Nositelj kategorije su regularni jogurti sa 69% količinskog udjela, slijede probiotici s 18%, fermentacije s 12% i ostali s 1% količinskog udjela
Analizirala: Majda Babić, Nielsen
Kategorija jogurta uključuje čvrste i tekuće jogurte, jogurte sa ili bez okusa koji su ‘light’ (dijetni) ili obični, jogurte s okusom koji imaju zasebno pakirane dodatke koji se mogu naknadno smiješati s jogurtom nakon otvaranja, acidofil, kefir te kiselo mlijeko.
U posljednjih godinu dana, zaključno sa studenim 2019. godine, kategorija jogurta zabilježila je rast količinske prodaje.
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 66% jogurta pronalazi svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima i supermarketima) dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvari preostalih 34% količinske prodaje.
Nositelj kategorije su regularni jogurti sa 69% količinskog udjela, slijede probiotici s 18%, fermentacije s 12% i ostali s 1% količinskog udjela.
U posljednjih godinu dana, zaključno sa studenim 2019. godine, promatrajući količinski, vodeća tri proizvođača nose 50% ukupne prodaje kategorije jogurta, a oni su abecednim redom Dukat, Meggle i Vindija.
Gotovo 90% populacije konzumira jogurte
U populaciji Hrvatske, među osobama u dobi od 16 do 64 godine, agencija Ipsos bilježi 86% konzumenata jogurta, a njihovom daljnjom segmentacijom dolazi se do 21% heavy usera, odnosno onih koji konzumiraju jogurte barem 4 do 6 puta tjedno
Analizirala: Violeta Perčić, Ipsos
U populaciji Hrvatske, među osobama u dobi od 16 do 64 godine, brojimo 86% konzumenata jogurta. Njihovom daljnjom segmentacijom dobivamo 21% heavy usera, odnosno onih koji konzumiraju jogurte barem 4 do 6 puta tjedno, 41% medium usera koji konzumiraju jogurte barem 2 do 3 puta tjedno te, naposljetku, 24% light usera koji konzumiraju jogurte barem jednom mjesečno ili rjeđe. Također, rezultati Ipsosovog alata za brend i marketing menadžment BRANDpuls, prikupljeni u prvoj polovici prošle godine, pokazali su da je za 44% korisnika kategorije jako bitno koju marku jogurta kupuju.
HEAVY KORISNICI
Heavy useri kategorije jogurta nešto malo češće od muškaraca su žene. Također, najčešće ih nalazimo među osobama u dobi od 30 do 49 godina koje su češće od prosjeka populacije Hrvatske visokoobrazovane. Više od dvije trećine ih dolazi iz urbanih dijelova zemlje, najčešće iz Zagreba i okolice, ali i Dalmacije.
Promotrimo li ukupne prihode kućanstva, heavy useri najčešće dolaze iz kućanstva čiji su ukupni prihodi srednji prema višima. Od osobnih vrijednosti se ističe potreba za izgradnjom karijere, odnosno heavy useri jogurta su usmjereni izgradnji vlastite životne karijere, kako poslovne tako i osobne.
Teže obrazovanju, stvaranju karijere i obitelji te stjecanju osobnog ugleda. Pri tom im je bitno dobro se zabaviti i ugodno provesti. Međutim, hedonističke i materijalističke težnje niže su im na ljestvici prioriteta. Više od 4/5 heavy usera jogurta smatra da su mliječni proizvodi jako dobri za probavu. Gotovo 3/5 ih preferira tekući jogurt naspram čvrstog, a nešto malo više od polovine radije kupi jogurt u čašici nego u bočici.
BRANDusage
Osim općenitog praćenja kategorije jogurta, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja („usage“), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda isti su koristili u posljednjih mjesec dana. Među heavy userima kategorije, u dobi od 16 do 64 godine, u Hrvatskoj vodeći je brend Dukat, u zadnjih mjesec dana konzumiralo ga je 57% potrošača. Na drugom mjestu nalazi se Vindija ‘z bregov s 45% potrošača, a na trećem, s 38%, Dukatos.
Piše: Mirna Trumbetaš, dipl.ing., nutricionist
Jogurt, tur. (joghurt), mlijeko je ukiseljeno s pomoću naročitog fermenta. Ta dugovječna namirnica, poznata još 2000 godina prije Krista, bila je specifična za područje Bliskog istoka od kuda se proširila na Aziju, Rusiju i Bugarsku, a danas je sastavni dio naših europskih doručaka, brzih ručkova ili kvalitetnih međuobroka. Uobičajeni je mliječni proizvod koji se konzumira zbog svoje kremaste strukture i zvjezdanog prehrambenog statusa. Jogurt je fermentirani mliječni proizvod napravljen dodavanjem bakterijskih kultura mlijeku, pri čemu se mliječni šećer laktoza pretvara u mliječnu kiselinu. Zahvaljujući tome, jogurt ima osvježavajući trpki okus i kremastu strukturu. Bakterije mliječno kiselog vrenja poput Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus jogurt čine upravo tako poželjnom i zdravom namirnicom. Na tržištu ima pozamašan broj jogurta koji se nude: čvrsti, tekući, grčki te, po novom, „podebljan”proteinima. Dakle za svakog ponešto, pa tko voli nek’ izvoli.
ŠTO JE VAŽNO?
Struka uvijek iznova upozorava: čitajte deklaracije kako biste točno vidjeli što se nalazi u jogurtu ili jogurtnom napitku koji konzumirate. Pri čitanju deklaracije važno je uočiti ima li taj jogurt dodanog šećera, aroma, boja te ostalih dodataka koji su označeni sa E brojevima. Predložila bih da pri izboru jogurta birate one sa što manje dodataka, po mogućnosti iz organskog uzgoja. Vi sami možete biti kreativni i u jogurt dodati što volite: sezonsko voće, orašasto voće, cimet ili neki drugi začin, zobene pahuljice i sl. Već spomenute bakterijske kulture povoljno djeluju na imunološki sustav, a sam jogurt dobro djeluje i na održavanje tjelesne mase, čemu doprinosi kalcij koji se nalazi u jogurtu.
Istraživanja pokazuju da je smanjena prekomjerna masa kod djece koja unose dovoljno kalcija te kod osoba srednje životne dobi prekomjerne tjelesne mase. Najviše su izgubili na tjelesnoj masi i najveću količinu masti iz srednjeg dijela tijela oni koji su prehranom unosili najviše kalcija. Konzumacija jogurta povoljno utječe i na žene koje su sklone čestim infekcijama vaginalnim gljivicama, stoga im se preporučuje redovna konzumacija jogurta, a povoljan učinak možemo zahvaliti prijateljskim bakterijama. Povoljan učinak jogurta na ljudski organizam dolazi iz njegovog kemijskog sastava od visokovrijednih bjelančevina koje izgrađuju mišiće preko vitamina poput B12, B2, B5, minerala cinka, bakra, joda, fosfora, željeza, magnezija, kalija, natrija i, naravno, kalcija.
KRAVLJI, KOZJI, OVČJI
Kada spominjemo jogurt, podrazumijevamo jogurt od kravljeg mlijeka koji je ujedno i najdostupniji, no naravno postoje kozji i ovčji jogurt. Mada je jogurt od kravljeg mlijeka najdostupniji i uvreženiji, istraživanja pokazuju da su kozji i ovčji nutritivno bogatiji. Mlijeko koza i ovaca ima manji promjer molekula masti i, samim time, više kratkolančanih masnih kiselina te polinezasićenih masnih kiselina što rezultira boljom probavljivošću. Također se mlijeko koza i ovaca, kao i jogurt te ostali pripravci, može preporučiti osobama koje su alergične na kravlje mlijeko. Pri ocjenjivanju kakvoće mlijeka najvažniji je sastav masnih kiselina i minerala. Mast u jogurtu iznosi oko 2%, ovisno o vrsti preživača.
Važna je i prehrana životinja, tako su najbolji sastavi mlijeka i jogurta od životinja hranjenih travom, o čemu ovisi i sam sastav masnih kiselina. Sve vrste jogurta imaju podjednaku količinu zasićenih masnih kiselina, od kojih su najzastupljenije palmitinska (u kravljem) i stearinska (u ovčjem). Kratkolančanim masnim kiselinama najbogatije je kozje mlijeko i jogurt te u tom kontekstu možemo spomenuti dobrobiti za ljudski organizam poput zdravlja crijeva, protuupalnog djelovanja te prevencije raka debelog crijeva i raka dojke. Sadržaj mononezasićenih masnih kiselina u kravljem i kozjem mlijeka i jogurta su podjednake. Značajno manji sadržaj polinezasićenih masnih kiselina ima ovčje mlijeko.
Od mononezasićenih masnih kiselina najzastupljenija je oleinska masna kiselina koja ima povoljno djelovanje na ljudski organizam tako da štiti od karcinoma te štiti krvne žile. Polinezasićene masne kiseline najzastupljenije su u ovčjem mlijeku dok su najniže u kozjem. Samim time ovčje mlijeko je najbogatije s omega 3 masnim kiselinama te je omjer omega 6 i omega 3 kiselina najniži. Prekomjerna količina omega 6 masnih kiselina i visok omjer omega 6 omega 3 masnih kiselina koji je prisutan u današnjoj zapadnjačkoj prehrani povezuje se s različitim bolestima poput srca i krvožilnog sustava, karcinomima, upalnim i autoimunim bolestima. Konjugiranu linolnu kiselinu u sličnom sastavu ima i kravlje i kozje mlijeko dok je mlijeko ovaca siromašnije na istom. Prema istraživanjima, sve tri vrste jogurta imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje i dobro ih je uvrstiti u svakodnevnu prehranu.
Zdravstvene dobrobiti jogurta
JOGURT POMAŽE PROBAVI: Prijateljske bakterije koje se stavljaju u jogurt pomažu zdravlju crijeva, što pomaže probavi i cjelokupnom probavnom sustavu. Govoreći o probavnom sustavu, jogurt i njegove dobre bakterije pomažu kod raka debelog crijeva, iritabilnog crijeva, zatvora, proljeva te čak i kod intolerancije na laktozu u nekih osoba.
POVEĆAVA GUSTOĆU KOSTIJU: Sve što stavimo na tanjur djeluje na gustoću kostiju, pogotovo ukoliko je bogato vitaminom D i kalcijem. Jogurt je bogat kalcijem koji jača i čuva koštanu masu te obogaćen vitaminom D koji pomaže apsorpciju kalcija i mineralizaciju kostiju.
SMANJUJE TLAK: Jogurt ima oko 600mg kalija u jednom serviranju, koji je važan za zdravlje srca. Kalij smanjuje apsorpciju natrija čime pomaže smanjivanju tlaka i zdravlju srca.
REGULIRA RASPOLOŽENJE: Zahvaljujući održavanju dobre mikrobiote, jogurt doprinosi dobrom raspoloženju, smanjenju tjeskobe i kontroli emocija.
POMAŽE OČUVANJU MOŽDANIH FUNKCIJA: Prijateljske bakterije, koje djeluju na zdravu mikrobiotu, ujedno povoljno djeluju kod kronične boli, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te autizma. Također, djeluju povoljno na utjecaj antibiotika koji, osim što uništavaju loše bakterije, ujedno unište i one dobre, stoga se svakako nakon konzumacije antibiotskih terapija preporučuje uzimati jogurt obogaćen prijateljskim bakterijama.
