• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
(Ne)plaćanje u roku i kada platiti? PDF Print E-mail
Monday, 25 November 2013 16:17

kresimir lipovscak novaU većini zemalja pravilo je da, ako ne platite u roku koji ste dogovorili, morate platiti i zateznu kamatu. Tako je i u Hrvatskoj. Zateznu kamatu kod zakašnjenja dugujete i kad je niste ugovorili i to se zove zakonska zatezna kamata. Ta je kamata jednaka referentnoj kamatnoj stopi uvećanoj za osam posto.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, TPA Horwath 

I godinu dana nakon uvođenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi vlada poprilična zbrka oko dopuštenih rokova plaćanja, posljedica neplaćanja u roku te sankcija inspekcija. Dodatnu zabunu unosi i primjena nove stope zakonske zatezne kamate. U ovom članku želimo objasniti sva ova pitanja.

U KOJEM SE ROKU MORA PLATITI?

U zadnjih nekoliko mjeseci apostrofirano je nekoliko trgovačkih lanaca za (ne)plaćanje u roku. S druge strane, službene statistike javljaju o neznatnom padu broja poslovnih subjekata u blokadi (tj. onih kojima su blokirani računi zbog neplaćanja u roku), a broj građana s blokiranim računima, tj. onih koji nisu platili u roku, u porastu je. Dakle, u kojem se roku mora platiti? U pravilu se uvijek mora platiti u ugovorenom roku. Taj ugovoreni rok je do 60 dana između poduzetnika.

Međutim, taj rok plaćanja može biti i duži pod sljedećim uvjetima:
a) Plaćanje u duljem roku mora biti dogovoreno u pisanom obliku;
b) Plaćanje u duljem roku mora biti opravdano posebnim okolnostima

POSEBNE OKOLNOSTI

Posebne okolnosti nisu definirane Zakonom. Rečeno je samo da takve posebne okolnosti opravdava posebna priroda obveze. Mi smatramo da se dulji rok može uvijek dogovoriti, tj. da se uvijek može opravdati prirodom obveze, osim u slučajevima koji su i samim Zakonom propisani kao zabranjeni, odnosno ništavi. Dakle, dulji rok je ništav (tj. kao da ne postoji) ako je rezultat neravnopravnosti stranaka ili nepostupanja po načelu savjesnosti poštenja. Primjer takvog postupanja bio bi dobavljač koji ima samo jednog kupca ili samo jednog velikog kupca, a kupac tu okolnost iskorištava radi nametanja dužih rokova plaćanja. Takve okolnosti bi trebalo i dokazati na sudu da bi takav dulji rok plaćanja bio ništav. Bez obzira na ova pravila, u slučaju prodaje robe 'na kredit' moguće je uvijek dogovoriti rok otplate do 360 dana. Drukčija, odnosno stroža pravila, vrijede kod rokova plaćanja kod ugovora s tzv. osobama javnog prava (npr. ministarstva, agencije, itd.).

POSLJEDICE NEPLAĆANJA U ROKU

U većini zemalja pravilo je da, ako ne platite u roku koji ste dogovorili, morate platiti i zateznu kamatu. Tako je i u Hrvatskoj. Zateznu kamatu kod zakašnjenja dugujete i kad je niste ugovorili i to se zove zakonska zatezna kamata. Način izračuna zakonske zatezne kamate izmijenjen je uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Zakonska zatezna kamata je jednaka referentnoj kamatnoj stopi uvećanoj za osam posto. Ta referentna stopa je jednaka prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, i to obračunatih nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjenoj za jedan posto. Prema ovom novom izračunu, ta nova kamata iznosila bi oko 12 posto godišnje (što je za tri posto manje od dosadašnjeg izračuna). Međutim, nova stopa se ne primjenjuje na isporuku robe i pružanje usluga prije 30. Lipnja 2013. Na sve takve isporuke robe i usluga primjenjuje se stopa prema Zakonu o obveznim odnosima koja pojednostavljeno glasi: eskontna stopa Hrvatske narodne banke plus osam posto, što je trenutačno 15% godišnje.

DODATNE KAZNE U SLUČAJU NEPLAĆANJA

U Mletačkom trgovcu W. Shakespearea, mletački trgovac Shylock zbog neplaćanje u roku traži funtu mesa svog dužnika Antonija. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nešto je blaži pa je nametnuo prekršajne kazne za upravu i za samog poduzetnika. Kazna može biti do milijun kuna za poduzetnika i do pedeset tisuća kuna za upravu. Zaključno, Zakon o financijskom poslovanju pokušao je financijsku nedisciplinu riješiti reguliranjem rokova plaćanja i prekršajnim sankcijama. Nažalost, teško je utvrditi koliko je Zakon bio uspješan. Sigurno treba pozdraviti svaki korak koji ide u pravcu jačanja financijske discipline i zaustavljanja spirale neplaćanja. Međutim, glavna pomoć pri poštivanju rokova plaćanja bit će jačanje pravnog sustava i cjelokupnog gospodarstva.

 

TPA HORWATH -> ARHIVA TEKSTOVA: 

->Sustav oporezivanja: Promet dobara u EU
->Kontrola poslovanja: Obaveza revizije u EU

->Elektronička komunikacija: Kazna za reklamiranje e-poštom?

->Otpis kamata i reprogram duga
->Oprost duga: Dugovi nas 'tjeraju' naprijed
->Koliko iznosi trošak fluktuacije zaposlenika?
->Za porez i javna davanja nema zastare
->Privlačni poticaji za nova ulaganja 
->Transferne cijene: Imate li potrebnu dokumentaciju? 
->Novo na tržištu - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 
->Fiskalne blagajne: kraj prodaje na crno ili samo skupi pokušaj? 
->Zakon o hrani: Hranimo se kaznama