NielsenIQ bilježi da udio privatnih robnih marki u Hrvatskoj iznosi 21% i bilježe nominalni rast od 20% u posljednjem kvartalu 2022. Nadalje, u tom su periodu, promatrajući sve prehrambene kategorije u Hrvatskoj, najveći skok cijena zabilježila jaja – 45%.
Među aktualne trendove koji bilježe rast ne samo unutar Adriatic regije, već i diljem Europe, spadaju omni channel, privatne robne marke i diskontni lanci. Prema podacima agencije NielsenIQ, potrošači u regiji na proteklo su ‘pandemijsko’ razdoblje reagirali povećanom potrošnjom privatnih robnih marki i povećanom kupnjom u diskontima, nastojeći dodatno prilagoditi svoje potrošačke navike te istovremeno zaštititi stvarnu količinsku potrošnju.
Iako kupci preispituju kako i gdje troše svoj budžet zbog inflatornih pritisaka koji se, čini se, nastavljaju i u 2023. unatoč očekivanjima da će se rast inflacije stabilizirati, vidimo i neke razlike među zemljama Adriatic regije. Srbija, na primjer, održava pozitivan količinski rast dok Hrvatska i Slovenija bilježe gotovo jednake stope količinskog rasta. Ipak, ukupno gledano, u Adriatic regiji stope rasta volumena znatno su više od onih u ostatku Europe, gdje su pretežno negativne.
PRIVATNE MARKE I DISKONTI
Slovenija se trenutno može pohvaliti najvećim udjelom privatnih robnih marki na FMCG tržištu u Istočnoj Europi (33%) dok u Adriatic regiji one rastu mnogo brže od brendova. “Potrošači u našoj regiji uvelike su se orijentirali na očuvanje svoje hrane, ukupne kupnje i potrošnje kućanstva, pri čemu su privatne marke i diskonti u središtu njihovog proračuna i rješenja za inflatorni pritisak.
Privatne marke i diskonti sada privlače šire segmente profila kupaca koji uključuju demografiju s većom kupovnom moći”, napominje Miroslav Tasić, voditelj tržišta NielsenIQ Adriatics.
Nominalni rast FMCG industrije u Hrvatskoj u četvrtom je tromjesečju iznosio 17,7%, a ukupno u 2022. godini 12%. Količinska prodaja zadržala se na gotovo istoj razini, bilježeći blagi porast od 0,1% u četvrtom tromjesečju i blagi pad od 0,1% za cijelu godinu. I prehrambene i neprehrambene kategorije bilježe povećanje vrijednosne prodaje, pri čemu znatno više vode kategorije hrane.
Prehrambene kategorije
Sljedeće kategorije hrane zabilježile su najveću vrijednost prodaje u Hrvatskoj tijekom četvrtog tromjesečja 2022.: ohlađeno sirovo meso, gotovi mesni proizvodi, pivo, sir i mlijeko. Ove su kategorije bile vodeće tijekom cijele 2022., s tom razlikom što je pivo bilo na drugom mjestu. Od navedenih kategorija, najveći skok cijena u četvrtom tromjesečju imao je sir – 30%, a pivo je zabilježilo količinski rast od čak 9%. Promatrajući sve prehrambene kategorije u Hrvatskoj, najveći skok cijena zabilježila su jaja s 45%, hrenovke s 33% i mliječni namazi sa stopom rasta od 30% u četvrtom kvartalu, a u 2022. šećer s 32%, jestiva ulja s 30% i mlijeko sa 27%.
Neprehrambene kategorije
Unutar neprehrambenih kategorija, u četvrtom tromjesečju kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se toaletni papir, deterdženti za pranje rublja, dezodoransi, gelovi za tuširanje i kuhinjski papirnati ručnici. Dok su toaletni papir, dezodoransi i gelovi za tuširanje zadržali svoj kvantitativni rast, zanimljivo je da je kategorija gelova za tuširanje porasla preko 9% u četvrtom tromjesečju. Najveći rast cijena u drogerijskom segmentu zabilježen je u kategorijama proizvoda za njegu kože oko očiju – 50% te omekšivača za rublje i toaletnog papira – 20%. Oprema za uklanjanje prašine kategorija je koja bilježi najveći rast cijena od 60% na godišnjoj razini. Prodajni kanali Svi su kanali zabilježili rast vrijednosti. Najveći rast od 21% na tromjesečnoj razini i 16% na godišnjoj razini bilježe supermarketi dok najmanju stopu rasta bilježe male trgovine mješovitom robom.
Top 10 proizvođača
Prvih 10 proizvođača raste u smislu vrijednosti po nešto nižoj stopi od cjelokupne FMCG industrije u četvrtom kvartalu, ali privatne robne marke ističu se s rastom od preko 20%. Udio privatnih robnih marki u Hrvatskoj iznosi 21% i porastao je za 1,1% na godišnjoj razini.
Srbija je zabilježila količinski rast kako u četvrtom tromjesečju, tako i tijekom cijele 2022. U usporedbi s ostalim tržištima Adriatic regije, čini se da je stanovništvo nešto optimističnije i da se ne odriče tako lako svojih potrošačkih navika, posebice hrane. Samo u četvrtom tromjesečju ukupna prodaja robe široke potrošnje porasla je za 23,5% vrijednosno i 1,6% količinski. Promatramo li odvojeno kategorije hrane i lijekova, obje bilježe porast vrijednosne prodaje, no kategorije hrane rasle su višom stopom.
Prehrambene kategorije
Kategorije hrane s najvećom vrijednošću u prodaji tijekom četvrtog tromjesečja bile su pivo, gotovi mesni proizvodi, gazirana bezalkoholna pića, mljevena kava i keksi. Ove su kategorije bile vodeće i tijekom 2022. Od navedenih kategorija, najveći skok cijena od 36% zabilježen je kod keksa, pri čemu sve kategorije bilježe količinski rast. Promatrano po svim kategorijama hrane u Srbiji, najveći skok cijena u četvrtom kvartalu zabilježen je kod svježeg mlijeka – 59% i konzervansa za hranu – 53%, a u 2022. konzervansa za hranu s preko 50% te slijede margarin i prašak za pecivo s više od 30%.
Neprehrambene kategorije
Unutar neprehrambenih kategorija u 2022., kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se toaletni papir, deterdženti za pranje rublja, dječje pelene, omekšivači i mirisi. Toaletni papir i mirisi zadržali su rast volumena dok su dezodoransi u četvrtom kvartalu količinski porasli više od 10%. Najveći rast cijena zabilježile su kategorije sredstava za poliranje / sredstva protiv tamnjenja sa 63%, za suzbijanje nametnika 52% i oprema za uklanjanje prašine sa 48%. Toaletni papir bilježi skok cijene od preko 30%. Prodajni kanali Hipermarketi u Srbiji su u zadnjem kvartalu zabilježili pad od -0,3% i -5,6% na godišnjoj razini, što proizlazi iz činjenice da ih je brojčano manje, a bilježimo trend smanjenja prodajnih površina ove vrste kanala, što je dovelo do toga da su se neki kupci prebacili na druge vrste kanala. Sve ostale vrste prodajnih kanala bilježe rast vrijednosti, osim hipermarketa. Najveći rast vrijednosne prodaje bilježi kanal diskonata koji je u četvrtom tromjesečju vrijednosno porastao za 45% u odnosu na godinu prije, a slijede ga kiosci s rastom od 39%.
Top 10 proizvođača
Top 10 proizvođača raste po višoj stopi od cijele FMCG industrije, 23% u četvrtom kvartalu, dok su se s druge strane istaknule privatne robne marke s rastom od preko 35%. Udio robnih marki u Srbiji iznosi 12% i porastao je za 1,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije, što pokazuje usmjerenost potrošača prema diskontnom kanalu, ali i opće zadovoljstvo kvalitetom privatnih robnih marki u maloprodaji.
Slovenija ima najmanji nominalni rast FMCG industrije u usporedbi s druge dvije navedene zemlje Adriatic regije. Nominalni rast u četvrtom tromjesečju bio je 15%, a ukupno u 2022. godini 9%. Količinska prodaja zadržala je gotovo nepromijenjen trend, uz blagi pad od 0,4% tijekom kalendarske godine.
Prehrambene kategorije
Sljedeće prehrambene kategorije zabilježile su najveću vrijednosnu prodaju u Sloveniji tijekom četvrtog tromjesečja: mesni proizvodi u hladnjaku, čokoladni proizvodi, pivo, sirevi i sirovo meso u hladnjaku. Tijekom 2022. godine, pivo je zauzelo prvo mjesto među najprodavanijim kategorijama, a sir je imao najveći skok cijene u četvrtom kvartalu – 24%. Promatrajući sve prehrambene kategorije u Sloveniji, najveći skok cijena zabilježio je šećer sa čak 49%, slijede jestiva ulja i mlijeko s 34%, odnosno 33%, u četvrtom tromjesečju, a u 2022. prednjačila je kategorija jestivih ulja s povećanjem od 27%.
Neprehrambene kategorije
Unutar neprehrambenih kategorija, u četvrtom tromjesečju vrijednosno su se najviše prodavali papirnati proizvodi, deterdženti za pranje rublja, sredstva za pranje posuđa, sredstva za njegu lica i dezodoransi. Dok su proizvodi od papira, njega lica i dezodoransi zadržali količinski rast, zanimljivo je da su proizvodi za njegu lica i dezodoransi u četvrtom tromjesečju količinski porasli za 9% unatoč visokom rastu cijena. Kategorija insekticida zabilježila je rast cijena od 49%, a toaletni papir s 31% na tromjesečnoj razini. Prodajni kanali Svi prodajni kanali u Sloveniji bilježe rast vrijednosti. Najviše se ističu hipermarketi i drogerije sa stopom rasta vrijednosti od 22% po kvartalu dok najmanju stopu rasta imaju velike, male i srednje trgovine mješovitom robom. Udio privatnih robnih marki u Sloveniji je 33% i u stalnom je porastu sa stopom rasta od 22%.
NOVE POTROŠAČKE NAVIKE
Sve u svemu, ako jednostavno pogledamo brojke, mogli bismo vidjeti pozitivan rast ili nagli porast potrošačkih izdataka. “Glavni faktor koji tome pridonosi je nastavak rata u Ukrajini i priljev izbjeglica koji ulaze u Adriatic regiju”, kaže Tasić. Nadalje, pandemija je stvorila nove potrošačke navike koje će ostati: “Veća potrošnja kod kuće, povećana priprema i konzumacija hrane kod kuće, rad od kuće i, u konačnici, provođenje više vremena kod kuće uz konzumaciju proizvoda, ali i kupnju od kuće. Nema novog segmenta omni kupaca – to su isti profili kupaca koji ne samo da traže informacije od kuće, nego i kupuju od kuće, a toga ćemo sve više vrlo brzo vidjeti i u našoj regiji”, zaključuje Tasić.
