U strukturi (vrijednosne) prodaje ukupne košarice robe široke potrošnje, vodećih 20 kategorija čini gotovo 60%, i one bilježe rast od 16,1%, što je nešto niže od prosjeka tržišta koje bilježi rast od 17,5%
Piše: Ankica Badurina, Client Business Partner, NielsenIQ
Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku, BDP je u drugom tromjesečju 2023. realno veći za 2,7% u odnosu na isto tromjesečje 2022. godine, dok su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2023. u odnosu na lipanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku više za 7,6%.
Potrošnja robe široke potrošnje u hrvatskoj maloprodaji u posljednjih godinu dana zaključno s drugim tromjesečjem (srpanj 2022. – lipanj 2023.) rasla je 17,2% i to najvećim dijelom zbog rasta prosječnih cijena (16,9%), dok su količine na sličnoj razini kao i godinu prije. Količinski rast se usporava s 1,1% na 0,2% kada pogledamo godinu na godinu.
Zadnjih pet kvartala, od drugog kvartala 2022., prisutan je kontinuirani dvoznamenkasti rast cijena te u prvom kvartalu 2023. cijene dosežu visoki rast od 18%. Tako se u drugom kvartalu 2023. količinski rast usporava u odnosu na drugi kvartal 2022. godine, s 3,3% na 0,9%, ali je još uvijek pozitivan, što nije slučaj s mnogim europskim zemljama.
Dostupne informacije o statističkim pokazateljima turističkog prometa i visokim indeksima u odnosu na sezonu 2022. daju nam naslutiti da će dinamika kretanja maloprodajne košarice ubrzati svoj tempo.
Kao što pokazuju rezultati naše ovogodišnje Shopper Trends studije, gotovo svi ispitanici uočili su povećanje cijena hrane tijekom 2023. godine; najčešće reakcije na rastuće cijene hrane su da kupci aktivno traže proizvode s posebnim, odnosno sniženim cijenama, u cijelosti kupuju manje te kupuju jeftinije robne marke.
Zbog rastućih troškova potrošači primjenjuju određene strategije kako bi povećali svoju kupovnu moć pa tako kupuju proizvode na promocijama i biraju jeftinije varijante proizvoda. Trgovačke robne marke dobivaju tržišne udjele u svim segmentima i sve upućuje na nastavak tog trenda. S druge strane, kanal diskontera nastavlja dominirati kao mjesto gdje kupci najviše troše.
Kad pogledamo dalje i uključimo i ovogodišnju ljetnu sezonu, ukupni rast na godišnjoj razini (zaključno s kolovozom 2023.) još malo naglašava svoj pozitivan smjer. U strukturi (vrijednosne) prodaje ukupne košarice robe široke potrošnje vodećih 20 kategorija čini gotovo 60%, i one bilježe rast od 16,1%, što je nešto niže od prosjeka tržišta koje bilježi rast od 17,5%.
Svih top 20 kategorija bilježe rast vrijednosne prodaje, osim kategorije ulja. Količinska prodaja kategorije ulja zadržala je jednaku razinu kao što je to bilo godinu dana prije. Ulje je uključeno u potrošačku košaricu za koju je Vlada Republike Hrvatske u svrhu smanjenja rasta inflacije donijela mjere kojima se željela osigurati stabilnost cijena osnovnih namirnica.
Kategorije koje najznačajnije utječu na rast te ostvaruju iznadprosječan rast su svježe meso, mesne prerađevine i sir, segmenti mliječnih proizvoda poput jogurta i vrhnja, zatim kategorije sladoleda i keksa kao i konzervirano povrće. Ostale kategorije također ostvaruju rast, uz nešto sporiji trend u odnosu na gore navedene.
Od važnih neprehrambenih kategorija, toaletni papir ima dvoznamenkasti rast značajniji od prosjeka rasta ukupne košarice dok su deterdženti za pranje rublja ‘sporiji’ od ostatka tržišta, ali također ostvaruju rast vrijednosne prodaje. Ako promatramo količine, toaletni papir ostvaruje rast, a deterdženti za pranje rublje bilježe pad količinske prodaje u promatranom razdoblju u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Količinska prodaja postaje pokazatelj koji se sve više promatra na nivou svake kategorije te nam donosi jasniju sliku trendova na maloprodajnom tržištu.
