Hendal istraživanje o utjecaju koronavirusa: Najviše nam nedostaju sloboda kretanja i druženja s prijateljima

Građani su podijeljeni oko povratka u „normalu“ te očekuju dugotrajan učinak epidemije na život i to u najvećoj mjeri na financije i zaposlenje, pokazali su rezultati trećeg po redu istraživanja agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa

Istraživanje agencije Hendal pokazuje kako 40% građana smatra da će se život vratiti u normalu unutar šest mjeseci, pri čemu najviše ispitanika navodi razdoblje od dva do tri mjeseca (22,9%). Daljnjih 41% smatra da će se to dogoditi za više od šest mjeseci dok 19,2% smatra da se neće vratiti nikada. Epidemija COVID-19 je za sada ostavila negativne posljedice na većinu građana, kako na njihov osobni život (66,3%) tako i na njihovu financijsku situaciju (54,5%), a 33,8% građana već je osjetilo njezine negativne posljedice na radnom mjestu.

Većina građana smatra da će različiti aspekti života u Hrvatskoj biti lošiji nego u razdoblju prije epidemije. Što se države tiče, najviše predviđaju značajan porast javnog duga (94,1%), posljedice za turizam i lošiju sezonu (93,5%), pad gospodarstva općenito (91,5%), ali i zaposlenosti (89,7%) te visine plaća (87,8%). Manje građana očekuje pogoršanje u području obrazovanja (62,9%) i zdravstva (58,7%).

Što se, pak, osobnog života tiče, očekuju da će se u narednih godinu dana nositi s negativnim posljedicama na financijsku situaciju (71,8%), ali i na zaposlenje (42,1%).

Iako su građani, u prosjeku, i dalje zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,75 (ožujak 4,02), smanjuje se broj građana koji daje najvišu ocjenu (ožujak 33%; travanj 25,7%). Građanima tijekom restrikcije najviše nedostaje sloboda kretanja iako se više od trećine građana dobro osjećao tijekom restrikcija.

ČEKAMO PUTOVANJA I IZLETE

Tijekom restrikcija građanima najviše nedostaje sloboda kretanja (60%) i druženje s prijateljima (57,9%) te bi mnogi željeli otputovati ili barem otići na izlet (59,7%). Značajan broj građana navodi da im je teško, no da će izdržati još neko vrijeme (46,9%). I dok 37,6% građana navodi da im je dosta dezinficiranja, 29% onih kojima su nedostajali odlasci frizeru, pedikeru ili kozmetičaru napokon su nedavno došli na svoje.

Nešto više od petine (21,7%) se jedva čeka vratiti na svoje radno mjesto, a svaki deseti jedva čeka da počne raditi vrtić ili škola, no upitno je hoće li, s obzirom na upute, i poslati djecu u institucije. Sadašnja postupna relaksacija mjera vjerojatno pozitivno utječe na 8,8% građana koji su u istraživanju izjavili da ne mogu izdržati nametnute restrikcije.

SMANJUJE SE STRAH OD ZARAZE

Više od trećine građana se tijekom najstrožih restrikcija osjećalo dobro (36%). I dio ovih, koji se osjećaju uglavnom dobro, osjetio je neku negativnu emociju zbog uvođenja restrikcija – 88,6% građana je osjetilo neku negativnu emociju, i to u najvećem broju zabrinutost (57,9%). Manji broj je osjetio dosadu (36,6%), osjećaj zatočenosti (35,7%), nervozu (35,2%), bezvoljnost (35%) i nemoć (34,9%). Rjeđe se navode ljutnja (29,3%), usamljenost (25,6%), strah (23,9%), depresija (20,6%) i tuga (20,1%).       

Smirivanje epidemiološke situacije je dovelo do smanjenja straha od zaraze (36,6% u odnosu na 46,4% u ožujku).