Aktivniji građani više su usmjereni na zdravije opcije prehrane te pokazuju manju sklonost fast food opcijama – spremni su platiti više za hranu koja ne sadržava aditive, umjetne arome, pojačivače okusa i sl., češće kupuju organsku hranu, češće biraju proizvode s oznakom ‘bio’, ‘light’ sa smanjenim udjelom masnoće i sl.
Više od trećine građana Hrvatske (36% II. 2022) bavi se sportskim i/ili rekreativnim aktivnostima minimalno jednom tjedno – odnosno, njih možemo smatrati aktivnijim pripadnicima populacije. Iako je udio aktivnih građana Hrvatske na sličnoj razini u posljednjih nekoliko godina, ipak je postepeno došlo do značajnog rasta u odnosu na razdoblje od prije pet godina (28% II. 2017).
AKTIVNI BAREM JEDNOM TJEDNO
Aktivni Hrvati su nešto više muškarci nego žene te su češće od prosjeka populacije zastupljeni među mlađim dobnim skupinama (16-29 godina), pa stoga imaju i veći udjel među učenicima i studentima. Uz to, oni koji su aktivniji su također češće visokoobrazovani pojedinci te oni s višim prihodima. Aktivniji pripadnici populacije nešto češće žive u urbanim sredinama nego u ruralnim te su češće iz regija Dalmacija i Istra.
ŽIVOTNI STIL AKTIVNIH GRAĐANA
Aktivnim građanima više od prosjeka populacije je važno da svojim načinom života čuvaju svoje zdravlje te im je upravo i zbog toga važno da svoje tijelo održe u što boljoj formi. Uz to, važan motiv za bavljenje sportskim i rekreativnim aktivnostima za one koji su aktivniji je također i briga za vlastiti izgled, odnosno težnja da izgledaju privlačno.
S obzirom na to, ne iznenađuje da među ovom skupinom građana ima znatno više onih koji su prema BMI (Body Mass Index) pokazatelju u okviru svoje idealne težine, dok je znatno manje onih koji imaju prekomjernu težinu nego u populaciji.
USMJERENI NA ZDRAVIJE OPCIJE PREHRANE
Osim vježbanja, oni koji su aktivniji također više pozornosti posvećuju i prehrani – više su usmjereni na zdravije opcije te pokazuju manju sklonost fast food opcijama. Primjerice, spremni su platiti više za hranu koja ne sadržava aditive, umjetne arome, pojačivače okusa i sl., češće kupuju organsku hranu, češće biraju proizvode s oznakom ‘bio’, ‘light’ sa smanjenim udjelom masnoće i sl.
Uz to, aktivniji dio populacije također pazi što jede zbog smanjivanja ili održavanja svoje tjelesne težine pa tako i češće nego drugi izbjegavaju hranu koja deblja (npr. masno, slatko i sl.) te se trude jesti što manje slanu hranu.
Četvrtina aktivnih barem jednom mjesečno koristi proteinske napitke kao zamjenu za obrok ili nakon vježbanja/fizičke aktivnosti. Kao dio brige za svoje zdravlje oni također češće koriste različite dodatke prehrani kao što su vitamini, minerali i sl., ali uz to, njih i nešto više zanimaju alternativne metode unapređivanja zdravlja.
