Promet u maloprodaji eurozone EU-a stabilizirao se u siječnju budući da su Europljani ponovo više trošili na hranu, pokazali su podaci europskog statističkog ureda. U eurozoni je promet u maloprodaji u siječnju porastao za 0,1 posto u odnosu na prosinac kada se, prema revidiranom podatku, smanjio za 0,6 posto, pokazuju sezonski prilagođeni podaci Eurostata. Na razini Unije promet je porastao za 0,3 posto, nakon revidiranog, 0,7-postotnog pada u zadnjem prošlogodišnjem mjesecu.
Stabilizacija prometa na početku godine odražava oporavak prodaje prehrambenih proizvoda, pića i duhana, koja je u eurozoni porasla za 1,0 posto u odnosu na prosinac i za 0,8 posto na razini Unije. U prosincu bila se smanjila za 0,7 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 0,6 posto u EU.
Najviše je pak u siječnju porastao promet u maloprodaji goriva za 1,7 posto u eurozoni i za 1,2 posto u EU, snažnije nego u prosincu.
Skok u Luksemburgu
Daleko je najviše u siječnju, prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, porastao promet u maloprodaji u Luksemburgu, za 7,6 posto u odnosu na prosinac. Slijede Rumunjska i Cipar s rastom prometa za 3,8 odnosno za 1,5 posto.
Najveći pad prometa na mjesečnoj razini bilježila je pak u siječnju Estonija, za 2,6 posto. Slijede Slovačka i Latvija s padom prometa za 1,0 odnosno za 0,8 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Češku, Grčku, Španjolsku i Italiju.
Dvostruko snažniji pad
Na godišnjoj razini promet u maloprodaji pao je u siječnju za 1,0 posto u eurozoni i za 0,6 posto, dvostruko snažnije nego u prosincu, prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda. Najviše je na oba područja pao promet u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 1,4 posto u eurozoni i za 1,0 posto u EU.
Trgovine hrane, pića i duhana bilježile su promet gotovo na razini početka 2023. godine, utvrdili su statističari. Maloprodaja goriva na području eurozone porasla je pak za 0,8 posto, dok je u EU bila blizu prošlogodišnjeg siječnja.
Estonci posebno suzdržani
Daleko najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je na početku godine Estonija, za 6,7 posto. Slijede Belgija i Finska gdje se smanjio za 3,8 odnosno za 2,9 posto.
Najveći rast prometa bilježio je i na godišnjoj razini Luksemburg, za 7,2 posto. Slijede Rumunjska i Danska gdje je porastao za 6,7 odnosno za 5,9 posto. U Bugarskoj i Litvi zadržao se na razini početka 2023. godine, pokazuju Eurostatovi podaci. (Hina)
