Najviše heavy usera slaže se s tvrdnjom da su spremni platiti više za trajne salame bolje kvalitete, a nešto više od polovine izjavljuje da daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na strane
Analizira: Ivan Batušić, Research Assistant, Ipsos
Trajne salame uživaju stabilno visoku razinu potrošnje – većina građana u dobi od 16. do 64. godine ih konzumira barem ponekad (njih 79%). Kada gledamo koliko često ih konzumiraju građani Hrvatske, prema podacima istraživanja BRANDpuls prikupljenima u prvoj polovini 2024. godine, trećina građana su heavy useri koji trajne salame jedu više puta tjedno, a još jedna trećina trajne salame jede barem jednom tjednom.
TKO SU HEAVY KORISNICI?
U odnosu na prije 15-ak godina, imamo jednak broj potrošača trajnih salama, ali oni nešto rjeđe konzumiraju trajne salame nego što je to bilo prije. Među današnjim heavy userima više je muškaraca nego je bilo prije. U vidu obrazovanja i zaposlenja, ne odstupaju značajno od prosjeka populacije. Također, među mladima je danas manji udio heavy potrošača, a jedan od razloga mogu biti i promjene u navikama doručka jer su im prije desetak godina glavni doručak bili sendviči, a sada su to, uz sendviče, i žitarice.
NAJPOPULARNIJI BRENDOVI
Najviše heavy usera slaže se s tvrdnjom da su spremni platiti više za trajne salame bolje kvalitete. Nešto više od polovine također izjavljuje da daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na strane. Također, nisu skloni kupovini unaprijed narezanih i zapakiranih salama. U kategoriji trajnih salama brend igra značajniju ulogu nego što je prosjek za kategorije hrane, a najpopularniji brendovi na hrvatskom tržištu su Gavrilović, PIK i Podravka.
Dio kulturne baštine koji doprinosi organoleptičkim svojstvima pojedinih jela
Usprkos trendovima kojima se ukazuje na potrebu povećanja konzumacije hrane biljnog podrijetla, trajni i polutrajni mesni proizvodi su neizostavni dio prehrane Europljana te se često serviraju kao hladna predjela ili se inkorporiraju u glavna jela kako bi pridonijeli njihovoj aromi
Piše: dr. sc. Ana Ilić, PBF, Laboratorij za znanost o prehrani
Proizvodi u ovim kategorijama mesnih prerađevina definirani su Pravilnikom o mesnim proizvodima (NN 62/2018) te se u grubo dijele na toplinsku obrađene mesne proizvode i toplinski neobrađene mesne proizvode. Toplinski obrađeni mesni proizvodi su različiti polutrajni mesni proizvodi, a to su dimljena šunka, lopatica, pečenica, vratina i slanina, kuhana šuka, šunke ovitku, mesni doručak i slični proizvodi, paštete i hrenovke. S druge strane, pršut, suha šunka, lopatica, vratina (buđola) i pečenica, slanina, panceta, kulen, zimska salama, čajna salama, srijemska salama i fermentirane polusuhe kobasice kategorizirani u neobrađene mesne proizvode, tzv. trajne suhomesnate proizvode i kobasice.
POPULARNOST PROIZVODA
O popularnosti ovih proizvoda govore podaci s portala Statista gdje je procijenjeno da je tržište trajnih i polutrajnih proizvoda u konstantnom porastu te se smatra da će se prihodi svjetskog tržišta povećati za 5,04 % do 2029.
Nadalje, prema sveobuhvatnoj europskoj bazi podataka o unosu hrane Europske agencije za sigurnost hrane na temelju nacionalnih studija 25 europskih zemalja prosječan dnevni unos trajnih i polutrajnih mesnih proizvoda u zdravih odraslih osobe kreće se do 3 do 75 g, a može se primijetit da se najviše konzumiraju mesne prerađevine iz skupine trajnih kobasica te polutrajnih proizvoda od komada mesa, tj. raznih kuhanih šunki. Odrasle zdrave osobe u Hrvatskoj su unutar pet zemalja Europe po učestalosti i količini konzumacije ovih mesnih prerađevina.
Ako promatramo specifično pojedine proizvode, dnevno u prosjeku zdrave odrasle osobe u Hrvatskoj, isključujući trudnice i dojilje, konzumiraju oko 3,53 g mesnih pašteta, 5,19 g slanine, 6,23 g trajnih kobasica te 15,27 g polutrajnih kobasica, dok u prosjeku manje od 2 g dnevno konzumiraju kuhane šunka, druge polutrajne i trajne suhomesnate proizvode te prerađevine poput mesnog doručka.
ZAŠTIĆENI OD STRANE EU
Izuzev podataka koji govore da smo jedna od zemalja koja u prosjeku ima viši unos mesnih prerađevina, hrvatski proizvodi su prepoznati i kao dio kulturne baštine te su zaštićeni od strane Europske komisije. Zaštita europske baštine poljoprivrednih proizvoda odnosi se na sastav proizvoda, podrijetlo sirovine i način proizvodnje.
Prema portalu oznaka zemljopisnog podrijetla Europske Unije (Europska komisija) ukupno je uključeno 11 proizvoda iz kategorije trajnih i polutrajnih mesnih proizvoda. Zaštićena oznaka izvornosti dodijeljena je za istarski pršut, a zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za sljedeće proizvode: baranjski kulen, dalmatinska panceta, dalmatinska pečenica, dalmatinski pršut, drniški pršut, krčki pršut, međimursko meo ‘z tiblice, samoborska češnjovka, slavonska kobasica i slavonski kulen.
TRENDOVI
Današnji proizvođači prate trendove u prehrani te se na tržištu može pronaći niz proizvoda sa smanjenom količinom soli i udjelom masti, a sve češće su im dodani različiti začini i začinsko bilje koje ima antioksidativno i antimikrobno djelovanje kako bi se smanjila i uporaba pojedinih aditiva. Prateći trendove, proizvođači pružaju potrošačima da prema svojim preferencijama mogu odabrati proizvodi i uživati u njihovoj umjerenoj i povremenoj konzumaciji.
