S Novom godinom stiglo i porezno veselje!

Nova godina donosi brojne porezne novosti koje su pozitivne. Od ranije je poznato da se mijenja i pojednostavljuje te pojeftinjuje obračun članarina turističkim zajednicama. S 1. siječnjem 2020. stupio je na snagu tzv. četvrti krug porezne reforme, a ugostitelji moraju uskladiti PDV stope…

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe

Glavni novitet je smanjenje stope PDV-a za pripremanje i usluživanje jela u i izvan ugostiteljskih objekata s 25% na 13%. Prag za primjenu postupka oporezivanja prema tzv. naplaćenim naknadama povećava se s 3 mil. kn na 7,5 mil. kn. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa (npr. usluge u vezi s liječenjem, obrazovanjem, socijalnom skrbi i sl.) moći će se primijeniti i kada te djelatnosti obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti (ukida se tzv. institucionalno oslobođenje za javne djelatnosti).

Pojednostavljen je i način ispravka PDV-a kada je hrvatski poduzetnik izdao račun inozemnom te je u pravilu za ispravak računa dovoljno da kupac u pisanom obliku izjavi da nije zatražio povrat PDV-a po takvom računu. I na kraju, zbog fiskalnih ograničenja, odnosno potreba povećanja plaća i preraspodjele novca, zadržana je opća stopa PDV-a od 25% (bilo je najavljeno sniženje opće stope na 24%).

Uvodi se tzv. pojednostavljenje oporezivanja kod premještanja robe iz tuzemstva u skladište kupca ili treće osobe u drugoj državi članici. Takvo premještanje dobara ne smatra se isporukom dobara uz naknadu. Do isporuke dolazi tek po preuzimanju robe od strane kupca (za što je propisan rok od 12 mjeseci) te u trenutku uništenja, gubitka ili krađe. Kod isporuka robe u nizu s prijevozom u kojima sudjeluju posrednici, isporuka obavljena posredniku će se smatrati oslobođenom isporukom. Iznimno, ako je posrednik svojeg isporučitelja obavijestio o PDV ID broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze, tada će se oslobođenom isporukom smatrati isporuka koju je obavio posrednik.

U novom Pravilniku o PDV-u bit će definirani novi administrativni zahtjevi vezani uz prijevozničku dokumentaciju koju porezni obveznik mora imati vezano za isporuke dobara s prijevozom. PDV identifikacijski broj postaje bitan uvjet (a ne samo formalni) za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke unutar EU.

POREZ NA DOBIT

Porez na dobit donosi novitete i prednosti, odnosno pogodnosti za male poduzetnike. Podiže se prag za primjenu porezne stope od 12% sa 3 mil. kn na 7,5 mil. Kn ostvarenih prihoda. Vezano uz istu temu, poduzetnici koji u 2019. ostvare ukupni prihod do 7,5 mil. kn predujmove poreza na dobit za 2020. godinu će obračunavati po stopi od 12%. Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnici) postaju obveznici poreza na dobit kada u prethodnom razdoblju ostvare primitke veće od 7,5 mil. kn (ranije 3 mil. kn).

Podiže se prag za plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu s 3 mil. kn na 7,5 mil. kn ostvarenih prihoda. Podiže se prag za mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu za neprofitne organizacije koje ostvaruju prihode od obavljanja gospodarske djelatnosti s 3 mil. kn na 7,5 mil. kn. Porezno priznati rashod smatra se otpis zastarjelih potraživanja do 5.000 kn od nepovezanih osoba koji su obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (obrtnici). Kod donacija, porezno priznatim darovanjima do 2% ukupnog prihoda prethodne godine smatraju su i darovanja za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvenim ustanovama.

Kod administrativnih zahtjeva skraćen je rok za podnošenje porezne prijave kod spajanja i podjele društava na 30 dana (ranije 4 mjeseca). Kod otvaranja likvidacije i stečaja, rok za podnošenje porezne prijave je također skraćen na 30 dana (ranije 4 mjeseca) dok je rok za podnošenje porezne prijave po okončanju likvidacije i stečaja skraćen na 8 dana (ranije 4 mjeseca). Stečajne i likvidacijske mase, kao pravni slijednici društva nad kojima je proveden postupak stečaja/ likvidacije, su obveznici poreza na dobit. Ako na zadnji dan likvidacije ili drugog postupka kojim porezni obveznik okončava poslovanje sva imovina nije unovčena, u poreznu osnovicu se uključuju iznosi kao da jest. U okviru usklađenja s pravnom stečevinom EU, uvedena su stroga pravila koja najviše utječu na multinacionalne korporacije.

Proširena su pravila protiv premještanja dobiti na tzv. izlazno oporezivanje, tj. oporezivanje razlike između tržišne vrijednosti imovine i njezine vrijednosti utvrđene za potrebe oporezivanja kod prijenosa te imovine iz sjedišta poreznog obveznika u stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi EU ili trećoj zemlji i obrnuto, odnosno kod prijenosa rezidentnosti u drugu državu EU ili treću zemlju.

Uvedena su pravila protiv tzv. „hibridne neusklađenosti“ (tj. pravila za izbjegavanje dvostrukog neoporezivanja) te pravila u slučaju tzv. „neusklađenosti rezidentnosti“ (tj. pravila za oporezivanje kada je porezni obveznik rezident u dvije države). Prethodno navedena pravila će se primjenjivati u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020.

POREZ NA DOHODAK

Nažalost, porez na dohodak nije donio radikalne promjene kako su svi priželjkivali, no svejedno će promjene razveseliti posebice mlađu populaciju. Povećan je osnovni osobni odbitak s 3.800 kn na 4.000 kn.

Uvedene su olakšice za osobe mlađe od 30 godina na način da se smanjuje godišnja obveza poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za sljedeći postotak:

• za osobe do 25 godina: 100%
• za osobe od 26 do 30 godina: 50%

Navedene olakšice moguće je koristiti do visine godišnje porezne obveze od 360.000 kn. Olakšice će se ostvarivati kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. Navedene olakšice se ne odnose na porezne obveznike koji dohodak utvrđuju po osnovi samostalne djelatnosti.

Proširuju se vrste primitaka koje se ne smatraju oporezivim primitcima:

• nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa
• naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.

Primicima od nesamostalnog rada više se ne smatraju niti premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa. Primici po osnovi darovanja fizičkih osoba prikupljenih u humanitarnim i javno oglašenim akcijama ne smatraju se oporezivim dohotkom. Radi sprečavanja porezne prevare neki oblici angažmana osoba će biti proglašeni dohotkom od nesamostalnog rada, a detaljniji oblici takvih angažmana i uvjeti će biti propisani Pravilnikom.

Uvodi se mogućnost uvida trenutnog poslodavca u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja. Ukida se izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike porez na dohodak. Porezna obveza će se utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD. Porez na dohodak od iznajmljivanja plaćat će se u pravilu prema mjestu gdje se nalazi nekretnina odnosno smještajna jedinica koja se iznajmljuje.

FISKALIZACIJA

Od 1. travnja 2020. godine, obveznici fiskalizacije računa koji izdaju vezane dokumente prije izdavanja računa (npr. ponude, narudžbe, predračuna i slično) koji sadrže natpis „Ovo nije fiskalizirani račun“ i na kojima se navode podaci o plaćanju te se zna da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluge, moraju provesti postupak fiskalizacije takvih dokumenata. Fiskalizacija vezanih dokumenata neće isključiti obvezu fiskalizacije računa, a Porezna uprava će povezivati vezane dokumente s izdanim i fiskaliziranim računima.

Obveznici fiskalizacije koji izdaju vezane dokumente koji moraju biti fiskalizirani moraju do 31. siječnja 2020. godine putem propisanog obrasca nadopuniti podatke vezano za fiskalizaciju, odnosno za izdavanje takvih dokumenata. Od 1. siječnja 2021. godine uvodi se QR kod kao obvezni element svakog fiskaliziranog računa, prvenstveno kako bi se građanima olakšala provjera fiskalizacije računa. Obveznici fiskalizacije koji ostvareni promet ne naplaćuju gotovinom i karticama nisu dužni iskazati QR kod na računu.

TROŠARINE

Povrat trošarine na dizelsko gorivo mogu zatražiti i prijevoznici robe i putnika željeznicom (do sad su to mogli samo cestovni prijevoznici). Uvedeno je i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja. Uvedene su posebne mjere nadzora nad energentima, gdje svaka osoba koja prodaje, isporučuje i nabavlja radi daljnje prodaje ili raspolaže energentima, mora ishoditi posebno odobrenje nadležnog carinskog ureda.

POSEBNI POREZ NA MOTORNA VOZILA

Ako srodnici u uspravnoj liniji (npr. otac i sin) stječu rabljeno motorno vozilo na temelju ugovora u darovanju, oslobođenje od plaćanja tzv. upravne pristojbe moguće je primijeniti isključivo ako je to vozilo prethodno bilo registrirano na darovatelja u Republici Hrvatskoj.

POSEBNI POREZ NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA

Uvedeno je dodatno oporezivanje posebnim porezom napitaka s visokim udjelom šećera, kofeina te sastojaka poput metil-ksantina i taurina. Način izračuna posebnog poreza bit će propisan zasebnom Uredbom.

OPĆI POREZNI ZAKON

Sprječavanje korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona

Glavni cilj ovih izmjena bilo je sprečavanje poreznih prevara s raznim vrstama poreznih poticaja. Propisuje se nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona i time izbjegavanje plaćanja poreza, primjerice kada:

• poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara druge načine obavljanja posla
• poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje kako bi plaćao porez po nižim stopama
• poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope. U tim slučajevima će se porezne obveze obračunati kao da tih pogodnosti nije ni bilo.

Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor

Porezna uprava pri izboru poreznih obveznika za nadzor prioritet daje velikim poduzetnicima (kao i do sada) te poreznim obveznicima kod kojih je riječ o primjeni poreznih pogodnosti koje im ne pripadaju te poreznim obveznicima koji kao povezane osobe koriste određene porezne pogodnosti.