ZDRAVA HRANA: Svim namirnicama mjesto je u prehrani – važna je količina!

Namirnice ne bismo trebali dijeliti na zdrave i nezdrave, one koje debljaju ili liječe. Kao što ne postoje namirnice koje debljaju, tako ne postoje niti supernamirnice koje će nas učiniti zdravijima ili mršavijima.

Piše: Mihaela Gulin, mag. nutr.

Hrana nije samo usputna stanica u našim životima, nego je prisutna iz dana u dan, više puta dnevno, a ono što jedemo izgrađuje nas, pruža nam energiju za svakodnevne aktivnosti, ali i užitak. Što trebamo jesti i koliko, razlikuje se od osobe do osobe, a ovisi o čimbenicima kao što su dob, spol, visina, tjelesna masa i količina dodatne tjelesne aktivnosti u danu. Neizostavna stavka su i preferencije osobe, hrana koju voli ili ne voli konzumirati. O važnosti pravilne prehrane priča se mnogo, posebice u današnje doba ubrzanog načina života i sve veće pojavnosti kroničnih oboljenja, kada je briga o prehrani ujedno i ulaganje u zdravlje.

Često čujemo kako određena hrana nije zdrava i trebalo bi je izbjegavati. Istina je kako neka hrana, poput primjerice mliječne čokolade, ima visoku energetsku, a nisku nutritivnu vrijednost, što znači da ona sadrži veće količine dodanog šećera i masti te nas neće poduprijeti kada je riječ o unosu vitamina i minerala. S druge strane, hrana kao što je, primjerice špinat, će nam osigurati vitamine i minerale potrebne za normalno funkcioniranje organizma, pa kažemo da je špinat veće nutritivne gustoće od čokolade. No ukoliko se pitate znači li to da ne smijete pojesti red čokolade, a špinat trebate imati u svakom obroku, odgovor je – ne.

Upravo zbog toga hranu ne bi trebali gledati pojedinačno, već sagledati cjelokupnu prehranu. Sve namirnice mogu naći svoje mjesto u našoj prehrani, no ključno je u kojoj količini će one biti zastupljene. Osim količine, važna je i kvaliteta namirnice, pa ćemo tako prednost dati kruhu od cjelovitih žitarica u odnosu na bijeli kruh kako bismo osigurali veću količinu vlakana koje povoljno utječu na našu probavu. Nije isto jesmo li konzumirali 200 kcal povrća ili čokolade, jer povrćem ćemo unijeti vitamine i minerale, fitokemikalije koji su nužni u biokemijskim procesima u tijelu dok ćemo čokoladom unijeti visoku količinu dodanog šećera i zasićenih masti.

KAKVA JE TO ONDA PRAVILNA PREHRANA

Slikovito možemo reći kako pravilnu prehranu treba graditi kao da, primjerice, gradimo kuću – strpljivo i postepeno. Namirnice ne bismo trebali dijeliti na zdrave i nezdrave, one koje debljaju ili liječe. Kao što ne postoje namirnice koje debljaju, tako ne postoje niti supernamirnice koje će nas učiniti zdravijima ili mršavijima.

Temelj prehrane svake osobe trebale bi biti cjelovite žitarice, voće, povrće, meso, riba, perad, jaja, mliječni proizvodi s manjim udjelom masti, orašasti plodovi i sjemenke. U tu se sliku mogu uvrstiti sve namirnice koje su nam dostupne na svakodnevnoj bazi. Namirnice poput jabuke, kruške, raštike, graha, badema, oraha, sezama nutritivno su itekako vrijedne.

Visokoprerađeni proizvodi trebali bi se konzumirati u ograničenim količinama jer uglavnom sadrže visoke količine i dodanog šećera i nepoželjnih trans i zasićenih masnih kiselina pa je vrlo lako prividno manjim unosom takvih namirnica dosegnuti pretjeran unos kalorija, a što je još važnije, dugotrajnim pretjeranim konzumiranjem takvih namirnica povisuje se rizik od pretilosti i kardiovaskularnih oboljenja. Važno je hraniti se raznoliko, obratiti pozornost na količinu hrane koja je potrebna baš nama jer je svatko od nas pojedinac sa svojim energetskim potrebama te se truditi konzumirati hranu svjesno, u miru i polako, što je izazov u brzom ritmu života.

ŠTO NAM JE ČINITI KAKO BISMO ODRŽALI TJELESNU MASU

Ukoliko se naša prehrana temelji na konzumaciji nekoliko istih namirnica, nećemo postići adekvatan unos makronutrijenata (proteina, masti i ugljikohidrata) i mikronutrijenata (vitamina, mineralnih tvari) bitan za održavanje zdravlja. No uključimo li razne namirnice, pa tako umjesto često konzumirane bijele riže u prehranu uvrstimo i druge žitarice, poput prosa, ječma i heljde, naš organizam će zasigurno profitirati.

Kako bismo osigurali raznovrsnost prehrane, važno je da u našoj prehrani bude zastupljeno što više različitih namirnica raznovrsnih boja. To uključuje povrće i voće kojega bi u danu trebalo konzumirati barem 400 g, odnosno 5 porcija, a jedna porcija je, primjerice, jedna srednja cikla ili dvije mandarine.

Dobra metoda jest naučiti složiti jedan obrok kako bi on bio cjelovit izvor nutrijenata, a u tome može odlično poslužiti MyPlate princip prema kojemu jednu četvrtinu tanjura zauzima izvor proteina (meso, riba, jaja, mahunarke), jednu četvrtinu cjelovite žitarice (heljda, kukuruz, proso…) i proizvodi od žitarica te polovinu tanjura zauzimaju voće i povrće.

KAKO KRENUTI U POSTEPENU PROMJENU

Zdrav odnos prema hrani kreće iz zdravog, prijateljskog odnosa prema sebi. Važno je osvijestiti da prehrana, da bi bila pravilna, ne mora biti savršena već dugoročno održiva. Nutricionist teži uklopiti prehranu u život osobe kako joj prehrana ne bi bila u glavnom fokusu, već dio svakodnevice. Ipak, potrebno je uložiti određen napor na samom početku i od strane klijenta. To je proces pun uspona i padova, no ustrajnost, suradnja sa stručnjakom i potpora stručne osobe taj će proces učiniti snažnijim i dovesti do trajne promjene.

Kao što je već rečeno, svaka osoba je zaseban pojedinac koji kreće iz različite početne pozicije. Važno je s osobom postaviti jasan i mjerljiv cilj koji je moguće provesti u određenom vremenu. Primjerice, unositi ribu barem dva puta tjedno, te tek kada se usvoji ta navika, krenuti u sljedeći cilj i tako dalje, sve dok se ne postigne željena razina kvalitete prehrane.

Pojam postepeno čini razliku između suradnje s nutricionistom i svih popularnih dijeta koje imaju isti cilj – drastično smanjen unos kalorija s ciljem mršavljenja. Održavanje tjelesne mase i mršavljenje restriktivnim nije održivo, stoga najčešće rezultira povratkom kilograma, nezadovoljstvom i frustracijama. Nutricionistu je, osim izrade samog plana prehrane, cilj detektirati izazove u klijentovim prehrambenim navikama i educirati klijenta kako bi u budućnosti mogao samostalno birati namirnice.

VODA KAO MEDIJ SVEGA

Važan dio pravilne prehrane, a često zapostavljen, je i unos dovoljne količine vode u danu. Voda je glavni medij za prijenos hranjivih tvari do organa, odstranjivanje štetnih tvari iz organizma, sprječavanje pregrijavanja tako što se znojimo, pomaže u održavanju krvnog tlaka i svih metaboličkih reakcija, potpomaže probavu, pomaže u kognitivnim funkcijama i tako dalje.

Preporuka je, za žene, unijeti dvije litre vode, a za muškarce dvije i pol litre vode što uključuje vodu u izvornom obliku i vodu iz hrane (pretežito iz voća i povrća). Preporučeni izvori su voda u izvornom obliku, mineralna ili izvorska, nezaslađeni čajevi i juhe. Umjerenost je poželjna kada je riječ o zaslađenim pićima i sokovima kojima često nenamjerno unosimo visoku količinu kalorija putem dodanog šećera. Vodu je poželjno piti kontinuirano kroz dan kako ne bi došlo do dehidracije, odnosno osjećaja žeđi. Svatko samostalno može procijeniti pije li dovoljnu količinu vode preko boje mokraće. Ona treba biti svijetla, gotovo bistra i blagog mirisa.

Kako si olakšati unos vode? Za početak, postavite si cilj – popiti jednu čašu čim se probudite i jednu čašu prije spavanja. Može biti jako praktično piti vodu ukoliko ju imate uvijek uz sebe pa bočicu s vodom držite napunjenu u svojoj blizini. Time ćete zasigurno potaknuti sami sebe na unos. Postoje i razne mobilne aplikacije koje vas mogu podsjetiti na pijenje vode u vrijeme koje vama odgovara. Treba uzeti u obzir da voda, kao i svaka druga tvar, može djelovati i negativno na naše zdravlje ukoliko dođe do pretjeranog unosa.

Stoga cijenimo vodu koja je na našim prostorima još uvijek široko dostupna, ali i svoje zdravlje, jer su zajedno – nerazdvojiv pojam. Razmislite o kvaliteti vlastite prehrane, krećete li se dovoljno i pijete li dovoljno vode. Promjene su moguće i za njih nikada nije kasno, a upravo malim koracima, svakodnevno, otvaramo vrata boljem zdravlju u budućnosti.

Piše: Violeta Perčić, Research Executive, Ipsos

Zdrava prehrana ne mora značiti stroga ograničenja, odricanje ili uskraćivanje obroka. Zdrava prehrana bi trebala poboljšati kvalitetu života na način da se osjećate sjajno i puni energije te da popravite svoje zdravlje i podignete raspoloženje. U moru savjeta kako popraviti svoje prehrambene navike potrošači se nerijetko izgube u mnoštvu informacija te na kraju često i odustaju od promjena svojih nezdravih prehrambenih navika. Ipak, ostaje činjenica da su nam zdravi proizvodi dostupniji više nego ikad prije, zahvaljujući mnoštvu otvorenih specijaliziranih trgovina upravo takvim proizvodima, koje nam daju mogućnost da krenemo zdravijim putevima.

Daljnja analiza će obuhvatiti potrošače koji kupuju upravo takve proizvode proizvode koji su organskog (bio) podrijetla, super hranu i slično. Na području Hrvatske brojimo 20% potrošača u dobi od 16 do 64 godine koji kupuju organske (bio), zdrave, super hranu i slične proizvode barem jednom mjesečno. Nešto malo češće su to žene, a iznadprosječno osobe u dobi od 30 do 39 godina. Zagreb i okolica su u postotku najveći, ali iznadprosječno promatrane potrošače nalazimo i na području Slavonije.

Ukupni prihodi kućanstva iz kojih dolaze su visoki prema najvišima, upravo kao i osobni prihodi. Ova ciljna skupina pokazuje interes prema kupovini te je smatra ugodnom i poželjnom aktivnošću. Vole pratiti trendove te stavljaju naglasak na cjelokupni imidž kojeg proizvod prenosi. Marka i kvaliteta proizvoda također su bitne, no domaći proizvod neće navesti ove potrošače na kupovinu. Također, kada putuju, ovi potrošači žele obilaziti kulturne i povijesne znamenitosti i atrakcije te sudjelovati u društveno-zabavnim aktivnostima ili programima.

Priroda i mirno druženje s obitelji također su dobrodošli dok želja za provodom nije izražena. Izgradnja karijere je visoko na listi prioriteta, kako poslovne, tako i one vlastite životne. Obrazovanje je bitno, ali se teži i stvaranju obitelji te stjecanju osobnog ugleda. I iako sve to žele učiniti na ugodan način i dobro se zabaviti, hedonizam i materijalističke težnje su nisko na ljestvici prioriteta.

Očekivano, promatrana ciljna skupina pridaje veliku važnost prehrambenim artiklima koji ne sadrže aditive, umjetne arome i pojačivače okusa, pa je tako njih gotovo 2/3 spremno izdvojiti i više novca za takve proizvode. Gotovo 60% se informira o proizvodu čitajući etiketu kako bi saznali koje dodatke sve sadrži. Više od polovice ih je zainteresirano za nove recepte za pripremu hrane te gotovo jednako toliko ih izbjegava jesti brzu hranu.

Zanimljivosti o promatranoj ciljnoj skupini
Target: kupci organske (bio), zdrave, super hrane i sličnih proizvoda, podaci iz drugog dijela 2020.

Većina ispitanika smatra da je zdrava hrana ona pravilno uzgojena, organska hrana bez pesticida, aditiva i konzervansa dok u manjoj mjeri navode namirnice poput voća i povrća te hrane koja ne sadrži šećere i masti

Piše: Sunčica Žnidar, direktorica istraživanja, Valicon

Često nailazimo na pojam ‘zdrava hrana’, a što je uopće zdrava hrana? Ako konzumiramo, npr. zdrave namirnice poput voća i povrća, jabuku ili cvjetaču, hoćemo li jesti zdravo ako samo to konzumiramo? Naravno da nećemo! Konzumiranjem samo jedne vrste namirnica sigurno dolazimo u deficit, stoga je potrebno razmišljati o pojmu ‘pravilne prehrane’. Pravilna prehrana, laički gledano, omogućava nam unos potrebne količine kalorija, vlakana i tekućine.

TRENDOVI HRANE I PIĆA ZA 2021.

Mintel agencije također nam ukazuju na važnost zdrave prehrane. Prema Mintelovom istraživanju glavne smjernice su ‘wellbeing’ kojeg opisuju kao pojavu „inovativnih formulacija hrane i pića za mentalno i emocionalno blagostanje koje će stvoriti nove temelje za zdravu prehranu“. Nadalje se navodi ‘redefinirana kvaliteta’ – marke/brendovi morat će odgovoriti na nove izazove u vidu povjerenja i kvalitete. No nećemo ovdje dijeliti lekcije o zdravoj prehrani jer nismo stručnjaci niti nutricionisti. Nas je kao istraživače zanimalo koje trgovine, brendove zdrave hrane potrošači poznaju, koji im je omiljeni brend te što oni smatraju pod pojmom zdrave hrane.

Kad je riječ o trgovinama zdrave hrane, na sam vrh ljestvice prema poznatosti smjestile su se specijalizirane trgovine kao što su bio&bio i Tvornica Zdrave hrane, koje već dugi niz godina promoviraju zdravu prehranu. Nakon njih, slijede drogerije i trgovački lanci poput dm-a, Lidla i Konzuma koji su također prepoznali potrebe potrošača i u svoju ponudu uvrstili veliki izbor zdrave hrane. Rezultati po spolu i dobi nam ukazuju da žene u dobi od 30-44 godine više poznaju trgovine zdrave hrane od muškaraca, što je i očekivan rezultat.

Gledajući cjelokupnu sliku Hrvatske, Zagrepčani češće navode sve trgovine u odnosu na druge regije u Hrvatskoj. Kada govorimo o omiljenom trgovcu zdrave hrane, poredak je nešto drugačiji. Kupcima je na prvom mjestu Tvornica Zdrave hrane nakon koje slijedi bio&bio. Zanimljivo je da žene češće navode Tvornicu zdrave hrane kao omiljenu trgovinu dok muškarci češće od žena navode bio&bio.

Hrvatski potrošači poznaju veliki broj brendova zdrave hrane. Najčešće navode Nutrigold, bio&bio, Encian i Alnaturu. Među najdražima ponovno navode Nutrigold i bio&bio, međutim zanimljivo je da se brend Podravka našao na trećem mjestu kao najomiljeniji brend zdrave hrane. Trend zdrave prehrane je i u Hrvatskoj sve istaknutiji, slijedom toga i sami trgovci sve više pažnje posvećuju ponudi zdravih i svježih namirnica. Čak 70% potrošača slaže se s tvrdnjom da je zdrava prehrana sve ono što je sezonsko i na našem podneblju dostupno.

Nas je još zanimalo što potrošači smatraju pod pojmom zdrava hrana. Većina ispitanika smatra da je zdrava hrana ona pravilno uzgojena, organska hrana bez pesticida, aditiva i konzervansa dok u manjoj mjeri navode namirnice poput voća i povrća te hrane koja ne sadrži šećere i masti.

Ovakva percepcija zdrave hrane navodi nas na zaključak sa samog početka. Ne radi se o jednoj izdvojenoj namirnici poput jabuke ili cvjetače, pa ni o grupi proizvoda, već o kompletnoj, sveobuhvatnoj i promišljenoj opciji zdrave prehrane za koju su naši potrošači sve više zainteresirani, a ponuđači sve kreativniji u ponudi i promociji.

Izvor: VALICON, online anketa u okviru panela jaZnam.hr. provedena na nacionalno reprezentativnom uzorku n=513, 18-75, u razdoblju od 28. do 31. svibnja 2021., stat. pogreška uzorka: +/- 4,31%

Uravnotežena prehrana jedna je od glavnih odrednica zdravlja koja može ublažiti negativne posljedice povezane sa socijalnim distanciranjem i utjecajem pandemije i to kroz prevenciju nastanka brojnih kroničnih bolesti, a također je važna i za modulaciju imunološkog sustava

Piše: Lucija Marić, mag.nutr., Definicija hrane

Početkom 2020. godine svijet se suočio s izbijanjem koronavirusne bolesti (COVID-19) uzrokovane novim sojem koronavirusa koji do sada nije bio otkriven kod ljudi (SARS-CoV-2). S obzirom na visoku mogućnost transmisije s čovjeka na čovjeka, izolacija se pokazala kao najbolja preventivna mjera sprječavanja zaraze koronavirusom. Brojna znanstvena istraživanja ukazala su na značajne promjene životnog stila koje nastaju kao posljedica izolacije, ali i samog utjecaja pandemije, što uključuje psihološke i emocionalne promjene, promjene ritma spavanja, prehrambenih navika, povećanje tjelesne mase i dr.

Uravnotežena prehrana jedna je od glavnih odrednica zdravlja koja može ublažiti negativne posljedice povezane sa socijalnim distanciranjem i utjecajem pandemije i to kroz prevenciju nastanka brojnih kroničnih bolesti, a također je važna i za modulaciju imunološkog sustava, posebno u starijih osoba gdje promjene u prehrambenim navikama dovode do značajnih promjena u statusu imunološkog sustava. Pojedine hranjive tvari posebno su istraživane u ovom kontekstu, a ističu se omega-3-masne kiseline i probiotici koji se povezuju s protuupalnim odgovorom i pojačanom otpornosti gornjih dišnih puteva na infekcije. Često se može čuti da je u borbi protiv različitih virusa i bakterija nužno imati „jaki imunološki sustav“, a prehrana u ovom kontekstu igra vrlo važnu ulogu.

VAŽNOST VITAMINA I MINERALA

U osoba zaraženih koronavirusnom bolesti, upravo nutritivni status presudan je čimbenik za optimalnu prognozu i može odrediti težinu kliničke slike bolesti. Dodaci prehrani poput vitamina (A, B, C, D), mineralnih tvari (cink, željezo, selen) te omega-3-masnih kiselina predloženi su od strane stručnjaka kao opcija za pacijente oboljele od koronavirusne bolesti, u svrhu sprječavanja nastanka upale pluća. Pregledom dostupne literature, većina smjernica u zdravih osoba, ali i oboljelih, potiče konzumaciju voća, povrća i cjelovitih žitarica, dok pojedine zemlje poput Italije i Španjolske definiraju minimalno 5 serviranja voća i povrća dnevno.

Poseban naglasak stavljen je na unos cinka, vitamina A, C i D. Adekvatan unos ovih hranjivih tvari može se postići kroz prehranu koja obiluje mesom, ribom, grahoricama, orašastim plodovima i sjemenkama te povrćem poput brokule, karfiola, bundeve, špinata, mrkve, voćem poput citrusa, kiwia te jagoda. Iako se vitamin D može unositi i putem hrane, većinom se sintetizira u koži izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Opće preporuke se kreću od 15-30 minuta izlaganja sunčevoj svjetlosti dnevno za adekvatnu sintezu vitamina D. Vitamine i mineralne tvari najbolje je unositi kroz raznoliku prehranu, no zbog različitih okolnosti i stila života, u današnje vrijeme često se poseže za različitim suplementima. U ovom kontekstu posebno valja spomenuti vitamin D gdje zbog specifičnog perioda karantene i samoizolacije ljudi ne provode dovoljno vremena na suncu, gdje se svakako preporučuje suplementacija vitaminom D u preporučenim dnevnim dozama.

PRAVILAN IZBOR MASTI

Glavno pitanje koje slijedi je, koju hranu i namirnice trebamo unositi u manjim količinama kako bi očuvali zdravlje? Ono što je od izuzetne važnosti je ograničavanje unosa soli te dodanih šećera posebno kroz različite gazirane napitke i bezalkoholna pića, fast food, konzerviranu hranu, slatkiše i dr. Posebnu pozornost treba obratiti na unos masti, koje svakako trebaju činiti važan dio prehrane, no potrebno je regulirati veličinu porcije mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla kako bi se smanjio dnevni unos zasićenih masnih kiselina. U prehranu treba uključiti masti u kojima prevladavaju nezasićene masne kiseline, gdje se posebno ističu maslinovo i riblje ulje. Zamjenu za sol mogu činiti začini i začinsko bilje gdje je izbor šarolik, a dati će gotovo jednak užitak za nepce (peršin, češnjak, mažuran, bosiljak, kim, lovor, majčina dušica itd.).

Posljednjih 30-ak godina znanstvena istraživanja posebno naglašavaju važnu ulogu masti u radu imunološkog sustava. Zasićene masne kiseline sudjeluju u urođenom imunološkom odgovoru i to na način da njihov visoki unos potiče nastanak upalnog procesa koji se stalno ponavlja. S druge strane, mononezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline dokazano povoljno djeluju na rad imunološkog sustava. Omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline prisutne u ribi, morskim plodovima, algama te lanenim sjemenkama potiču rad i urođene i stečene imunosti, dok omega-9 višestruko nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja te orašastih plodova imaju antioksidativnu, antimikrobnu i antivirusnu ulogu.

Kako bi se zadovoljile preporuke, barem jednom tjedno potrebno je konzumirati masnu morsku ribu poput skuše, lososa, sardina te haringa. Iako je stavljen naglasak na unos lokalne, sezonske i što manje procesirane hrane, sušena konzervirana ili smrznuta hrana također predstavlja alternativu kada svježa hrana nije dostupna. Važno je ovdje razlikovati dva potpuno različita pojma. Svi gore navedeni procesi poput sušenja, konzerviranja ili smrzavanja primjenjuju se i za polugotova i gotova jela te s druge strane za namirnice. Polugotova i gotova jela poput različitih juha, umaka, rižota i tjestenina sadržavaju posebno visoke količine soli i zasićenih masnih kiselina, stoga je njihovu uporabu potrebno svesti na minimum.

HIDRACIJOM TIJELA DO ZDRAVLJA

Za kraj svakako valja naglasiti važnost unosa tekućine. Zapravo, direktna povezanost statusa hidracije i zdravlja već je davno potvrđena brojnim znanstvenim istraživanjima. Osim toga, prehrana koja se bazira na niskom unosu tekućine, posebno vode, a istovremeno visokom unosu soli, negativno utječe na rad bubrežnog sustava. Dodatno, konzumacija zaslađenih napitaka dodatno povećava dnevni energijski unos, što vrlo često prolazi nezamijećeno, a ima važnu ulogu kod razvoja pretilosti i drugih kroničnih bolesti. Zbog niskih rezervi vode, starije osobe posebno mogu biti ugrožene stanjem hipohidracije. Tekućinu ne unosimo samo pićem – štoviše, 25% unosa tekućine odnosi se upravo na hranu. Od iznimne je važnosti stoga naglasiti unos tekućine kroz vodu, čaj, mliječne proizvode, no i kroz namirnice poput voća i povrća. Ovisno o dobi, spolu, no i razini tjelesne aktivnosti, unos tekućine trebao bi biti između 1,5-2 litre/dnevno.

OGRANIČENO KRETANJE

Nekoliko korisnih savjeta, koji svakako mogu olakšati vrijeme provedeno u ograničenom periodu kretanja:

1. Nije potrebno drastično mijenjati prehrambene navike. Promisliti o količini i kvaliteti obroka, kao i o vremenu provedenom kod kuće. Uključiti bilo koji oblik tjelesne aktivnosti u dnevni raspored, kada god je to moguće.
   
2. Planirati obroke na dnevnoj ili tjednoj razini ovisno o osobnim i poslovnim obavezama, prilikom čega svakako uključiti namirnice iz skupine voća i povrća.
   
3. Razumjeti što kupujemo – čitati nutritivnu deklaraciju proizvoda, obratiti pozornost na sadržaj soli i raznih dodanih sastojaka poput prehrambenih aditiva. Općenito pravilo glasi: „Što manje, to bolje“, a odnosi se na broj sastojaka i različitih dodatnih napomena.
   
4. Uživajte u hrani – užitak je potpuno normalna ljudska osobina, i od nje ne treba bježati. Odvojite više vremena za obrok, sporije jedite, u društvu. Dokazano je da veća „svjesnost“ tijekom konzumacije obroka u konačnici čini ljude sretnijima.
   
5. Prepoznati kada jedemo zbog straha, anksioznosti, nelagode – hrana koja ne daje osjećaj sitosti nakon što ju pojedemo, također i koju želimo jesti iznova daje signal da zapravo jedemo zbog različitih emocija, a ne zbog stvarne gladi. Dati sebi do znanja da hrana koju pojedemo u tom trenutku neće riješiti probleme ili stanje u kojem se nalazimo.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Od prošle godine stupio je na snagu novi režim oporezivanja bezalkoholnih pića kojem je cilj bio smanjiti potrošnju pića s visokom količinom šećera radi očuvanja zdravlja stanovništva. Kao dio porezne politike koji će stimulirati takav cilj, povećan je posebni porez na „jako slatka“ pića. S obzirom na to da se kod posebnog poreza koji oporezuje bezalkoholna pića ne radi o tzv. trošarinama, Hrvatska se načelno nije morala usuglašavati s EU radi regulacije oporezivanja bezalkoholnih pića. Sada je pravi trenutak da objasnimo što su to bezalkoholna pića.

BEZALKOHOLNA PIĆA

U svrhu oporezivanja, bezalkoholna pića nisu ono što mi u svakodnevnom govoru smatramo bezalkoholnim pićima, nego:

1. pića iz tarifnih oznaka KN 2009 i 2202 te ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5% vol;
2. sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, neovisno o njihovu razvrstavanju u tzv. Kombiniranu nomenklaturu;
3. prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, neovisno o njihovu razvrstavanju u tzv. Kombiniranu nomenklaturu.

Kombinirana nomenklatura nastala je kombinacijom bivše carinske i statističke nomenklature robe EU i koristi se za razvrstavanje robe u carinske i porezne svrhe.

Metil-ksantini – Bezalkoholna pića su radi oporezivanja podijeljena u nekoliko kategorija, a unutar njih se dijele na ona koje sadrže metil-ksantinima ili taurin. Metil-ksantini su: kofein, teobromin i teofilin. Dok je kofein općepoznati pojam, ova druga dva kemijska spoja (pojma) su zapravo slična kofeinu i nalaze se u kakau i čajevima.

Taurin – pića koja sadrže taurin su posebna kategorija. Taurin je organska kiselina koja sadrži sumpor kao bitan sastojak. Taurin se najčešće koristi u energetskim pićima od kojih je najpoznatije (i najuspješnije) na tržište plasirao austrijski Hrvat, odnosno Austrijanac hrvatskih korijena Dietrich Mateschitz.

Posebni porez prema sadržaju taurina
Posebni porez na pića iz prve tablice koji sadrže taurin iznosi 200,00 kuna/hl bezalkoholnog pića. Posebni porez na sirupe i koncentrate koji sadrže taurin plaća se prema sadržaju taurina i iznosi 1.400,00 kuna/hl sirupa ili koncentrata.

Posebni porez prema sadržaju metil-ksantina
Posebni porez na pića koja sadrže metil-ksantine, a ne sadrže taurin plaća se prema sadržaju metil-ksantina i iznosi 80,00 kuna/hl bezalkoholnog pića. Na pića čiji je sadržaj metil-ksantina manji od 15 mg/100 ml proizvoda posebni porez se plaća prema sadržaju šećera. Posebni porez na sirupe i koncentrate koji sadrže metil-ksantine, a ne sadrže taurin plaća se prema sadržaju metil-ksantina i iznosi 560,00 kuna/hl sirupa ili koncentrata. Na sirupe i koncentrate čiji je sadržaj metil-ksantina manji od 15 mg/100 ml proizvoda u odgovarajućem omjeru razrijeđenog bezalkoholnog pića posebni porez plaća se prema sadržaju šećera. Radi poticanja zdravog života bilo bi zanimljivo ustanoviti posebne porezne poticajne mjere za zdrava bezalkoholna pića, osim navedene penalizacije „nezdravih“.

PROIZVODNJA ZDRAVE HRANE

Za prodaju zdrave hrane i konzumaciju, osim osobnog zadovoljstva zdravim životom, ne postoje zasebni porezni poticaji. Međutim proizvodnja i prerada zdrave hrane potiče se kroz poticanje proizvođačkih djelatnosti, inovativne tehnologije i proizvode. Kako bi se dobili porezni poticaji treba ostvariti minimalnu količinu ulaganja i broj novootvorenih radnih mjesta (što nije problem kod novog ulaganja):

1. minimalno 150.000,00 eura i pet novih radnih mjesta
2. minimalno 50.000,00 eura i tri nova radna mjesta za mikropoduzetnike

Iz praktičnog aspekta važno je znati da se ulagački ugovori ne mogu potpisivati niti plaćati prije odobrenja potpore jer u protivnom neće biti prihvaćeni, odnosno uračunati u ulaganje koje poduzetnik želi poduzeti.

Potpore za mikropoduzetnike
Za ulaganja mikropoduzetnika od minimalno 50.000,00 eura korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godine početka investicije, uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja, i to unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja.

Potpore za male, srednje i velike poduzetnike
Za ulaganja u visini od 150.000,00 do 1.000.000,00 eura korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, a u visini protuvrijednosti od 50.000,00 do 1.000.000,00 eura, korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Za ulaganja u visini iznosa protuvrijednosti kuna od 1.000.000,00 do 3.000.000,00 eura, korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet popunjavanja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Za ulaganje više od 3.000.000,00 eura, korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.

NOVA RADNA MJESTA

Osim poreznih moguće su i potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta. Korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 10% prihvatljivih troškova za novo radno mjesto, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3000,00 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, odobrit će se bespovratna novčana potpora u visini do 20% troškova za nova radna mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 6000,00 eura po mjestu. Korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi više od 20%, odobrit će se bespovratna novčana potpora u visini do 30% troškova za nova radna mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 9000,00 eura po mjestu.

Kapitalni troškovi – Potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja kao izravna novčana potpora moguće su do 50% uloženih sredstava uz određeno minimalno ulaganje (u pravilu 5 milijuna eura).

Potpore za radno intenzivne projekte ulaganja – Projekt ulaganja koji omogućuje otvaranje najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja i to unutar razdoblja od tri godine nakon početka ulaganja dobiva dodatna novčana sredstva za svako novootvoreno radno mjesto (uvećana sredstva u odnosu na ona kod „manje“ radno intenzivnih djelatnosti). Važno je napomenuti da čim se dosegne određeni apsolutni iznos potpore, nova se ne dodjeljuje, bez obzira što je razdoblje korištenja potpore, npr. 10 godina. Apsolutni limiti ovise o vrsti ulaganja i veličini poduzetnika.

ZAKLJUČAK:

Prema nekim analizama, zdrava hrana trebala bi postati jeftinija uz korištenje odgovarajućih poticaja. Zdrava pića bi također trebala biti jeftinija i dostupnija ne samo kroz poreznu penalizaciju nezdravih pića. Sve navedeno bi trebala dodatno poticati porezna politika jer time se opterećuje zdravstveni i djelomično mirovinski sustav te podiže kvalitetu života (što naravno opet indirektno puni državnu blagajnu).