Kod deserata je važno naglasiti da je najbolje da budu pripremljeni od kvalitetnih i biranih namirnica poput domaćih jaja, maslaca, kvalitetnog brašna, suhog i orašastog voća, mlijeka i pravog kakaa te slično
Etimologija riječi desert dolazi od francuske riječi desservir što znači čisti stol. Korištenje tog naziva datira od 17 stoljeća. Desert je jelo koje se nudi na kraju obroka kada je stol očišćen od ostale hrane. Slatko se pojavljuje kao namirnica u staroj Mezopotamiji, Indiji i ostalim drevnim područjima. Med i suho voće bili su prvi slatkiši koje se koristilo širom svijeta. No korištenje i širenje šećera od šećerne trske ili šećerne repe bilo je presudno za pojavu deserata. Šećerna trska i šećer bili su slabo poznati u Europi prije 12. stoljeća kada su ga proširili konkvistadori i kolonijalisti. Europljani su počeli proizvoditi šećer u srednjem vijeku i tada je sve više slatkih deserata postalo dostupno. Šećer je bio skup i tek mali broj ljudi ga je mogao priuštiti za svečane prigode.
Prvi recept za pitu od jabuka objavljen je krajem 14. stoljeća dok se cupcake najranije spominje početkom 19. stoljeća. Industrijska revolucija donijela je masovniju proizvodnju hrane općenito, pa tako i deserata koji su bili prerađeni, konzervirani, pakirani i pohranjeni za duže stajanje. Desertnim jelima završavaju glavni obroci – objed ili večera. Pod nazivom deserti mogu biti slastice, voće (i jela od voća) i sirevi. Desertna jela mogu biti slatka ili slana (sirevi koji se poslužuju kao desertno jelo). Pod pojmom slastica podrazumijevaju se različiti slatki pripravci iz kućne radinosti, ali i kupovni deserti, od industrijskih kolača, bombona, keksa i čokolade, preko sladoleda i ledenih deserata. Sirovo voće kao desertno jelo ima široku primjenu u prehrani i često se nudi uz obrok, potom sušeno, orašasto, voćne salate i kompoti. Voće je ukusna i zdrava hrana. Deserti uz to mogu biti i već spomenuti sirevi koji se nude na kraju obroka uz orašasto voće, svakako kao jedan od boljih izbora.
KOLIKO DESERATA DNEVNO?
Usprkos činjenici da smo se na slatko navikli još od majčina mlijeka, moramo napomenuti da ukoliko slatko konzumiramo svakodnevno u velikim količinama, to nas može dovesti do ovisnosti. Stoga kada pričamo o tim preslatkim malim obrocima, zaista bismo ih trebali sačuvati za posebne prilike i konzumirati s mjerom i povremeno. Ovisno o vrsti deserta, govorimo i o učestalosti konzumacije. Bilo bi dobro konzumaciju uobičajenih slatkiša i deserata svesti na minimum i odvići se od konzumacije istih svaki dan. Ukoliko je to neko zasitno, masno jelo i puno šećera, predložila bih da se konzumira što rjeđe. Dobro je ne pretjerivati zbog tzv. „praznih kalorija“, namirnica koje u sebi sadrže čistu i veliku energetsku vrijednost, a vrlo malu ili gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost. Kod većine ljudi djeluju na nakupljanje tjelesne mase, a također djeluje i na povećanje upale u tijelu jer mikroorganizmi vole šećer te stvaranje karijesa. No ako ste ljubitelji voća i sira, pažljivo birano sezonsko voće i kvalitetan sir dobar su izbor kao desert ili jednostavno jelo između obroka.
PRAVO VRIJEME ZA DESERT
Najbolje vrijeme za desert je nakon ručka ili u poslijepodnevnim satima kada imamo još vremena potrošiti unesene kalorije, ukoliko uzmemo u obzir da je to uglavnom kalorično jelo sa šećerom i mastima. Ono što je još dodatno iznimno važno je dobro oprati zube prije spavanja kako ostaci deserta ne bi ostali između zubi i doveli do kvarenja. To se posebno odnosi na konfekcijske ljepljive deserte poput gumenih bombona ili keksa te čokolade s ljepljivom masom koja se lijepi i za zube pa dodatno pojačava opasnost od kvarenja zubi. Nije preporučljivo učestalo jesti desert nakon večere kako ne biste punog želuca, a praznih kalorija koje treba potrošiti, otišli na spavanje.
IZABERITE PRAVI DESERT
Sami deserti ili Dolce Vita, slatki život, trebali bi biti povremeni obroci koji će nam uljepšati dan i život, oni kojima se veselimo, koje pripremamo sa željom da voljene i drage osobe razveselimo. Kod deserata je važno naglasiti da je najbolje da oni budu pripremljeni kod kuće od kvalitetnih i biranih namirnica poput domaćih jaja, maslaca, kvalitetnog brašna, suhog i orašastog voća, mlijeka i pravog kakaa te slično. Oni će nam uz hranjivu vrijednost dati i nutritivno bogatstvo.
Ono što bi svakako trebali izbjegavati su konfekcijski slatkiši. Često se u takvoj vrsti gotovih i polugotovih proizvoda mogu naći glukozno fruktozni sirup, margarin bogat trans masnim kiselinama, umjetne arome i boje, poboljšivači okusa te razni dodaci koji, osim što trenutno djeluju loše na organizam, stvaraju ovisnost koja dovodi do već spomenutih neželjenih posljedica. Stoga je dobro dati prednost malim, ali kvalitetnim obrocima domaćih deserata. To mogu biti voćni biskviti, štrudle ili pite, kolačići, medenjaci slatke kuglice ili pločice i slično, a za prave rekreativne slastičare tu su i sve vrste torti ili zahtjevnijih kolača.
Analizirala: Mirna Trumbetaš, dipl.ing., nutricionist
Kategorija kremnih namaza prema Nielsenovoj klasifikaciji obuhvaća čokoladne namaze pakirane u staklenke, tube ili plastične čašice. Mogu se konzumirati u obliku u kojem jesu ili kao namaz na kruhu, palačinkama ili drugim desertima. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2018. godine, kategorija kremnog namaza je na tržištu Hrvatske (bez diskontera) zabilježila rast vrijednosne, ali pad količinske prodaje, pri čemu rast vrijednosne i količinske prodaje bilježe kremni namazi okusa mliječne čokolade, dok preostali okusi bilježe pad vrijednosne i količinske prodaje (mliječna i bijela čokolada te bijela čokolada).
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 69% kategorije kremnog namaza pronalazi svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima i supermarketima), dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvari preostalih 30% vrijednosne prodaje cjelokupne kategorije. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2018. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača nose 87% ukupne prodaje kategorije kremnog namaza, a oni su abecednim redom: Ferrero, Mars i Podravka.
Analizirala: Božica Habajec Ivičić, Nielsen
