Još uvijek postoji neizvjesnost hoće li građanima porasti plaće ili neće, jer to ovisi o tome hoće li ili neće lokalna samouprava nadoknaditi nominalni gubitak prihoda od prireza povećavanjem stopa poreza na dohodak
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
S početkom jeseni, Sabor je usvojio paket zakona koji označavaju tzv. mini poreznu reformu, a koja će stupiti na snagu u siječnju 2024., dakle u Novoj godini. Nažalost, još uvijek postoji neizvjesnost hoće li građanima porasti plaće ili neće, jer to ovisi o tome hoće li ili neće lokalna samouprava nadoknaditi nominalni gubitak prihoda od prireza povećavanjem stopa poreza na dohodak. Govorimo – nominalni, jer su stvarni prihodi lokalnih vlast od poreza na dohodak porasli u zadnjih godinu dana zbog rasta plaća.
U ovom članku osvrnut ćemo se na sve aspekte reforme koji interesiraju FMCG sektor i dati odgovor do kojeg datuma građani mogu znati hoće li im plaće narasti ili ne.
POREZ NA DOBIT
Sitni inventar
Vrijednost sitnog inventara povećana je s iznosa od 464,53 eura na iznos od 665 eura. Definiciju sitnog inventara daju računovodstveni propisi, no porezni propisi omogućuju njegov 100-postotni otpis što razlikuje sitni inventar od ostalih oblika imovine / inventara.
Povećanje iznosa neoporezivih donacija
Porezno priznati rashodi darovanja (donacije) mogu biti i viši od 2% prihoda u slučaju darovanja za potrebe strateških projekata za opće dobro.
Porez po odbitku
Porez po odbitku je specifičan porez koji se plaća prilikom plaćanja (ne knjiženja) određenih usluga, kamata i dividende u inozemstvo. Ovisno o tome kome se plaća usluga, porez po odbitku se može umanjiti ili eliminirati. Reforma sadrži značajne izmjene u strukturi poreza po odbitku.
Ukida se porez po odbitku za usluge istraživanja tržišta i poslovnog savjetovanja te ostale slične usluge. Međutim, porez po odbitku na te usluge i dalje ostaje za plaćanja u tzv. nekooperativne jurisdikcije i to po stopi od 25%. Popis nekooperativnih jurisdikcija se redovito ažurira i u pravilu uključuje tzv. porezne rajeve te ga treba redovito pratiti. Nadalje, plaćanje u tzv. zemlje EGP izjednačuje se s plaćanjima u zemlje EU što je u skladu s načelom nediskriminacije koje postoji između EU i EGP. EGP, odnosno Europsko gospodarsko područje, čine Norveška, Island i Lihtenštajn, no ne i Švicarska, odnosno Confoederatio Helvetica (CH).
Temeljem pravila o nediskriminaciji između zemalja EU i EGP koje je već naglasila europska komisija i europski sud pravde sljedeća pravila vrijede pod istim uvjetima kao i plaćanja u zemlje EU: Ukida se porez po odbitku i za dividende, kamate i autorske naknade plaćene poduzetnicima sa sjedištem na područja Europskog gospodarskog prostora. Propisuje se oslobođenje od poreza po odbitku na kamate i autorske naknade između povezanih društava različitih država članica EU i prije isteka 24-mjesečnog razdoblja držanja udjela, uz davanje odgovarajućeg jamstva Poreznoj upravi.
Subvencije za ribare
Neće se oporezivati iznos razlike između ostvarenih subvencija isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna RH za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti ili mjere trajnog ukidanja prava na obavljanje ribolova obalnim mrežama potegačama, malim plivaricama i gospodarskog sakupljanja crvenog koralja uz uništenje plovila ili ribolovnih alata, u skladu s posebnim propisima, i neamortiziranog troška nabave uništenog plovila odnosno ribolovnih alata.
Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost, odnosno PDV, najznačajniji je prihod državnog proračuna te je stoga i važan i čest element poreznih nadzora. Najvažnija novost u novom PDV-u mogućnost je povrata plaćenog PDV-a u slučaju nenaplate, odnosno nemogućnosti naplate potraživanja. Zaokruženi su svi iznosi u Zakonu, a najznačajnije zaokruživanje je povećavanje praga za upis u registar obveznika PDV-a na 40.000 eura (s iznosa od 39.816,84 eura). Pružatelji platnih usluga obvezni su prikupljati detaljne informacije o prekograničnim plaćanjima.
POREZ NA DOHODAK
Prirez i povećanje plaća
Od 1. siječnja ukida se prirez porezu na dohodak. Do kraja studenoga saznat ćemo hoće li lokalne vlasti podići stope poreza na dohodak. Povećanje stopa poreza na dohodak Ukidaju se jedinstvene porezne stope od 20% i 30%. Općine i gradovi mogu odlučiti o novim stopama poreza na dohodak na način da dosadašnja niža stopa poreza na dohodak (20%) bude u rasponu od 15% do 23,6%, a viša stopa (30%) bude u rasponu od 25% do 35,4%.
Osobni odbitak
Iznos osnovnog osobnog odbitka iznosi 560 eura umjesto dosadašnjih 530,90 eura. Povećanje stope poreza na dividende, kamate i slično Povećava se porezna stopa za tzv. konačne dohotke (npr. na kamate, dividende, najam stanova, itd) na 12%.
Pomicanje osnovice za obračun najviše stope poreza na dohodak
Povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak (trenutno 30%) s 47.780 eura na 50.400 eura.
Doprinos za mirovinsko osiguranje
Smanjuje se osnovica za I. stup mirovinskog osiguranja. Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznosi 300 eura dok za plaće od 700,01 do 1.300 eura olakšica se postupno smanjuje, kako je prikazano u tablici ->
Napojnice
Iznos iznad neoporezivog dijela (koji će biti propisan Pravilnikom o porezu na dohodak) oporezivat će se kao konačan drugi dohodak po stopi od 20%, a poslodavac će kroz JOPPD obrazac iskazivati prikupljene napojnice na mjesečnoj razini po OIB-u radnika
Udjeli kao opcijske dionice
Porezni tretman opcijske dodjele udjela u d.o.o-u se izjednačava s poreznim tretmanom opcijske dodjele dionica, čime će se opcijska dodjela udjela u d.o.o.-u tretirati kao dohodak od kapitala.
Porez na kuće za odmor
Povećava se raspon za porez na kuće za odmor s dosadašnjih 0,66 eura/m2 do 1,99 eura/m2 na 0,60 eura/m2 do 5,00 eura/m2. Radi razjašnjenja, kuće za odmor su i kuće i stanovi koji se povremeno koriste bez obzira na lokaciju vlasnika stana, odnosno kuće. Zaključno, nadamo se da će se građani moći razveseliti ne samo novoj godini, već i povećanju plaća u njoj!
