Glavni cilj nove reforme je povećanje pravednosti poreznog sustava i postupno prebacivanje tereta oporezivanja s rada na imovinu, konkretno u ovom slučaju – nekretnine
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Nekoć su se plaće, odnosno nadnice, plaćale u naturi (npr. sol – otkuda dolazi i engelska riječ za plaću – salary). I zbog takvih poreza su se bunili, a u Hrvatskoj je najpoznatija porezna pobuna seljačka buna 1573. godine. Obično visoki porezi u kombinaciji s paprenim cijenama (cijene su paprene jer je u srednjem vijeku papar bio skupa i strateška sirovina, odnosno začin na temelju kojeg su nastala prva trgovačka društva, dionice itd). Tulipani, danas relativno jeftini i lijepi cvjetovi, izazvali su prvu špekalucijsku krizu i krah burze.
Danas, sol i papar u maloprodaji, bez obzira na inflaciju, nisu skupi (kao i spomenuti tulipani), a porezi se plaćaju u novcu. IT u trgovini sigurno omogućuje bolje i brže praćenje poreznog opoterećenja, porezno planiranje, a uskoro bi se navjerojatnije i računi i izvještavanje prema Poreznoj upravi trebali u potpunosti automatizirati i digitalizirati. U očekivanju ove budućnosti, iz Vlade je došla najava nove mini porezne reforme koju ćemo ovdje prezentirati.
NOVA REFORMA
Glavni cilj nove reforme je povećanje pravednosti poreznog sustava i postupno prebacivanje tereta oporezivanja s rada na imovinu, konkretno u ovom slučaju – nekretnine. U smjeru tih promjena su išle i porezne izmjene koje su na snagu stupile početkom ove godine. Tako je, između ostalog, maksimalni iznos po kojem se kvadrat kuće za odmor može oporezovati povećan na pet eura, pri čemu je, prema podacima Vlade, više od 50 jedinica utvrdilo porez na toj najvišoj razini.
POREZ NA NEKRETNINE
Kako je Vlada i ranije najavljivala, porez na kuće za odmor treba transformirati i to će u novom paketu poreznih izmjena postati Porez na nekretnine. Prijedlog će uključivati i djelomične izmjene raspona u kojem se te nekretnine mogu oporezivati, u vidu povećanja i gornje i donje granice, a njime će jedinice lokalne samouprave imati i obavezu uvođenja tog poreza, s obzirom na to da je do sada to bila samo opcija, tj. nisu ga imale sve jedinice lokalne uprave i samouprave.
Porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam (dakle ne u najam turistima).
“Prijedlog je da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini, barem deset mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac. S druge strane, oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna, plaćat će porez na nekretnine. Na pitanje novinara kako će se to sve pratiti, Primorac je rekao da državne institucije to mogu činiti.
POREZNI TRETMAN DUGOROČNOG I KRATKOROČNOG NAJMA
Najavljeno je i povećanje poreznog opterećenja kratkoročnog najma u turizmu, koji se trenutno plaća kao paušal po krevetu, a po Primorčevim riječima ti su iznosi prilično mali i utjecali su ne samo na tržište nekretnina, nego na gospodarstvo u cjelini. Konstatirao je i da se ugovorni, dugoročni najam prilično blago oporezuje, no kratkoročni još i manje, pa bi tako trebalo doći do izjednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. Time će doći do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnog najma, no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka, istaknuo je Primorac. Kazao je i da se postavlja pitanje koliko je opravdano da su dohodci iz različitih izvora različito oporezovani, a posebno zašto je dohodak od najma u puno povoljnijem tretmanu od dohotka od nesamostalnog rada.
“Dakle, zašto netko tko radi i živi od svoga rada plaća veći porez na dohodak od nekoga tko se bavi iznajmljivanjem”, upitao se Primorac. Pojasnio je i da se dugoročni najam trenutno oporezuje na način da je od iznosa najamnine 30 posto neoporezivo, dok se na 70 posto plaća 12 posto poreza. Tako, primjerice, onaj tko iznajmljuje nekretninu za 1.000 eura na 700 eura plaća 12 posto poreza, što je 84 eura. Drugim riječima, za 1.000 eura dohotka od najma porezno opterećenje iznosi 8,4 posto. S obzirom na to da je jako velik broj jedinica lokalne samouprave utvrdio paušalni porez po krevetu u turizmu na donjoj granici od 19,99 eura, to primjerice znači da netko za apartman s ukupno šest kreveta plaća porez 120 eura godišnje.
Govoreći o negativnim posljedicama postojećih modela i “poreznim oazama u nekretninama”, Primorac je kazao da su brojni dionici, ulagači, investitori, pa čak i poduzetnici koji imaju privatna poduzeća, bili motivirani višak sredstava i kapitala investirati u nekretnine i rentijerstvo, a ne, primjerice, u istraživanje i razvoj i/ili kupnju novih tehnologija.
POVRATNICI OSLOBOĐENI PLAĆANJA POREZA
Ministar je potvrdio i da će prijedlog poreznog paketa uključivati povećanje osnovnog osobnog odbitka na 600 eura, kao i podizanje praga za poduzetnike za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 eura. Kada je riječ o dizanju osobnog odbitka, Primorac kaže da se time nastoji građane, koji su zbog povećanja plaća postali obveznici plaćanja poreza na dohodak, ponovno iščupati iz poreznih škara. “Tako da to usklađivanje ne bih predstavljao kao nekakav spektakularan iskorak”, dodao je ministar.
Bit će predstavljena i mjera koja bi trebala potaknuti povratak onih koji su u potrazi za boljim životom i poslom napustili Hrvatsku, a uključivat će oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u određenom vremenskom razdoblju. Primorac se ne slaže s konstatacijom da će ta mjera biti diskriminatorna za one koji su cijelo vrijeme u Hrvatskoj i tu rade, s obzirom na to da se nalazimo u situaciji nedostatka radne snage, a potražnja je velika. “Mi možemo moralizirati, pasivno stajati sa strane i ne činiti ništa, ili se možemo uhvatiti u koštac s ovom situacijom i pokušati na sve moguće načine privući ljude i vratiti ih u Hrvatsku”, izjavio je Primorac.
