U trenutnim neizvjesnim vremenima u kojima živimo, neke stvari možemo predvidjeti, a tiču se Hrvatske i razdoblja poslovanja koje je pred nama. Prvi korak je pitanje sniženja stopa PDV-a.
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Kada smo svi pomislili da nakon dvije godine izlazimo iz začaranog kruga pandemije, prekida opskrbnih lanaca i ostalih problema, rat u bliskom susjedstvu i sankcije doveli su do novih izazova u FMCG sektoru. Jedino što je postalo sasvim jasno u ove dvije godine jest da postoji samo novo normalno. Ipak, neke stvari možemo predvidjeti, a tiču se Hrvatske i razdoblja poslovanja koje je pred nama. Prvi korak je pitanje sniženja stopa PDV-a.
SNIŽENJE STOPA PDV-A
Najavljeno je sniženje stopa PDV-a, no to sniženje nije još formalizirano. Sniženja su najavljena još sredinom veljače kao rezultat pokušaja ublažavanja rasta cijena hrane i energenata.
Energenti: PDV na plin i toplinsku energiju promjenom zakona trajno bi se snizio s aktualne stope od 25% na stopu od 13%. Posebno, odnosno iznimno sniženje stope PDV-a na 5% na plin, bilo bi privremeno te bi se PDV na plin s 25% smanjio na 5% i to od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Također, PDV na pelete, brikete, sječku i ogrjevno drvo smanjio bi se sa stope od 25% na stopu od13%.
Hrana i poljoprivredni materijal: Plan je da se PDV, s postojeće stope od 13% na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu i troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi), snizi na stopu od 5%. Novitet je da će se smanjiti i stopa PDV-a na maslac i margarin (koji nisu bili obuhvaćeni ranijim smanjenjima stope PDV-a), s trenutnih 25% na 5%. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li tim sniženjem stope biti obuhvaćeni i ne-mliječni maslaci od kikirikija, kokosa, itd.
Što se tiče stope od 5%, to je najniža stopa PDV-a dopuštena pravilima Europske unije. Neke zemlje EU-a smiju primjenjivati posebne stope PDV-a i to se odnosi na one zemlje koje su ih primjenjivale na dan 1. siječnja 1991. Prvotno su zamišljene kao prijelazne odredbe kako bi se olakšao prijelaz na pravila EU-a o PDV-u po stupanju na snagu jedinstvenog tržišta 1. siječnja 1993. i planiralo ih se postupno ukidati. Te tzv. vrlo snižene stope niže su od 5% i primjenjuju se na prodaju robe i usluga s ograničenog popisa u određenim zemljama EU-a (npr. u Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj). Stoga Hrvatska ne smije ići niže od stope od 5%.
Higijenske potrepštine: Smanjit će se i stopa PDV-a na higijenske uloške i tampone s 25% na 13%.
Kultura i sport: Smanjenje PDV-a odnosi se i na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe, i to sa stopa 25% i 13% na stopu od 5%.
NOVI ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA
Novi zakon o zaštiti potrošača stupa na snagu 28. svibnja 2022. Neki već fatalistički tvrde da je svejedno kada stupa na snagu – pitanje je što će tada biti. No taj zakon na drugačiji način – katkada povoljnije, a katkada nepovoljnije za FMCG sektor – regulira isticanje cijena, sniženja, oglašavanje, zamjenu robe kao i kada je trgovac nekim svojim postupkom obmanuo, odnosno prevario potrošača. Ovu složenu temu obradit ćemo u jednom od sljedećih izdanja Progressiva.
ZDRAVSTVENI DOPRINOS ZA MLADE RADNIKE
U okviru reformi zdravstvenog sustava bilo je često govora o ukidanju oslobođenja plaćanja zdravstvenih doprinosa (tzv. doprinosa na plaće) za radnike mlađe od 30 godina. Za sada se to još nije ostvarilo, no javila su se neka druga pitanja u primjeni. Ukratko, podsjetit ćemo se osnovnih pravila te što se događa ako je radnik, primjerice, na bolovanju.
Člancima 19. do 26. Zakona o doprinosima određeno je tko snosi troškove za doprinose. Obveznik doprinosa iz osnovice je radnik, a obveznik doprinosa na osnovicu je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca radniku isplaćuje plaću. Međutim, obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca radniku isplaćuje plaću.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća, odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi (npr. službeni automobil) ili je bila dužna isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu.
Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu kako slijedi:
doprinosi iz osnovice:
– doprinos za mirovinsko osiguranje
– doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja tzv drugi mirovinski stup
doprinosi na osnovicu:
– doprinos za zdravstveno osiguranje.
Iznimno, za osiguranika / radnika mladu osobu obračunavaju se doprinosi samo iz osnovice u trajanju do pet godina. Prema članku 16.a stavka 4. Pravilnika o doprinosima, za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek pet godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je radnik ostvarivao pravo na naknadu plaće, odnosno u kojima je radni odnos mirovao.
Prema tome, ako je radnica osigurana po osnovi mlade osobe temeljem ugovora o radu bila na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, pa koristila pravo na rodiljni dopust i nakon toga pravo na roditeljski dopust, pa koristila pravo na roditeljski dopust s polovicom punog radnog vremena, za navedeno vrijeme će se produžiti pravo na korištenje mjere jednako vremenu provednom ‘na trošak’ HZZO-a.
Rad na pola radnog vremena će produžiti mjeru za broj dana razmjernih punom radnom vremenu (npr. 60 dana provedenih na pola radnog vremena će produžiti pravo na mjeru za 30 dana). Zaključno, čini se da će se mnoge stvari lokalizirati zbog rizika i neizvjesnosti te bi Hrvatska mogla dugoročno profitirati, a time i FMCG sektor. Dok se to ne dogodi, treba se posvetiti svakodnevnim izazovima i izmjenama propisa.
