Informacijske tehnologije u zadnjih su 20-ak godina donijele niz promjena na tržištu rada, a razvoj tehnologije i inovacije zasigurno će nam donijeti i neka nova zanimanja koja ćemo trebati u bliskoj budućnosti
Piše: Dijana Fazlić, direktorica društva Tecumviva d.o.o.
STEM znanosti (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) koje uključuju informacijske tehnologije, digitalnu transformaciju, digitalizaciju poslovanja, automatizaciju procesa, umjetnu inteligenciju i slično, važan su dio znanja koja od svojih zaposlenika očekuje sve veći broj poslodavaca. Osim znanja iz svih područja, STEM zahtjeva i niz kompetencija kao što su kritično razmišljanje, analitičnost, upornost, detekciju i rješavanje problema, praktičan rad i iskustveno učenje kroz metodu pokušaja i pogreške.
Stručnjaci sa STEM znanjima i kompetencijama postaju ne samo traženi, već i odlično plaćeni resursi, a potražnja za njima svakim je danom sve veća i veća. Čitajući neke članke mogli bismo zaključiti kako interes mladih za upis na STEM fakultete nije velik, no možda nije problem u njihovom interesu već u upisnim kvotama naših obrazovnih ustanova koje svake godine povećavaju kvote za upis studenata na fakultete društvenog i humanističkog usmjerenja, dok se kvote za upis studenata na fakultete iz STEM područja tek neznatno povećavaju.
U 2019./2020. godini upisne kvote povećane su za ukupno 1171 mjesto, od čega su za fakultete iz STEM područja kvote povećane tek za 92 mjesta, i to na studijima s područja: biomedicine i zdravstva za 7 mjesta, tehničkih znanosti za 75 mjesta (najviše na FER-u) te prirodnih znanosti za 10 mjesta.
UVOZ RADNE SNAGE
No nisu samo STEM-ovci oni koje trebamo i koje ćemo trebati. Unatoč tome što će se i do četvrtine poslova koje danas obavljamo ručno u budućnosti automatizirati, još uvijek postoji niz zanimanja za kojima je i danas velika potražnja. Unatoč vrlo niskom interesu mladih za upis na strukovna zanimanja, danas hrvatski poslodavci iz raznih zemalja regije i svijeta uvoze vozače, građevinare, zidare, električare, vodoinstalatere, keramičare i sl., a vrlo brzo zbog velikog odlaska mladih iz Hrvatske uvozit ćemo i medicinsko osoblje (medicinske sestre, liječnike, stomatologe). Pronalazak dobrog majstora za popravak nekog kućanskog aparata, krova koji prokišnjava ili promjenu dotrajale keramike već i danas postaje prava umjetnost.
RAZVOJ TEHNOLOGIJE
Informacijske tehnologije u zadnjih su 20-ak godina donijele niz promjena na tržištu rada, a razvoj tehnologije i inovacije zasigurno će nam donijeti i neka nova zanimanja koja ćemo trebati u bliskoj budućnosti.
Društvene mreže i digitalni marketing postali su dio naše svakodnevice, pa sve veći broj kompanija traži stručnjake za Facebook ili Google oglašavanje, kao i one koji ih mogu zaštiti od napada hakera. I sami ste sigurno dobili e-poštu koja je izgledala kao da stiže od neke velike
poznate kompanije ili, pak, s vaše mail adrese, kojom ste pozvani da kliknete na dostavljeni link, ili dostavite podatke, ili uplatite sredstava (najčešće bitcoine), ili je uz istu bio priložen dokument koji bi prilikom otvaranja zarazio vaše računalo sa zlonamjernim softverom.
Informacijske tehnologije u zadnjih su 20-ak godina donijele niz promjena na tržištu rada, a razvoj tehnologije i inovacije zasigurno će nam donijeti i neka nova zanimanja koja ćemo trebati u bliskoj budućnosti
Budući svakodnevno ostavljamo ogromnu količinu podataka na internetu, već danas postoje „stručnjaci za analizu podataka“ kako bi nam mogli što uspješnije prezentirati i prodavati proizvode različitih kompanija, a ovakvih će zanimanja u budućnosti biti sve više.
NOVA ZANIMANJA
U svijetu postoje brojna istraživanja koja se bave poslovima budućnosti koji nam trenutno izgledaju kao znanstvena fantastika. No tko zna, možda će kompanije do 2030. godine zaista zapošljavati „analitičare za gene“ koji će proučavati genetske predispozicije zaposlenika i prema njima odlučivati koga će zapošljavati ili će, pak, kompanije zapošljavati „wellness menadžere za starije“ koji će osmišljavati i voditi programe za starije zaposlenike, budući su godine koje moramo provesti radeći kako bismo stekli uvjete za mirovinu sve veće i veće. Pametni mobiteli, tableti i računala naša su svakodnevica. Sve više sati provodimo za ekranom, a sve manje u stvarnom svijetu, stoga bi i posao „konzultanta za pretilost“ koji će nam pomagati da živimo duže i zdravije mogao vrlo brzo biti osmišljen i realiziran.
Nova tehnološka rješenja i izloženost osobnih podataka na internetu zasigurno će pridonijeti razvoju poslova „konzultanta za privatnost“ koji će nas savjetovati koje i koliko informacija trebamo podijeliti s drugima, a za one koji će htjeti ostati skriveni „stručnjak za skrivanje identiteta“ osigurat će da nestanu iz virtuale. No unatoč razvoju tehnologije – ljudi će uvijek trebati ljude. Stoga vjerujem da će u budućnosti poslovi poput pomaganja u kući osobama starije životne dobi, cijepanja drva ili uređenja dvorišta postati unosniji, a oni koji će ove poslove raditi zasigurno će moći dobro živjeti od svog rada.
