Kada je riječ o konzumaciji ribe i morskih plodova, istraživanje agencije Valicon pokazuje da gotovo svi konzumiraju neki oblik, bilo da se radi o svježoj (smrznutoj) ribi, ribljim konzervama ili morskim plodovima. Svega 4% ispitanika uopće ne konzumira ribu.
Pišu: Laura Horvatuš i Elma Garibović, Junior istraživači, Valicon
Dobrobiti ribe gotovo sigurno ne treba posebno naglašavati niti navoditi jer smo svi upoznati da ih je na pretek. Poznato je da riba sadrži važne omega-3 masne kiseline – EPA i DHA koje dokazano doprinose uravnoteženoj funkciji srca. Te tvari je potrebno unositi u organizam na dnevnoj razini zbog čega nije rijetkost da će si neki od nas u tome, uz redovnu konzumaciju ribe, pomoći i unosom raznih dodataka prehrani u nekom obliku.
Benefiti unosa masnih kiselina očituju se u smanjenju povišenog krvnog tlaka, a također igraju ulogu u smanjenju srčanih bolesti te imaju protuupalni učinak. Osim omega-3 masnim kiselinama riba obiluje i proteinima na kojima je danas veliki naglasak, odnosno sve uvrježenije je mišljenje da bismo ih trebali konzumirati u svakom obroku.
Kako bismo saznali konzumiraju li građani Hrvatske ribu, riblje konzerve i morske plodove, koliko često, koja riba im je omiljena i još poneko zanimljivo pitanje, proveli smo kratko istraživanje među općom populacijom od 18-75 godina da bismo dobili odgovore na navedena pitanja.
Kada je riječ o konzumaciji ribe i morskih plodova iz Grafa 1. možemo vidjeti da gotovo svi konzumiraju neki oblik, bilo da se radi o svježoj (smrznutoj) ribi, ribljim konzervama ili morskim plodovima. Svega 4% ispitanika uopće ne konzumira ribu. Najviše se konzumira svježa ili smrznuta riba (83%) te riblje konzerve (73%).
PLAVA I BIJELA RIBA
Možemo vidjeti da se svježa riba u najvećoj mjeri konzumira jednom ili nekoliko puta mjesečno (46%) te jednom ili nekoliko puta tjedno (41%) te je samo 6% onih ispitanika koji ribu konzumiraju nekoliko puta godišnje što bismo mogli nazvati prigodnom konzumacijom, primjerice za blagdane poput Badnjaka ili Velikog petka uoči Uskrsa. Riblje konzerve se nešto manje konzumiraju na tjednoj bazi (29%), a nešto više na mjesečnoj (56%) od svježe ribe.
U odnosu na svježu ribu, duplo je manje i onih ispitanika koji riblje konzerve konzumiraju nekoliko puta godišnje (3%). Riba se prema sadržaju i raspodjeli masti dijeli na plavu i bijelu. Bijela riba ima nizak udio masti, posebno u mesu, što je čini manje kaloričnom, no i nešto siromašnijom omega-3 masnim kiselinama za razliku od plave ribe.
Što se tiče preferirane vrste ribe kod naših ispitanika, ona je gotovo jednaka. Za 40% njih je plava riba prvi izbor, a za njih 39% bijela riba. Predstavnici plave ribe su tuna, srdela, skuša, papalina, losos, inćun, palamida. Predstavnici bijele ribe, koja je i nešto cjenovno skuplja nego plava, su orada, brancin, kovač zubatac, list, oslić…
S obzirom na to da svaka skupina ima svoje dobrobiti, preporučljivo bi bilo da od dva serviranja ribe tjedno barem jedno bude plava riba. Odnosno, iako se čini da je plava riba nešto masnija, ne treba je izbjegavati već, dapače, truditi se uvrstiti je u svoj tjedni jelovnik.
Također, vidimo da 21% ispitanika najčešće konzumira riječnu ribu. Iako se čini da su možda u sjeni morske ribe, kontinentalni krajevi (Slavonija, Središnja Hrvatska i Sjeverna Hrvatska) značajno više konzumiraju slatkovodnu ribu u odnosu na Dalmaciju ili Primorje. Šaran, štuka, som, smuđ i jegulja najpoznatiji su predstavnici ove vrste riba.
KATEGORIJA U FOKUSU TRŽNICE I TRGOVINE IZJEDNAČENE
Zanimljiv podatak je da se svježa riba kupuje gotovo podjednako na tržnicama (51%) kao i u trgovinama (49%). Regije koje značajno više kupuju svježu ribu u trgovinama su Slavonija, Sjeverna Hrvatska, Središnja Hrvatska i Zagreb u odnosu na Istru i Primorje sa zaleđem i Dalmaciju. Taj podatak nas nimalo ne čudi s obzirom na to da se navika kupovine održava prema ponudi, transportu i općenito lakšoj dostupnosti.
Ono što je svakako pozitivno jest da je razvoj trgovina široke potrošnje i njihove ponude omogućio veću dostupnost, time i češću konzumaciju svježe ribe, a zasigurno i kontinentalnim krajevima približio morsku ribu.
Lidl je trgovački lanac u kojem najčešće svježu ribu kupuje svaki drugi ispitanik (51%). Lidl slijedi Konzum s 45% ispitanika kojima je to trgovina u kojoj najčešće kupuju svježu ribu te se nalazi na drugom mjestu preferiranih trgovina za kupovinu svježe ribe kod ispitanika. Kaufland je na trećem mjestu za kojeg se odlučuje trećina ispitanika kada je riječ o kupovini svježe ribe u trgovinama.
SMRZNUTA RIBA
Iz provedenog istraživanja saznajemo da oko ¾ konzumenata ribe kupuje i smrznutu ribu. Smrznuta riba također ima svoje prednosti, kao što su brz postupak zamrzavanja kako bi se očuvale hranjive vrijednosti, zatim njezina dostupnost kroz cijelu godinu, brza priprema te je još jedna prednost u tome što je u većini slučajeva već očišćena.
Konzumenti smrznute ribe najčešće se odlučuju za Ledo marku, čak 62% njih, čime je Ledo daleko najpopularnija i najčešće konzumirana marka. Slijedi Frozy s 13% te Okusi zavičaja sa 7% ispitanika kojima su one prvi izbor prilikom kupovine smrznute ribe.
RIBLJE KONZERVE
Kada je riječ o ribljim konzervama, tunjevina je vrsta koja se najčešće konzumira. Nešto manje od ¾ ispitanika (71%) najradije konzumira upravo nju. Slijedi srdela koju najčešće konzumira (19%) ispitanika, a oko 10% zauzima nekoliko vrsta poput lokarde, haringe, lososa ili inćuna.
Rio Mare je marka koju najčešće kupuje 37% konzumenata ribljih konzerva, a zatim slijedi marka Eva (21%), hrvatske kompanije Podravka koja ima, mogli bismo reći, široki asortiman raznih ribljih konzervi. Na trećem i četvrtom mjestu su Lidlove marke Okusi zavičaja i Nixe, 11 i 9%.
Na Grafu 10. koji nam govori u kojim prigodama se najčešće konzumiraju riblje konzerve, primjećujemo da gotovo nema situacije (osim nakon fizičke aktivnosti) kada ih ne konzumiramo. Pa tako saznajemo da su riblje konzerve najčešće obrok koji se jede za večeru (28%), nakon toga za ručak (24%) te za doručak (15%), čime je ova namirnica pokrila tri najvažnija obroka u danu.
ZAKLJUČAK
Iz svega navedenog i opisanog u analizi možemo zaključiti da su izneseni podaci ohrabrujući te da velika većina građana na neki način uključuje ribu i riblje konzerve u svoju prehranu. Bilo bi mudro kada bismo svi iskoristili blagodati geografskog položaja Hrvatske i pokušali što češće konzumirati ovu plemenitu namirnicu. Ne smatra se bez razloga da je i dalje možda najpoželjniji oblik prehrane upravo mediteranski u kojem uz, naravno, ribu – posebice plavu, dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja te mliječni proizvodi s manje masnoće. Vjerujem kako ćemo u idućoj kupovini namirnica pronaći upravo onaj oblik ribe koji nam najviše odgovara – jer izbora je mnogo.
Izvor: VALICON, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=425, 18-75, u razdoblju od 29. listopada – 06. studenog 2022., stat. pogreška uzorka: +/- 4,70%. Istraživanje je provedenu u okviru Valicon online panela jaZnam.hr.
Segment konzervirane ribe drži 75%
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2021. godine, vodeća tri proizvođača nose 69% ukupne vrijednosne prodaje kategorije ribljih konzervi, a oni su abecednim redom Bolton Group, Gaston i Podravka.
Kategorija ribljih konzervi prema klasifikaciji istraživačke agencije NielsenIQ uključuje svu konzerviranu dugotrajnu ribu među kojima su inćuni, srdele, losos, sardine, tunjevina i sitna riba. Proizvodi se mogu naći u različitoj formi od cijelih komada ribe, komada, komadića…
Ribe u konzervi mogu biti pakirane u različitim umacima / dresinzima, npr. slanoj vodi, maslinovom ulju, biljnom ulju, umaku od rajčice, ukiseljenom umaku, majonezi itd. Treba napomenuti da delikatesni proizvodi poput bakalara na bijelo, slanih inćuna i sličnih nisu uključeni u ovu analizu.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2021. godine, kategorija ribljih konzervi je na tržištu Hrvatske bez diskontera zabilježila pad vrijednosne i količinske prodaje. Segment konzervirane ribe nosi 75% prodaje kategorije dok konzervirane riblje salate drže preostalih 25% prodaje.
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 73% kategorije ribljih konzervi pronalazi svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima i supermarketima) dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvaruje preostalih 27% vrijednosne prodaje cjelokupne kategorije ribljih konzervi.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2021. godine, vodeća tri proizvođača nose 69% ukupne vrijednosne prodaje kategorije ribljih konzervi, a oni su abecednim redom Bolton Group, Gaston i Podravka.
Polovina ispitanika kupuje riblje konzerve u maslinovom ulju
Kada je u pitanju svježa riba, najviše ispitanika (33%) konzumira je jednom tjedno, dva puta mjesečno njih 19% dok jednom mjesečno i nekoliko puta godišnje ribu jede jednak postotak ispitanika – njih 15%
