U ovim vremenima ne dolazi samo do promjena ponašanja potrošačkih navika, već i do promjena osjećaja i ponašanja općenito i svaki odgovor na ovu i buduću krizu treba donijeti odgovor i na nove, povećane čovjekove potrebe u svakom smislu
Piše: Irena Starman Frančić, Senior Project Manager
Situacija pandemije koronavirusa u cijelom svijetu te iskustvo lockdowna neizbježno mijenja i utječe na potrošačke navike. Brojni pokazatelji govore tome u prilog. Hendal od ožujka provodi mjesečna istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku građana RH koji obuhvaćaju razne aspekte života na koje pandemija utječe.
Općenito gledajući političko-društveni kontekst, strah od zaraze u proljeće je bio puno veći nego što je to bilo za vrijeme ljeta, pa čak i u ovom jesenskom periodu, unatoč porastu broja zaraženih i negativnim najavama za jesen-zimu. Također, rezultati pokazuju kako od početka pandemije do danas, kontinuirano pada zadovoljstvo radom Vlade i nadležnih institucija u borbi protiv pandemije.
STVARANJE ZALIHA
Na početku pandemije i lockdowna u Hrvatskoj svjedočili smo stvaranju zaliha i kupovanju veće količine robe u trgovačkim centrima. Istraživanje iz ožujka pokazuje kako je 39% građana kupilo više (ne)prehrambenih proizvoda nego inače, najviše mlijeko i mliječne proizvode, brašno, kvasac, rižu, tjesteninu i WC papir. Globalna istraživanja (Kantar Worldpanel, FMCG Panel Grocery) pokazuju kako su se i navike kupnje promijenile za vrijeme trajanja lockdowna i to u smislu da se smanjila učestalost odlaska u trgovine, ali se povećala potrošnja kod pojedinačnog odlaska/obavljanja kupnje.
Prema tim podacima, trend smanjene frekvencije kupnje, a veće jedinične potrošnje, i dalje je prisutan. U Hrvatskoj ne primjećujemo trend promjene trgovačkog lanca u kojem građani obavljaju svoju kupnju. Istraživanje iz rujna pokazuje kako građani nisu značajno smanjili/povećali kupnju u centrima općenito u usporedbi s vremenom prije lockdowna.
PORAST ONLINE KUPNJE
Ono što se jest promijenilo najviše za vrijeme pandemije jest kanal kupnje: istraživanja iz kolovoza i rujna pokazuju kako 36% građana navodi da koristi online kupnju više nego prije lockdowna. Također, u ovom vremenu najviše su profitirale i platforme za komunikaciju/učenje na daljinu te aplikacije za narudžbu hrane. Pandemija je utjecala i na načine plaćanja – podaci iz rujna pokazuju kako sve manje plaćamo gotovinom (30% građana plaća manje nego prije), a sve više debitnih, kreditnim karticama ili plaćanjem na transakcijski račun.
HOĆE LI SE NOVOSTEČENE NAVIKE ODRŽATI?
Što je sa budućnošću, hoće li se stečene navike održati? Naši rezultati pokazuju da hoće. Ne samo da navedeni podaci (Kantar Worldpanel, FMCG Panel Grocery) pokazuju da su promjene u kupnji (manja učestalost kupnje, ali veća pojedinačna potrošnja) još uvijek prisutne, već i sami građani u našim istraživanjima navode kako većinom planiraju nastaviti nove navike, ponajviše (novo)otkrivene digitalne usluge i načine plaćanja. Trgovačke lance, prema našim istraživanjima, ne očekuje značajna promjena u odnosu snaga, osim u slučaju razvoja online ponude koja bi mogla biti okidač za promjenu mjesta kupnje.
Uzmemo li u obzir to da naši građani u rujnu pokazuju povećanje depresivnosti, anksioznosti, usamljenosti i potrebe za razgovorom u odnosu na vrijeme prije pandemije, budućnost je svjetla onom tko zadrži optimizam. Također, kod roditelja raste zabrinutost od istodobnog održavanja nastave i rada od kuće. U ovim vremenima ne dolazi samo do promjena ponašanja potrošačkih navika, već i do promjena osjećaja i ponašanja općenito i svaki odgovor na ovu i buduću krizu treba donijeti odgovor i na nove, povećane čovjekove potrebe u svakom smislu.
