Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su pozitivan utjecaj ovakvog načina prehrane na zdravlje srca, krvnih žila, ravnotežu hormonskog sustava, smanjenje upale, jačanje imunološkog sustava pa čak i poboljšanje kognitivnih funkcija
Plant based prehrana temelji se na konzumaciji namirnica pretežito biljnog podrijetla uz naglasak na biranje što manje prerađenih namirnica provjerene proizvodnje, ali i ograničavanje unosa ili potpuno ukidanje konzumacije mesnih i mliječnih proizvoda. Kod ove se prehrane jede više cjelovite hrane biljnog podrijetla poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, a smanjuje se unos životinjskih proizvoda. U današnje vrijeme ovakvom se načinu prehrane okreće sve više ljudi zbog brojnih dokazanih prednosti i pozitivnog utjecaja na zdravlje.
NUTRIJENTI I ANTIOKSIDANSI
Prehrana koja se bazira pretežito na biljnim namirnicama osigurava svakodnevni unos velike količine nutrijenata i antioksidansa koji su potrebni organizmu za pravilan rad i borbu protiv bolesti. Ovakva prehrana bogata je magnezijem, folatima te vitaminima A, C i E. Osim što potpomažu djelovanje imunološkog sustava, ovi nutrijenti smanjuju upalne procese u tijelu što povoljno djeluje na brojne bolesti kojima je u podlozi pretjerana upalna aktivnost, poput autoimunih bolesti ili nekih reumatskih stanja. Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su pozitivan utjecaj ovakvog načina prehrane na zdravlje srca, krvnih žila, ravnotežu hormonskog sustava, smanjenje upale, jačanje imunološkog sustava pa čak i poboljšanje kognitivnih funkcija.
Prehrana koja se sastoji pretežito od namirnica biljnog podrijetla dokazano je povezana i s regulacijom tjelesne težine, boljim općim stanjem organizma i prevencijom teških bolesti poput karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, planiranje i biranje samo kvalitetnih i dobrih namirnica za vaše tijelo pozitivno utječe na očuvanje mentalnog zdravlja i dugoročan razvoj zdravih životnih navika.
DOBROBIT ZA ZDRAVLJE
Prehrana bazirana pretežito na namirnicama biljnog podrijetla može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja srca i krvnih žila i sprječavanju razvoja bolesti kao što su ateroskleroza, srčani infarkt ili moždani udar. Istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu Američkog udruženja za bolesti srca pokazalo je kako prehrana bazirana na namirnicama biljnog podrijetla smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 16%, a rizik od smrtnosti od tih bolesti za čak 31%.
Također, već je dugo poznato kako prehrana ima značajan utjecaj na razvoj i napredovanje šećerne bolesti tipa 2. Brojna istraživanja su pokazala kako plant based prehrana pozitivno djeluje na snižavanje razine šećera u krvi, smanjenje inzulinske rezistencije i smanjenje rizika od razvoja šećerne bolesti tip 2 za čak 50-80%. Također, neke studije su pokazale kako se uz pridržavanje smjernica prehrane bazirane pretežno na namirnicama biljnog podrijetla smanjuje doza lijekova potrebna za održavanje normalne razine šećera u krvi.
REGULACIJA TJELESNE TEŽINE
Prelazak na plant based prehranu može značajno pomoći u gubitku suvišnih kilograma i regulaciji tjelesne težine, čak i kada to nije prioritet zbog kojega se prelazi na takvu vrstu prehrane. Istraživanja su pokazala da se tjelesna težina bolje i zdravije gubi ako je osoba na prehrani koja se bazira pretežito na namirnicama biljnog podrijetla u odnosu na bilo koju drugu dijetu, čak i one s restrikcijom dnevnog kalorijskog unosa.
To je zbog toga što se plant based prehrana temelji na namirnicama niskog glikemijskog indeksa (integralne žitarice, povrće) koje sporije podižu razinu šećera u krvi i drže je stabilnom dulji period vremena. Osim toga, takve se namirnice sporije probavljaju i zbog visokog udjela vlakana održavaju period sitosti duljim. Normalizacija indeksa tjelesne mase (BMI) značajno pridonosi općem zdravlju čitavog organizma, a osobito očuvanju kardiovaskularnog sustava.
SMANJENJE UGLJIČNOG OTISKA
Svatko od nas svojim ponašanjem i životnim navikama djeluje na prirodu koja nas okružuje. Cijelo čovječanstvo i sve ono što od njega potječe, primjerice industrija, ima svoj određeni utjecaj, pozitivan ili negativan, na naš planet Zemlju. Pojam ‘ugljični otisak’ (od eng. carbon footprint) označava ukupnu količinu loših stakleničkih plinova čiju emisiju uzrokuje neka osoba, događaj ili proizvod, na izravan ili neizravan način. To znači da svatko od nas svaki dan iza sebe ostavlja određeno velik ugljični otisak, ovisno o tome kako živimo i koje izbore svakodnevno radimo. Jedan od načina na koji možemo smanjiti svoj ugljični otisak, odnosno svoj negativan utjecaj na okoliš, jest upravo prelazak na plant based prehranu. Najnovije istraživanje Sveučilišta u Oxfordu pokazalo je kako prestanak konzumacije mesa i mliječnih proizvoda može smanjiti ugljični otisak pojedinca za čak 73%, što značajno pridonosi smanjenju onečišćenja Zemlje.
RAZVIJANJE ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA
Prelazak na plant based prehranu, osim što predstavlja važan korak za unaprjeđenje i očuvanje vlastitog zdravlja, također i potiče pojedinca da uloži trud u odabir onoga što hranom unosi u svoj organizam. To ”posvješćivanje” hrane zapravo je ključna stavka pravilnog i zdravog odnosa kako prema hrani, tako i prema svome tijelu.
Osim toga, izbacivanje štetnih namirnica iz prehrane potiče i na mijenjanje loših navika koje možda posjedujemo, poput pretjerane konzumacije alkohola, pušenja, lijenosti, fizičke neaktivnosti itd. Na taj način mijenjamo i svoj život, ponašanje i perspektivu, a sve to zajedno vodi do bogatijeg tjelesnog i mentalnog zdravlja.
ŠTO JE ‘MESO BILJNOG PODRIJETLA’?
Mnogi ljudi diljem svijeta prelaze na plant based meso zbog ekoloških ili zdravstvenih razloga. Dok meso biljnog podrijetla može biti izvrstan odgovor na zabrinutost za okoliš, neki su još uvijek zabrinuti zbog hranjivih tvari, prednosti i nedostataka mesa biljnog podrijetla. Dobivanje mesnog okusa i teksture iz biljaka nije nov koncept, ali s napretkom prehrambene tehnologije on nikad nije bio toliko blizak mesu i imitaciji svih senzorskih svojstava, uključujući nutritivni profil. Meso biljnog podrijetla koristi se za opisivanje hrane koja je dizajnirana da oponaša ili imitira proizvode od životinjskog mesa. Ovi proizvodi su zdravi, vegetarijanski i ukusni. Iako su se proizvodi poput seitana i tofua ranije koristili kao zamjena za životinjsko meso, danas su dostupni noviji proizvodi koji oponašaju njegov izgled, okus i teksturu.
PROIZVODNJA PLANT BASED MESA
Zamjene za meso datiraju iz 206. godine prije Krista, kada je tofu bio primarna alternativa mesu. S vremenom je njegova popularnost rasla, a danas su mnogi proizvođači osmislili razne mesne proizvode biljnog podrijetla i danas takve proizvode možemo pronaći posvuda u pekarnicama, restoranima i trgovinama mješovitom robom. Neki sastojci koji se koriste za pripravljanje mesa biljnog podrijetla uključuju: tofu i soju, seitan ili pšenični gluten, krumpirov škrob, protein graška, leću, grah, kokosovo ulje, sjemenke i orašaste plodove te povrće.
Kao što naziv kaže, biljno meso se proizvodi od biljaka. Dakle, proizvođači se ne oslanjaju na životinje nego na biljke u proizvodnji mesa biljnog podrijetla. Kao i proizvodi životinjskog podrijetla, meso biljnog podrijetla sastoji se od masti, minerala, proteina, vode i vitamina. Mesni proizvodi biljnog podrijetla izvor su antioksidansa, vitamina i minerala koji imaju zdravstvene prednosti. Meso biljnog podrijetla izvrstan je način da svojoj prehrani dodate još jedan oblik proteina, osobito u danima kada ne možete ili ne želite jesti meso. S obzirom na to da su napravljeni da izgledaju, kuhaju se i imaju okus kao meso, nećete se osjećati kao da nešto propuštate.
Koje nutrijente pružaju namirnice biljnog podrijetla
Najvažniji nutrijent svakako je celuloza odnosno prehrambena vlakna koja su iznimno važna u prehrani, a klasična zapadnjačka prehrana pomalo zaboravlja na iste pa u najmanju ruku dolazi do poteškoća pri probavi odnosno radu crijeva. Vlakna su važna jer se njima potiče rad crijeva i smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva, daju osjećaj sitosti, usporavaju ulazak šećera u krv i smanjuju loš kolesterol. Uz prehrambena vlakna namirnicama biljnog podrijetla dobivamo vitamin C, vitamine, B kompleksa iz cjelovitih žitarica, kalcij iz sezama, magnezij iz zelenog lisnatog povrća i badema.
Osnovni principi prehrane na bazi proizvoda od bilja su:
• konzumacija cjelovitih, neprerađenih ili minimalno prerađenih namirnica: povrća, voća, cjelovitih žitarica, sjemenki, orašastih plodova i sl.
• potpuno izbjegavanje ili ograničavanje unosa mesa i životinjskih proizvoda
• potpuno izbjegavanje ili ograničavanje unosa rafiniranog šećera, bijelog brašna ili procesuiranih masnoća
• konzumacija kvalitetnih namirnica iz provjerenog uzgoja.
Proizvodi na bazi bilja: Konzumiraju ih vegani i oni koji smanjuju unos mesa i mliječnih proizvoda
Piše: Tom Rees, Industry Manager, Euromonitor International
Vjerojatnije je da će se biljni mliječni proizvodi češće konzumirati, velikim dijelom zahvaljujući uobičajenoj svakodnevnoj upotrebi mlijeka (u toplim napicima, za doručak, kao sastojak u jelu itd.)
Kada je u pitanju prehrana koja se bazira na namirnicama biljnog podrijetla, često se postavlja: Jesu li vegani glavni potrošači alternativa mesu i mliječnim proizvodima? Ili su to ljudi koji smanjuju konzumaciju namirnica životinjskog podrijetla – mesa i mliječnih proizvoda? Zahvaljujući istraživanju Euromonitor Internationala ‘Glas potrošača: Zdravlje i prehrana’, moguće je utvrditi odgovor.
DVIJE TREĆINE PONEKAD JEDU BILJNO MESO I/ILI MLIJEČNE PROIZVODE
Za početak, možemo vidjeti koliko često ljudi konzumiraju biljne zamjene za meso i mliječne proizvode. Vjerojatnije je da će se biljni mliječni proizvodi češće konzumirati, velikim dijelom zahvaljujući uobičajenoj svakodnevnoj upotrebi mlijeka (u toplim napicima, za doručak, kao sastojak u jelu itd.). Međutim, jasno je da su obje vrste alternativa značajno prodrle u prehranu potrošača – samo 34% / 28% ‘nikad’ ne jede biljno meso i biljne mliječne alternative.
ALTERNATIVNI IZJELICE
Korištenjem istraživanja ‘Glas potrošača: Zdravlje i prehrana’ Euromonitor Internationala, moguće je utvrditi koliko često vegani (ljudi koji ne jedu meso, ribu, mliječne proizvode ili jaja) konzumiraju biljno meso i biljne mliječne alternative. Također je moguće vidjeti koliko često ljudi koji ‘pokušavaju ograničiti (svoj) unos mesa’ konzumiraju biljne zamjene za meso, a koliko često ljudi koji ‘pokušavaju ograničiti (svoj) unos mliječnih proizvoda’ konzumiraju alternativne biljne mliječne proizvode.
Kao što se može vidjeti, vjerojatnije je da će vegani jesti mesne zamjene biljnog podrijetla češće nego oni koji ograničavaju unos mesa, a vjerojatnije je da će vegani jesti zamjene za mliječne proizvode bazirane na biljnoj bazi. Izvanredan rezultat je da više od šest od 10 vegana tjedno ili češće konzumira biljne mliječne alternative.
TO NIJE CIJELA PRIČA…
Iako gornja analiza otkriva da će vegani vjerojatnije jesti biljno meso ili biljne mliječne alternative, to ne uzima u obzir činjenicu da su vegani znatno manja skupina od onih koji nastoje ograničiti količinu mesa ili mliječnih proizvoda koje jedu. Sveukupno, 4,6% ljudi u svijetu su vegani.
Koristeći unakrsnu analizu (tj. odgovore vegana na anketu Glas potrošača: zdravlje i prehrana), možemo utvrditi da 64,1% tjedno ili češće konzumira biljne mliječne alternative; to ispada 2,9% potrošača dok 35,8% tjedno ili češće konzumira biljne zamjene za meso; to je 1,7% potrošača.
Da primijenimo istu metodologiju na potrošače koji pokušavaju ograničiti konzumaciju mesa i one koji pokušavaju ograničiti konzumaciju mliječnih proizvoda: 23,2% ograničavaju meso i 14,4% ograničavaju mliječne proizvode; 21,3% onih koji ograničavaju meso konzumira biljne zamjene za meso tjedno ili češće, što odgovara 4,9% potrošača. Čak 49,5% onih koji ograničavaju mliječne proizvode konzumira biljne mliječne proizvode tjedno ili češće, što je 7,1% potrošača.
Općenito, dakle, oni koji ograničavaju unos mesa i mliječnih proizvoda su ti koji su ključni kupci biljnih mliječnih alternativa i biljnih alternativa mesu – više ih je koji konzumiraju te proizvode tjedno (ili češće), nego što to čine vegani.
SVE VIŠE ONIH KOJI OGRANIČAVAJU UNOS MESA
Od svih skupina potrošača koje razmatramo, najveća je ona od 23% na globalnoj razini koji kažu da pokušavaju smanjiti / ograničiti konzumaciju mesa. A činjenica da je ovaj postotak puzao prema gore tijekom posljednjih nekoliko godina – sada bliže jednom od četiri potrošača nego jednom od pet kao što je bio 2019. – donekle objašnjava zašto je ovo i dalje dinamično područje razvoja prehrambenih proizvoda.
