Kako ne plaćati porez

Uz obavezno plaćanje poreza, postoji zakonit način da se ne plati porez i da se ne ide u zatvor – donosimo nekoliko primjera u skladu s pravilima koja vrijede za neke poreze, a postoje još brojne mogućnosti za smanjenje porezne osnovice na zakonit način i planiranje porezne obveze

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Legendarni sudac američkog Vrhovnog suda Oliver Rendell Holmes mlađi napisao je u jednoj svojoj presudi da poreze moramo plaćati da bismo imali civilizirano društvo. Ako je suditi po neslužbenim brojkama o tzv. sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, netko bi mogao pogrešno zaključiti da je Hrvatska necivilizirano društvo. U svakom slučaju, opće je poznato da je namjerno neplaćanje poreza kazneno djelo utaje poreza počinjenjem kojeg dobivate, na duže vrijeme, besplatan smještaj i prehranu o državnom trošku, u vrlo ‘ekskluzivnom’ zatvorenom krugu. Naravno da postoji i zakonit način da se ne plati porez i da se ne ide u zatvor pa ćemo dati nekoliko primjera u skladu s pravilima koja vrijede za neke poreze.

Već je duže vrijeme olakšan porezni efekt otpisa ili vrijednosnog usklađenja nenaplaćenih potraživanja. Naime, ranije je isključivo utuženje nenaplaćenog potraživanja osiguravalo porezno priznati rashod. Po novome se porezno priznavanje vrijednosnog usklađenja potraživanja može osigurati tzv. cost benefit metodom, tj. činjenicom da bi utuženje potraživanja uzrokovalo veći rashod (trošak) od prihoda (koristi).

Imati sjedište izvan Zagreba i poslovati izvan Zagreba može donijeti znatne porezne uštede. Oni koji posluju u, primjerice, gradu Vukovaru odnosno u ‘nerazvijenim područjima’ i zapošljavaju lokalno stanovništvo i zadovoljavaju još neke uvjete, mogu ostvariti značajno smanjenje porezne stope (za Grad Vukovar to je nula, a za ostala područja umanjenje porezne stope je 50%).

Izdaci za školovanje radnika, uključivo trošak puta i smještaj, te ovisno je li to obrazovanje specifično samo za tog poduzetnika kod kojeg je radnik zaposlen ili je opće primjenjivo znanje, te ovisno o veličini poduzetnika (prema posebnim parametrima i preporukama Europske komisije), mogu dodatno smanjiti osnovicu poreza na dobit u rasponu od 25 do 80 posto, dakle od 125 do 180 posto ukupno.

Rezervacije na temelju zakona i ugovora su porezno priznate, odnosno su porezno priznati rashod. Pojam rezervacija na temelju ugovora se restriktivno tumači te uključuje, između ostalog, troškove za popravke u garantnom roku (kao podloga takvoj rezervaciji preporuča se procjena stručnjaka gdjegod je to moguće), rezervacije za otpremnine kao i rezervacije za neiskorišteni godišnji odmor.

Dividende primljene iz tuzemstva i/ili inozemstva isključuju se iz porezne osnovice te se takav prihod ne oporezuje.

Takva vrijednosna usklađenja se porezno priznaju tek kad se realizira prodaja pa treba paziti da se u poreznu prijavu vrate troškovi koji su bili porezno nepriznati u prethodnim godinama poslovanja.

Česta pogreška koja se javlja kod svih poduzetnika jest ta da se imovina nalazi u poslovnim knjigama, a više ne postoji ili je uništena ili je zbog zastarjelosti bačena (npr. stari mobiteli, laptopi, automobilske gume, ostali inventar) no to nije nikako evidentirano ili je pogrešno evidentirano. U takvom slučaju nastaje nepotreban porezni rizik (u najboljem slučaju sve je porezno nepriznati trošak, a u najgorem je dohodak u naravi osobe odgovorne za takav manjak). Također, česta pogreška jest da se u slučaju krađe gdje postoji uredan policijski zapisnik još jednom nepotrebno knjiži potraživanje prema radniku koji je trebao paziti na inventar, a koje bude u pravilu nenaplativo, pa će i takav otpis biti porezno nepriznat, odnosno biti tretiran kao dohodak u naravi.

Sitni inventar se može porezno priznato otpisati jednokratno dok se amortizacijske stope mogu udvostručiti dokle god postoji računovodstveno opravdanje za ‘jaču’ amortizaciju. Dakle, računovodstveni tretman i porezni tretman amortizacije ne smije se razlikovati, a jednako tako nije moguće ne amortizirati imovinu koja se mora amortizirati. Manja razlika u računovodstvenom i poreznom tretmanu postoji kad se tzv. osnovno sredstvo stavlja u upotrebu. Porezni propisi traže da amortizacije počne od prvog dana u mjesecu nakon stavljanja u upotrebu dok računovodstveni dopuštaju obračun amortizacije odmah po stavljanju u upotrebu.

Zatezne kamate između povezanih osoba nisu porezno priznati trošak onome kome su zaračunate, ali su prihod onome koji ih je zaračunao. Drugim riječima, nepotrebno je zaračunavati zateznu kamatu kod povezanih osoba.

Fokus nadzora Porezne uprave sve se više usmjerava na odnose između povezanih osoba i cijene roba i usluga i visinu kamate koja se dogovara. Pomoću transfernih cijena može se prebaciti dobit u jurisdikciju s nižom poreznom stopom ili društvu koje je u povoljnijem poreznom položaju u Hrvatskoj (to su oni koji imaju porezne gubitke ili su dobili sniženu poreznu stopu temeljem poslovanja na ‘nerazvijenoj’ lokaciji). Svi koji imaju transakcije s povezanim osobama (stranim uvijek, a domaćim iznimno) moraju imati studiju o transfernim cijenama. Ta studija, primjenom različitih metoda, dokazuje da su cijene između povezanih osoba tržišne. Sama studija ne dokazuje da je roba kupljena ili usluge pružene, o čemu poduzetnik mora imati dokaze. Ukoliko ne postoji studija o transfernim cijenama, Porezna uprava ima pravo osporiti cijenu usluge, odnosno robe. Dakle, to je mala investicija koja ne samo da je morate imati, nego se i isplati.

Tehnički s 1. siječnja 2025. na snagu stupa efektivna mogućnost povrata PDV-a za utužena potraživanja, odnosno za ona koja su prijavljena u stečaju ili sličnom postupku. To je revolucionarna stvar jer tako nešto prilikom ‘sanacije’ Agrokora nije bilo izvedivo te je bacilo mnoge poduzetnike u začarani krug nelikvidnosti.

PLANIRAJTE NA VRIJEME

Zaključno, postoje još brojne mogućnosti za smanjenje porezne osnovice na zakonit način i planiranje porezne obveze. Stara kineska poslovica kaže da i najduži put počinje prvim korakom. U našem slučaju, prvi korak znači početi planirati na vrijeme (ne u travnju uoči predaje porezne prijave jer je tada već kasno). Drugi korak znači napraviti porezni pregled da bi se ustanovili rizici i prilike za uštedu poreza, a treći korak znači primjenu mjera koje proizlaze iz rezultata prvog i dragog koraka. Na taj način se može legalno uštedjeti, ali ipak i nešto platiti da imamo civilizirano društvo.