Pandemija i promjene utjecali su na percipiranu važnost domaćeg porijekla proizvoda kod potrošača i to svakako ovisi o kategoriji jer je očekivano da važnost domaćeg porijekla prevladava u onim kategorijama kojima je rok trajanja kraći, a sigurnost proizvodnje i svježina je ključan kriteriji odabira
Pišu: Sunčica Žnidar i Ivana Jakšić, Valicon
Živimo u periodu u kojem se su se znatno promijenile navike građana u ponašanju pa tako i u potrošnji generalno – prema kupnji globalnih i domaćih brendova koja je postala još naglašenija u odnosu na vrijeme prije početka pandemije Covida. Pad uvoza je rezultat otežanog međunarodnog protoka robe u prvom dijelu 2020. godine, ali i smanjenja domaće, posebno turističke potražnje.
Veliku ulogu tu ima i potrošnja vezana za turizam i turiste koji dolaze u Hrvatsku, a kako je njih 2020. bilo osjetno manje u odnosu na prethodno razdoblje, onda je i potražnja na općoj razini bila manja, a dok je uvoz pao, izvoz je rastao.
I bez obzira na pandemiju, Hrvatski građani vole domaće brendove, što pokazuje i Valiconovo istraživanje provedeno krajem 2020. putem našeg online panela JaZnam.hr. Isto istraživanje smo ponovili i u listopadu ove godine kako bismo vidjeli je li se percepcija građana promijenila u posljednjih godinu dana.
DOMAĆI VS GLOBALNI
Kod domaćih brendova u kategoriji hrane je došlo do najveće promjene u ponašanju u odnosu na period prije početka pandemije – stvarale su se zalihe, a tada je 15% građana tvrdilo da je kupovalo više hrvatskih brendova u 2020. godini. Danas trend stvaranja zaliha hrane lagano pada, ljudi se vraćaju normali, te nema više one panike koja je bila prisutna početkom prvog vala pandemije.
Brendovi sredstava za čišćenje i održa- Kupnja hrvatskih proizvoda u posljednjih godinu dana Hrana Sredstva za čišćenje Kozmetika, higijena Piće Odjeća i obuća vanje doma su, osim globalnih brendova, tako i kod domaćih, zbog svima nam poznatih okolnosti doživjeli veliki rast u protekloj godini, i tada je 14% više građana kupovalo više domaćih brendova te kategorije, nego u ranijem periodu, i tu smo zadržali prošlogodišnje navike, odnosno kupujemo domaće proizvode te kategorije u jednakoj mjeri kao i u 2020.
Kozmetički i higijenski proizvodi domaćih proizvođača pokazuju da je omjer onih koji su smanjili kupnju u odnosu na one koji su povećali učestalost kupnje u 2020. godini 25% vs. 6% dok je ove godine nešto drugačija situacija: raste brojka onih koji kupuju jednako ili više domaćih brendova u odnosu na prošlu godinu.
Prošle godine, trećina građana je tvrdila da su kupovali manje domaćih brendova pića, a tek 5% ih je kupovalo više, i među takvima prednjače žene naspram muškaraca. Ove godine, situacija se mijenja – 10% više ispitanika u odnosu na 2020. izjavljuje da hrvatske brendove kupuje jednako kao i u proteklih godinu dana.
Zanimljiv je podatak da mladi (18-29) spadaju u kategoriju onih koji su više kupovali pića hrvatskih brendova u 2021. u odnosu na ostale dobne skupine, te Slavonaca koji također prednjače u tom pogledu u odnosu na ostale regije. Domaći brendovi odjeće i obuće inače ne stoje dobro i doživjeli su najveći pad 2020.
Gotovo polovina anketiranih je smanjila kupnju odjeće i obuće hrvatskih brendova, a svega 2% je povećalo, s time da je među njima bilo znatno više žena. Ove godine imamo ohrabrujući podatak koji pokazuje da raste broj onih koji kupuju jednako ili više odjeće i obuće domaćih brendova u odnosu na 2020., a u obzir treba uzeti većini i lako dostupne globalne brendove ove kategorije.
ŠTO JE BITNO PRI ODABIRU?
Pandemija i promjene utjecali su na percipiranu važnost domaćeg porijekla proizvoda kod potrošača i to svakako ovisi o kategoriji jer je očekivano da važnost domaćeg porijekla prevladava u onim kategorijama kojima je rok trajanja kraći, a sigurnost proizvodnje i svježina je ključan kriteriji odabira. Hrvatski brendovi su građanima posebno važni u pogledu pojedinih kategorija prehrambenih proizvoda.
Svježe meso, povrće i riba su u top 3 kategorije po važnosti i taj podatak nam govori da što je namirnica svježija, to je bitnije da je blizu, odnosno domaće. Na kraju nas je zanimalo koji su omiljeni hrvatski brendovi Hrvatima i u oba vala istraživanja nema promjena (a treba imati na umu da se oba puta radilo o otvorenom pitanju gdje su ispitanici samostalno dali svoje prijedloge domaćih brendova).
Tako su omiljeni brendovi među potrošačima isti kao i prošle godine: Podravka s 26% i Kraš s 13% odabira koji su vrlo aktivni u komunikaciji pa stoga navedeni rezultati i nisu iznenađujući. Stariji više preferiraju Podravku, a mlađi Kraš. Podravka je na vrhu sa svojom širokom ponudom različitih kategorija prehrambenih proizvoda, a slijedi ju Kraš s brojnim slatkišima, ali i novitetima koje je pokrenuo.
Unatoč teškim vremenima, navedene kompanije bilježile su dobre rezultate i ulagali u uspješne marketinške kampanje. Zanimljiv podatak je da stariji građani još uvijek imaju određeni sentiment prema Varteksu i Borovu pa ih, u odnosu na ostale dobne skupine, češće navode kao omiljene domaće brendove.
VAŽNA KONZISTENTNA PRIČA
Kroz već duži period, vidimo da je potrošač sve zahtjevniji, želi sve sada i odmah, želi riješiti problem. Bit će zanimljivo pratiti kako se u tom novom normalnom prilagođavaju kako domaći, tako i globalni brendovi, a za sve njih je ključno da gledaju na razvoj dugoročnih prednosti koje trebaju biti prioritet nad kratkoročnim uspjesima.
Moraju nuditi široku ponudu koja je jasno predstavljena sadržajem kreiranim upravo za njih i prilagođenim prema dobi, spolu i potrebama. U komunikaciji i interakciji s brendovima, ciljana skupina mora se osjećati cijenjeno i shvaćeno.
Stoga doživljaj brenda danas nije više samo kroz oglašavanje, na mjestu kupnje ili u samom korištenju. Današnji doživljaj brenda formira se na svakom koraku i na svakoj točki iskustva s brendom te kroz sav sadržaj koji on nudi korisniku. I domaći brendovi će morati imati konzistentnu brend priču na svim točkama kontakta da bi zadržali snagu brenda u izazovnim vremenima i konkurentskom okruženju.
Izvor: VALICON, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=522, u razdoblju od 15.–18.10.2021., stat. pogreška uzorka: +/- 4,2%. Istraživanje je provedeno u okviru Valicon online panela JaZnam.hr. Rezultati su reprezentativni za hrvatsku internetsku populaciju od 18 do 75 godina, prema dobi, spolu, starosti, obrazovanju i regiji.
