Menadžer je uspješan koliko i njegov tim te stoga mora znati organizirati poslove, improvizirati, potaknuti inicijativu, prepoznati one koji izvršavaju svoje poslove bez obzira rade li iz ureda ili od kuće
Piše: Dijana Fazlić, direktorica društva Tecumviva d.o.o.
U novonastalim okolnostima (korona, potres) neki menadžeri nisu spremni prilagoditi i promijeniti svoja očekivanja, a osobito način rada. Zaposlenici su s pravom zabrinuti za svoja radna mjesta, svoje zdravlje i zdravlje članova obitelji, no ipak neki menadžeri treniraju „strogoću“, i iako zaposlenici svoje poslove mogu s lakoćom raditi od kuće, inzistiraju na dolasku istih na radno mjesto. Jedan od razloga zasigurno je i ego koji zaposlenici, ako rade od kuće, ne „hrane“ kod svojih menadžera, već ih on/ona mora imati na oku kako bi još jače istaknuli svoj autoritet.
Ovi menadžeri, osim hranjenja vlastitog ega, nerijetko loše utječu na motivaciju svojih zaposlenika i njihovu produktivnost. Zanimljivo je da isti ti menadžeri istinski vjeruju da su njihovi zaposlenici motiviraniji i produktivniji ako u situacijama kao što je potres i pandemija moraju svakodnevno dolaziti na posao u zgradu koja nije sigurna te raditi s maskom na licu. Kao da zaboravljaju da raditi posao i izvršavati ga nije isto. Netko može raditi cijeli dan, a da na kraju dana nema rezultata, dok netko može raditi par sati i obaviti sav posao.
PRAVILNO UPRAVLJANJE TIMOM
Možda bi menadžere s vremena na vrijeme trebalo podsjetiti da se radna uspješnost zaposlenika ne mjeri brojem sati koje je odradio, već rezultatima koje je tijekom rada ostvario. Samo dobar menadžer sa svojim timom ostvaruje zadane ciljeve i postiže željene rezultate. Ako tim ne postiže željene rezultate možda je problem u menadžeru koji ga vodi. U više od tri desetljeća rada naučila sam da većina zaposlenika odlično radi i izvršava svoj posao kako iz ureda tako i od kuće, a onima koji znaju što rade petljanje menadžera u svaki korak i zadatak i tako samo smeta, a ne pomaže. Zaposlenici znaju što su im poslovi i zadaci, a zaposlenik koji svoj posao odlično obavlja u uredu još će se jače potruditi kad radi od kuće, dok će onaj koji „traži krivine“ isto nastaviti i ako radi od kuće.
ISTINSKO SLUŠANJE ZAPOSLENIKA
U kriznim situacijama menadžer treba moći predvidjeti i izračunati rizike, upravljati materijalnim i ljudskim resursima kako bi kreirao nove poslovne procese i načine rada te angažirao zaposlenike za rad u novim okolnostima. Menadžer mora biti pragmatičan i dobar strateg te znati organizirati poslove, improvizirati, potaknuti inicijativu, prepoznati one koji izvršavaju svoje poslove bez obzira rade li iz ureda ili od kuće. Mora znati prepoznati probleme, očekivanja i zahtjeve zaposlenika te ih saslušati i istinski čuti. U mnogim slučajevima zaposlenik očekuje od menadžera da ga čuje, razumije i poduzme potrebne korake za rješenje problema.
No slušati i stvarno čuti dvije su različite dimenzije. Kada čujemo nešto što nam se ne sviđa (npr. kritiku) umjesto da se još jače fokusiramo na ono što nam sugovornik želi reći, mi prestanemo slušati i/ili čujemo samo ono što želimo. Pri tome često zaboravimo da kada istinski čujemo drugu osobu, time joj pokazujemo da ju cijenimo i uvažavamo. Menadžer mora biti sposoban nositi se sa svakom situacijom, pokazati razumijevanje i biti otvoren za sve ideje i stavove. Dobar menadžer okuplja zaposlenike oko sebe i motivira ih da donose optimalne odluke u danim okolnostima. Svaki zaposlenik različito se nosi sa stresnim situacijama, stoga će dobar menadžer pokušati razumjeti kako se pojedinci ponašaju u ovim situacijama i pomoći im da ih lakše prevladaju i ostvare svoj puni kapacitet.
POŠTOVANJE – KLJUČ KVALITETNIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA
Nerijetko stječemo dojam da neki menadžeri svojom taštinom, ohološću, arogancijom i pohlepom često „truju“ međuljudske odnose u kompaniji. Ako nismo dio njegovog „čopora“ onda smo zasigurno neučinkoviti u svom poslu i trebamo njihovo vodstvo i direktive kako bi obavili svoj posao. Možda je vrijeme da zajedno ponovimo značenje riječi poštovanje jer je ova riječ važna u svakom odnosu, kako poslovnom tako i osobnom. Često je koristimo u svakodnevnom životu i korespondenciji, no upitno je razumijem li istinski njezino značenje.
Odnositi se s poštovanjem prema svojim zaposlenicima značilo bi da cijenimo njihove dobre i poželjne odlike te da ih uvažavamo. Dobar će menadžer poštovati svoje zaposlenike, cijeniti ih i uvažavati njihova postignuća i rezultate bez obzira rade li iz ureda ili od kuće. Često čujem kako menadžeri kritiziraju zaposlenike ako kasne na posao. Kašnjenje na posao možemo protumačiti kao znak nepoštovanja prema menadžeru i kompaniji u kojoj radimo, no u praksi je razlog kašnjenja često manje dramatičan od ovoga (zastoj, kvar, bolest i sl.). No s druge strane, isti ti zaposlenici često rade dulje od propisanih osam sati dnevno.
Primjećuju li u ovim situacijama, oni koji prate kašnjenje, da zaposlenik radi duže? Nažalost ne. Znači li to da takvu situaciju možemo protumačiti kao znak nepoštovanja prema zaposleniku ili je i u ovom slučaju razlog manje dramatičan (previše posla, kratki rokovi, gomila izvještaja koje treba pripremiti i e-mailova na koje treba odgovoriti). Različiti ljudi s različitim pričama i različitim očekivanjima različito će reagirati u ovakvim situacijama. No samo ako odlučimo poštovati, cijeniti i uvažavati svog sugovornika (bio on menadžer ili zaposlenik), te potisnuti ego i taštinu, svaka ovakva ili slična situacija mogla bi nas ugodno iznenaditi.
