Porezni propisi: Je li milk shake desert i još neke porezne zablude

Mijenjaju li se često porezni propisi, ne može se dovoljno brzo stvoriti praksa koja bi pomogla u tumačenju propisa pa ponekad dolazi do zabluda o značenju i načinu primjene propisa, za koje nije kriva Porezna uprava

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe

Porezni propisi su apstraktni, što znači da se ne pišu za određenu situaciju, nego su zamišljeni da pokriju što više mogućih situacija i pitanja. Ako se propisi mijenjaju, ne može se dovoljno brzo stvoriti praksa koja bi pomogla u tumačenju propisa. S druge strane, postoji niz zabluda samih poreznih obveznika o značenju i načinu primjene propisa za koje nije kriva Porezna uprava.

MILK SHAKE

Da se vratimo na pitanje iz naslova: je li milk shake desert ili piće? Ako je desert, na njega se primjenjuje stopa PDV-a od 13%, a ako je piće, onda se primjenjuje stopa od 25%. Zaključak Porezne uprave jest da je milk shake piće, stoga na njega treba primijeniti stopu od 25%. Slična zavrzlama pojavila se prošle godine s osušenim ananasom i primjenom niže stope PDV-a. Takva pitanja će se uvijek javiti u praksi i zato je važno da Porezna uprava na njih na vrijeme reagira.

DNEVNICE

Većina poreznih obveznika smatra da je ono što je propisala Porezna uprava kao dnevnicu ono što moraju dobiti kao dnevnicu, odnosno da se dnevnica mora isplatiti. Porezna uprava se oglasila i rekla da pitanje isplate i visine dnevnice nije problem Porezne uprave, odnosno da pravo na dnevnicu reguliraju ugovor o radu, pravilnik o radu i kolektivni ugovor, a Porezna uprava samo regulira činjenicu je li isplata oporeziva ili nije.

BOŽIĆNICA

Ove godine povišen je iznos tzv. prigodne nagrade, odnosno popularne božićnice s 2.500 kuna na 3.000 kuna. Radnici pak smatraju da svi moraju dobiti božićnicu, i to u jednakom iznosu. Porezna uprava i tu se oglasila i rekla da Poreznu upravu ne interesira je li netko dobio ili nije božićnicu i je li bilo diskriminacije. Ponovno je istaknuto da je pitanje isplate i diskriminacije pitanje kolektivnih ugovora, ugovora o radu, itd., a da porezni propisi reguliraju samo kada je božićnica neoporeziva, ako se isplaćuje.

POREZNI POTICAJI

Porezne poticaje je relativno jednostavno ostvariti pod uvjetom da ste odgovarajuća djelatnost (trgovina je načelno isključena) i, naravno, da ostvarujete preduvjete za to dobivanje poticaja i da je zahtjev za ostvarenje poticaja predan prije samog početka projekta. Od trenutka predaje zahtjeva se, u slučaju odobrenja poticaja, računa rok za njihovo korištenje.

RAČUNOVODSTVENI PROPISI

Oko računovodstvenih propisa vlada poprilična zabluda, to jest misli se da nitko ne kontrolira njihovu primjenu osim revizora. Računovodstveni propisi, odnosno računovodstveni rezultat, predstavlja osnovicu za izračun poreza na dobit. Stoga je zakon, pored revizora, dao Poreznoj upravi ovlast da kontrolira ispravnu primjenu računovodstvenih propisa kod poduzetnika. Sankcije za neispravni porezni tretman su prekršajne za samo trgovačko društvo i odgovornu osobu.

PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU

Porez po odbitku plaća se na većinu usluga koje se plaćaju nerezidentnima (povezanim i nepovezanim). Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i neki drugi aranžmani omogućuju umanjenje stope poreza ili isključenje plaćanja poreza. No to pravilo o isključenju, odnosno umanjenju, a to je česta zabluda, ne primjenjuje se automatski nego tek kada se zadovolji administrativna procedura. Postoje još brojni primjeri i zablude, ali i propisi koje je teško tumačiti, pa ćemo se u jednom od sljedećih brojeva pozabaviti takvim primjerima iz svakodnevne prakse.

Porezna ne kontrolira transakcije između domaćih povezanih osoba

Termin povezana osoba u poreznom smislu jako je širok i obuhvaća veliki broj osoba te uključuje sve one koji mogu utjecati na odluke poduzetnika, odnosno na porezni rezultat. S druge strane, zadnjim izmjenama Općeg poreznog zakona transakcije između domaćih povezanih osoba jesu u fokusu Porezne uprave zbog mogućeg prelijevanja dobiti. Nevezano za Poreznu upravu, Zakon o trgovačkim društvima traži da direktori posluju sukladno načelima dužne pažnje te ne smiju u transakcijama s povezanim društvima pričiniti štetu samom društvu ili vjerovnicima.