Ministar financija Zdravko Marić je izmjenama pravilnika o porezu na dohodak omogućio da poslodavci isplaćuju određene naknade neoporezivo, odnosno da se na takve isplate ne plaća porez na dohodak
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe
Naslov možda zvuči kao poziv na ljetovanje u St. Tropez, no jesen u Hrvatskoj nam, osim kiše, donosi nove porezne pogodnosti. Ministar financija Zdravko Marić je izmjenama pravilnika o porezu na dohodak omogućio da poslodavci isplaćuju određene naknade neoporezivo, odnosno da se na takve isplate ne plaća porez na dohodak. Osobni odbici, porezne stope i porezni razredi koji su uređeni Zakonom moraju proći redovitu procedure u Saboru i za sad nije poznato u kojem će pravcu takve promjene zakona ići. Stoga se u ovom članku bavimo pregledom novih neoporezivih naknada koje vrijede za isplate od 1. rujna. Navedene naknade nisu obveza poslodavaca, već samo mogućnost.
DNEVNICE
Novost vezana za dnevnice tiče se domaćih dnevnica dok inozemne za sad nisu mijenjane. Razlog tome jest da visina inozemnih dnevnica nije uređena pravilnikom o porezu na dohodak već drugim propisom koji donosi Vlada. Iznosi domaćih dnevnica koje se mogu neoporezivo isplatiti su dignuti sa 170 na 200 kuna za cijeli dan puta, odnosno za pola dana s 85 na 100 kuna. Ostala pravila vezana za isplatu dnevnica nisu mijenjana. Napominjemo da se promjene tiču samo neoporezivih iznosa, a da poslodavac može odlučiti hoće li isplaćivati manje ili veće dnevnice što nije vezano uz porezni tretman isplate dnevnica. Novi iznosi dnevnica primjenjuju se na putovanja nakon stupanja na snagu pravilnika, tj. nakon 1. rujna 2019.
PLAĆENI GODIŠNJI ODMOR
Plaćenim godišnjim odmorom bi se u prijevodu mogla nazvati ova nova vrsta naknade koju je uveo pravilnik. Ona omogućava neoporezivo podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga koje su namijenjene odmoru radnika. Maksimalni neoporezivi iznos po radniku iznosi 2.500 kuna godišnje. Međutim, ta naknada će se moći primjenjivati, odnosno neoporezivo isplaćivati tek kada Ministarstvo turizma donese adekvatan pravilnik koji će regulirati to područje.
TOPLI OBROK
Ponovno je uvedena neoporeziva naknada popularno nazvana topli obrok. Moguća su dva modela neoporezive isplate toplog obroka. Prvi model je paušalna isplata radniku bez računa do 5.000 kuna godišnje. Drugi model je izravno plaćanje troška prehrane radnika za vrijeme radnog odnosa do tisuću kuna mjesečno (12.000 kuna godišnje). Uvjet je da računi glase na poslodavca i da su plaćeni bezgotovinski. Zanimljivo je pitanje jesu li kartice prihvatljive za neoporeziv tretman ili plaćanje mora biti isključivo preko računa, tzv. virmansko plaćanje.
Naravno, paušalna naknada i izravno plaćanje hrane međusobno se isključuju. Kod izravnog podmirivanja troška hrane bitno je da se radi o kontinuiranoj usluzi za radnike tijekom radnih dana (misli se radnih dana radnika). Bilo bi uputno da poslodavci riješe način vođenja lista radnika i evidencije u restoranu, što zbog računovodstvenih evidencija i izbjegavanja mogućnosti prevare, što zbog kontrola od strane porezne uprave.
TROŠAK SMJEŠTAJA
Poslodavac radniku može platiti neoporezivo trošak smještaja do visine stvarnog troška, a temeljem, kako se to kaže, vjerodostojne dokumentacije. Ako radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge ili nađe smještaj, mora poslodavcu dostaviti kopiju sklopljenog ugovora ili računa te poslodavac trošak smještaja mora uplatiti na račun radnika uz zadržavanje kopije vjerodostojne dokumentacije u poslodavčevoj poslovnoj dokumentaciji. Ako radnik više nema izdataka za smještaj, obavezan je o istom obavijestiti poslodavca.
Neoporezivim troškom smještaja smatra se ukupni iznos iskazan na ugovoru ili računu koji poslodavac ili sam radnik plaća trećoj osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radnika, uz uvjet da u iznosu nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju trošku smještaja (npr. korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično). Dakle, režijski troškovi su isključeni iz neoporezivog tretmana. Ukoliko se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca, radnik je prije isplate dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje te se neoporezivo može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa.
U formulaciji u pravilniku je ostalo otvoreno može li poslodavac sam izravno plaćati najamninu najmodavcu jer pravilnik tu mogućnost neizravno spominje ili to mora biti izravno radniku. Treba reći da većina poslodavaca iz praktičnih razloga unajmljuje stanove za svoje radnike i izravno sklapa ugovore, stoga bi bilo nelogično da je takva mogućnost zabranjena.
RAD KOD VIŠE POSLODAVACA
Ukoliko se neoporezivi primici isplaćuju radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primci isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su navedeni primici već dijelom isplaćeni za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa.
PLAĆANJE VRTIĆA
Plaćanje vrtića zove se u prijevodu naknada za troškove redovne skrbi djece radnika koja su predškolske dobi. Redovnom skrbi djece ne smatraju se dodatni programi koji se posebno naplaćuju (npr. engleski jezik, sportske grupe i slično – takve troškove poslodavac ne može isplatiti neoporezivo). Radnik kojemu poslodavac isplaćuje naknadu za trošak redovne skrbi djece obavezan je poslodavcu prije isplate dostaviti izjavu da nitko drugi već ne koristi pravo na naknadu ovog troška te kopiju računa. Dakle, naknadu može koristiti samo jedan roditelj. Poslodavac zadržava kopiju vjerodostojne dokumentacije u svojoj poslovnoj dokumentaciji. Ako poslodavci svakog od roditelja djeteta snose dio nastalog troška, radnik je dužan o tome obavijestiti poslodavca. U slučaju da dođe do promjena troška redovne skrbi djece radnika ili ako radniku više ne nastaje trošak po toj osnovi, radnik je obavezan o istom obavijestiti poslodavca.
HVALEVRIJEDAN POTEZ
Zaključno, treba istaknuti da su navedene izmjene hvalevrijedan potez. Sigurno će s vremenom trebati izbrusiti neke detalje (npr. tko kome i kako plaća topli obrok i stanovanje). Sve navedene naknade su samo neoporeziva opcija, a ne i zakonska obveza poslodavaca. Također, prilikom isplate novih naknada radnicima, u skladu sa zakonom o radu, ne bi smjelo doći do diskriminacije, odnosno svi bi radnici pod jednakim uvjetima morali moći dobiti jednaka prava.
