“U proizvodnji funkcionalne hrane vidimo priliku za prehrambenu industriju zbog rastućeg tržišta i povećanja potražnje za hranom koja nudi benefit za zdravlje. Povećanje ulaganja u istraživanje u ovom području ključno je za unapređenje inovacija i konkurentske sposobnosti. Suradnja sa istraživačkim institucijama, znanstvenom zajednicom i drugim kompanijama kako bi zajednički financirali takve projekte, trebali bi biti snažni pokretači za rast tržišta funkcionalne i inovativne hrane u Hrvatskoj”, istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, Jelena Đugum na 15. stručnom skupu Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji se tradicionalno održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog društva za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam.
Stručni skup okupio je naše najpoznatije prehrambene tvrtke, nadležna tijela, znanstvenu zajednicu, javno zdravstvo, pod krilaticom – Sinergija gospodarstva, znanosti, kontrole i sigurnosti hrane. Jedan od mogućih razloga zašto baš stanovnici “Zemlje izlazećeg sunca” nadžive svoju generaciju – diljem svijeta i slove kao najdugovječniji narod, može biti i taj što se pojam “funkcionalna hrana” prvi put počeo koristiti upravo u Japanu 1980-tih. Vrlo brzo se taj trend proširio i na ostatak svijeta, a trendovi prehrambenih navika potrošača i sve veća svijest o zdravlju potiču rast sektora, dok inovacije i regulativa igraju ključnu ulogu u oblikovanju ovog tržišta.
U usporedbi s 2008. godinom, kada je cjelokupno tržište funkcionalne hrane bilo procijenjeno na 80 milijardi američkih dolara, pri čemu su SAD i Japan držale većinski udio (60 posto) krajem 2022. godine globalno tržište funkcionalne hrane dosegnulo je vrijednost od 193,77 milijarde američkih dolara i očekuje se da će dodatno rasti uz godišnju stopu od 6,7 posto.
Nutricionistica Darija Vranešić Bender iz KBC-a Zagreb govorila je o važnosti proteina u prehrani te o trendu zamjene proteina životinjskog podrijetla s proteinima biljnog podrijetla.
“Sadržaj proteina u prehrambenim proizvodima danas je jedna od bitnih karakteristika u razmatranju ukupne kvalitete proizvoda. Ukupan unos proteina na razini populacije je dovoljan ili blago povišen, međutim, u populaciji starijih osoba i kroničnih bolesnika može biti nedostatan jer je tim skupinama potrebna veća količina proteina. Također, brojne smjernice upućuju na potrebu zamjene dijela proteina porijeklom iz životinjskih izvora biljnim proteinima koji imaju brojne blagodati za zdravlje. Najveći rast proizvodnje i potražnje među biljnim proteinima globalno bilježi protein graška, a sve je više i proteina na bazi leće, slanutka, lana, konoplje te proteina iz gljiva”, kazala je Vranešić Bender.
Ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darja Sokolić, predstavila je rezultate nacionalnog istraživanja prehrambenih navika kod djece do 9 godina u RH koji ukazuju kako su mlijeko i mliječni proizvodi najčešće konzumirana kategorija obogaćene hrane.
“Postoje uočljive promjene u prehrambenim navikama kroz dobne skupine, pri čemu dojenčad uglavnom konzumira obogaćenu hranu poput mlijeka, žitarica i komplementarne hrane, kod predškolaca se smanjuje konzumacija ovih kategorija, dok školarci bilježe porast u konzumaciji obogaćenih napitaka, ali i smanjenje konzumacije obogaćenih proizvoda iz kategorije mlijeka”, rekla je Sokolić.
Kao kompanija koja kontinuirano osluškuje potrebe i očekivanja potrošača te prati trendove u tehnološkim inovacijama, PIK Vrbovec, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, razvio je novu liniju mesnih proizvoda bez aditiva – Clean label. Radi se o projektu koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a čine ga proizvodi koji ne sadrže nitrite odnosno nitrate, dodane fosfate, zgušnjivač karagenan, te u kojima su askorbati zamijenjeni ekstraktom acerole kao prirodnim izvorom askorbinske kiseline, što je izuzetno pozitivno percipirano od strane potrošača.
“Clean label linija mesnih prerađevina, s kojom PIK Vrbovec još jednom potvrđuje poziciju lidera kada je o inovacijama riječ, sastoji se od kuhane šunke, parizera, mortadele i trajne kobasice. Osim inovacije vezane uz sastav mesnih proizvoda koji ne sadrže spomenute dodane aditive, ovi proizvodi nastavljaju i better-for-you trend proizvoda PIK Vrbovca s redukcijom soli te bez pojačivača arome, umjetnih bojila, soje i glutena“, pojašnjava Silvija Pajalić Nenadović, voditeljica projekata za razvoj novih proizvoda iz PIK Vrbovca.
Nenad Bolf s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije osvrnuo se na primjenu umjetne inteligencije i strojnog učenja u istraživanjima, razvoju i proizvodnji. Izložio je i primjer primjene ovih tehnika za automatsko vođenje proizvodnih procesa i dodao kako znanstvenici danas mogu npr. koristiti strojno učenje za identifikaciju optimalne kombinacije sastojaka za stvaranje probiotičkog jogurta koji podržava zdravlje crijeva. To ne samo da smanjuje vrijeme istraživanja, već smanjuje i otpad u fazi razvoja proizvoda.
