima mogu komunicirati o ponudama.
Ponuditi pogodnosti koje olakšavaju život i financijsko rasterećenje te pojednostavljenje pronalaska tih pogodnosti postaje must. Kupci moraju znati da svi troškovi nisu prebačeni isključivo na njih. Treba pokazati kroz konkretne akcije da svi dijelimo istu sudbinu.
Troškovi života u ovom kriznom razdoblju su svima na pameti, ali kako to utječe na emocionalna stanja? Ne može i ne smije se ignorirati činjenica da smo svi mi i emocionalna bića. I kojegod strategije razvili, ipak unutar sebe razvijamo i emocionalna stanja pod utjecajem krize koja utječe i na naša ponašanja i na naše zdravlje.
Među građanima u najvećem postotku vladaju negativne emocije kada razmišljaju o bližoj budućnosti. Čak 51% građana izjavljuje da je zabrinuto, no pojavljuju se i puno snažnija stanja poput panike, očaja i straha. Ljutnja je također jedna od emocija koju osjeća 11% građana.
Nakon duge dvije godine korona krize, pojavila se nova globalna kriza na koju kao pojedinci teško možemo utjecati, ali snažno osjećamo posljedice. Stoga niti ljutnja kod određenog postotka građana ne iznenađuje. Sreću prema nadolazećem periodu osjeća samo 3% građana, a i opuštenih je malo – tek 8%.
Očekivano, veći je udio opuštenih u kategoriji građana s višim primanjima.
TEŽIMO POZITIVNIM PROMJENAMA
Ako želimo završiti u pozitivnom tonu, trebamo i u ovoj situaciji tražiti elemente koji ukazuju na pozitivnu promjenu. A to je prije svega ponovno preispitivanje osobnih vrijednosti i stavova te vlastitih potrošačkih navika. Nikada se ranije nije više govorilo o potrebi za racionalnijom i kupovinom i potrošnjom hrane. Zero waste i održivost ulaze u svakodnevni vokabular. Iako je to još uvijek u početnoj fazi, ipak je pozitivan pomak prema osvještavanju da je samo promjena stalna.
