Prošla su dva mjeseca od uvođenja zakona o neradnoj nedjelji i prometi trgovaca na tjednoj bazi smanjeni su za više od 20%, navodi Denis Čupić, CEO u Westgate City d.o.o. te ističe kako su trgovci izgubili drugi najvažniji dan u tjednu, a promet se, unatoč najavama, nije prelio na ostale dane. „Već neko vrijeme svjedočimo jakom usporavanju potrošnje, pogotovo u kontekstu da se količina prodanih proizvoda značajno smanjuje, što je posebice pogodilo neprehrambenu trgovinu – trgovce odjećom, namještajem, cvjećarne…“
Razgovarala: Marija Sedlar
Kako ste organizirali poslovanje s obzirom na to da možete izabrati 16 radnih nedjelja? Po kojem ste principu birali radne nedjelje?
S obzirom na to da se zabrana rada nedjeljom ove godine odnosi samo na drugu polovicu godine, u ovoj godini smo relativno podjednako raspodijelili radne i neradne nedjelje na svaki mjesec. Konkretnije, pri samom promišljanju odlučili smo zatvoriti centar na Badnjak jer smatramo da je, primjerice, važnije osigurati zaposlenicima obiteljski Badnjak, nego da su slobodni jednu od nedjelja u kolovozu. No problem će zapravo nastati sljedeće godine kada će se tek 16 nedjelja – od ukupno 55 – smjeti raditi.
Koliko prometa centar bilježi nedjeljom i koliki gubitak predstavlja neradna nedjelja?
Nedjelja nosi otprilike 27% prometa – i to nije pokazatelj samo na Westgate Cityju. Naime, isto je u svim trgovačkim centrima, što je i pokazalo istraživanje koje je uključilo više trgovačkih centara u RH. Kako sam već napomenuo, unatoč najavama, promet se nije ‘prelio’ na ostale radne dane što smo cijelo vrijeme očekivali i komunicirali. Konkretnije, može reći da se manji dio prelio, ali tu se prvenstveno misli na trgovinu prehrambenih proizvoda. Bilježimo da je radna nedjelja nešto ‘jača’ nego prije, ali to nije ni približno dovoljno da nadomjesti sve one nedjelje kada smo zatvoreni.
Zabrana rada nedjeljom ne pogađa samo trgovce, nego i druge zakupce: primjerice kafiće, restorane, kuglanu, pa čak i dječju igraonicu. Iako svi oni i dalje rade nedjeljom, prilično je teško iskomunicirati da su oni otvoreni ako ‘cijeli centar ne radi’. Uostalom, kupci su zbunjeni – jedan segment trgovačkog centra radi svaku nedjelju, a ostatak ne, pa i to utječe na njihov dolazak u trgovački centar, jer ako ne mogu obaviti kupnju, a mogu primjerice popiti kavu ili odvesti dijete u igraonicu, velike su šanse da će u potpunost odgoditi svoj dolazak. Zabrana rada nedjeljom uistinu je velik udarac na trgovinu i negativne posljedice se osjećaju već sada.
Koji je Vaš prijedlog kada je u pitanju neradna nedjelja?
Za početak, Radno pravo treba urediti Zakon o radu. Pravila moraju biti za sve ista – nebitno radi li se o radniku koji radi na blagajni, na šanku, u medijima ili nekom telekomu. Apsolutno podržavam da se odredi kolika nedjeljom i blagdanom minimalna satnica mora biti – primjerice, dvaput veća nego radnim danom.
Nakon pandemije, izazovne okolnosti u poslovanju se nastavljaju, posebno s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju. Kako one utječu na poslovanje?
Cijeli je niz novih čimbenika koji negativno utječu na trgovinu: inflacija, smanjenje potrošnje, rast cijena energenata, nedostatak radne snage, loša i pretjerana zakonska regulativa pa i rat koji je utjecao na dio dobavnih lanaca. A uz to se još uvijek suočavamo i s nekim ‘starijim’ problemima: nerealno visokim PDV-om te stravičnim posljedicama korona virusa koji je upravo trgovini nanio veliku štetu. Kad zbrojimo sve to, previše se negativnih čimbenika nakupilo te značajno utječu na trgovce: niz trgovaca je u problemima, a čak i oni koji uspijevaju poslovati pozitivno – u potpunosti su zaustavili ili prilično konzervativno gledaju na politiku ekspanzije.
U kojoj je fazi Wastegate Business Park i o kakvom se projektu radi?
Westgate Business Park je trgovačko- poslovna zona u čijem je središtu postojeći trgovački centar Westgate City, a okolna poslovna zona dedicirana je za light-industry projekte, R&D i logističke parkove, fulfillment industriju i slične sadržaje kojima na izbor lokacije utječe blizina Zagreba, direktan izlaz na autocestu te željeznička pruga koja prolazi uz samu zonu. Prvi ugovori za Business Park su veći potpisani, a među njima je i proizvodni objekt poznatog proizvođača vozila.
Westgate Business Park ukupno ima više od 450.000 kvadrata za razvoj novih projekata i objekata s ukupnim potencijalom od 270.000 kvadrata bruto izgradive površine, što je gustoća građenja od čak 60%. Sva zemljišta su opremljena komunalnom infrastrukturom (voda, struja, ceste) te je početak gradnje novih objekata moguć već unutar šest mjeseci. Također, lokacija Business Parka je sedam kilometara od Zagreba s kojim je povezan autocestom, državnom cestom i željezničkom prugom. Najbliža željeznička stanica za putnički, ali i teretni prijevoz, udaljena je 500 metara, a prometni čvor s ulazima i izlazima na autocestu nalazi se na južnom kraju Business Parka.
Je li Vas na izgradnju ovog centra potaknuo porast online kupovine – nedostaje li u Hrvatskoj skladišnih prostora kakvi su potrebni globalnim kompanijama?
Hrvatska ne samo da nema dovoljno logističkih kapaciteta da zadovolji domaće potrebe, već je logistika velika šansa da Hrvatska dobije svoje mjesto na karti Europe. Korona virus i posljedični prekid dobavnih lanaca te poskupljenje prijevoza stvorili su težnju kod trgovaca da im je proizvod ‘na dohvat ruke’, a ne tisućama kilometara daleko.
Postoji intencija da se dobavni lanci skrate, ali još uvijek nema dovoljno skladišnih kapaciteta u Europi – a pogotovo u ovom dijelu Europe. Pri tome, Hrvatska ima gotovo pa savršenu geostratešku poziciju i infrastrukturu: vlastite morske luke, dio je koridora koji spaja srednju Europu s jugoistočnom Europom i Turskom, prožeta je željeznicom te, uz relativno mala ulaganja države i privatnih investitora, može postati važan čimbenik europske logistike.
Koliko su logistika i distribucija važni za uspješno poslovanje kompanija? Ulaže li se u Hrvatskoj dovoljno u te aspekte poslovanja?
Trgovina i logistika su povezane djelatnosti – trgovina bez kvalitetne logistike ne može izvršavati svoju osnovnu zadaću, a logistika bez trgovine nema svoj smisao. U Hrvatskoj je tek nakon ulaska u Europsku Uniju, a zapravo tek nakon ovogodišnjeg ulaska u Schengen, krenuo trend izgradnje logističkih parkova. Hrvatska ima veliki logistički potencijal ne samo da zadovolji domaće potrebe, već i da bude važna karika u logističkom lancu jugoistočne i središnje Europe.
Unutar Westgate Cityja nalazit će se i Westgate Business Centar – što sve podrazumijeva i zašto će to biti jedinstven projekt na ovim prostorima?
Trgovački centar je postao Westgate City – sjecište i/ili središte komercijalnih i poslovnih sadržaja. Površina Westgatea omogućava nam da zadržimo značajan kapacitet trgovačkih sadržaja, a istovremeno pod istim krovom uredimo poslovne sadržaje: uredske prostore, IT kampus, ali i javne sadržaje kao što su pošta, banka, poliklinika, dječji vrtić… Lokacija i prometna povezanost pružaju izvrstan potencijal za razvoj različitih projekata, a budućnost centra vidimo upravo u kombinaciji trgovačkih, poslovnih i javnih sadržaja.
