• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Odredite odgovornost za zalihe (2. dio) PDF Print E-mail
Saturday, 24 September 2011 23:05

 

Kada na mojim seminarima govorimo o odgovornosti za zalihe i upitam tko je odgovoran za zalihe, nitko se ne javlja i svi me začuđeno gledaju. Onda malo preformuliram pitanje i pitam: “Dobro, tko je kriv ako zaliha nema dovoljno ili ako ih ima previše?“ E, sada je već jasnije i svi znaju o čemu pričamo. Isto tako, povezano sa zalihama javljaju se i konflikti među pojedinim menadžerima unutar poduzeća...

Voditelj proizvodnje je zabrinut zbog troškova pokretanja serije i pripreme proizvodnje, otpada, prekida i problema rasporeda i promjene proizvodnih serija. On preferira proizvodnju na duge staze (veće serije proizvoda koje se proizvode dulje vremena bez prekida), dovoljne količine zaliha sirovina te malu raznolikost proizvoda (asortimana). Voditelja nabave zanimaju količinski popusti, fluktuacije cijena, performanse dobavljača i troškovi naručivanja. On preferira narudžbe u velikim količinama u rijetkim intervalima, što rezultira velikim zalihama. Voditelja skladišta muči skladišni prostor, kvarenje robe, obrtaj zaliha i zastarjelost zaliha. On preferira adekvatnu razinu zaliha koja se održava čestim narudžbama malih do umjerenih količina.

Voditelja prodaje zanima brza usluga kupcu, maksimalna raznolikost proizvoda (asortiman) i česta proizvodnja tako da on može ponuditi kupcu svježe zalihe i najnovija tehnička poboljšanja. On ne voli ne-isporuku kupcu (stockout situacije ili defekture), zaostatak proizvodnje, a obožava kratak rok isporuke i dovoljne količine zaliha gotovih proizvoda. Financijski direktor brine o likvidnosti, upravlja gotovinom, povratom na investiciju, želi minimalnu razinu zaliha, visok obrtaj zaliha, izbjegava zastarijevanje proizvoda, a preferira prihvatljivu razinu ne-isporuke (stockout situacije) dokle god su ulaganja u zalihe mala.

U odnosu na robe i sirovine, moguće je za financijsku direktoricu i voditelja nabave da se baš ne slažu. Voditelj nabave obično želi kupiti stavke u velikim količinama, tako da količinski rabati i ušteda na transportu rezultiraju niskim jediničnim troškom. Financijska direktorica se zalaže za manje narudžbe što će osloboditi sredstva za neke druge svrhe – isplatu plaća, na primjer. U slučaju gotove robe, voditelj prodaje i voditelj skladišta mogu biti u sukobu. Voditelj prodaje sanja o velikim zalihama koje mu omogućavaju brzu isporuku i povećanje prodaje. Voditelj skladišta je za male zalihe koje zahtijevaju manje prostora i niže troškove održavanja.

Funkcionalno područje

Tipični odgovori

Prodaja

Ne mogu prodavati s praznog skladišta.
Ne mogu zadržati  kupca ako i dalje nema robe na zalihi i nema raznolikosti proizvoda.

Proizvodnja

Kada bih mogao proizvoditi veće proizvodne serije mogao bih smanjiti troškove po jedinici i učinkovito funkcionirati.

Nabava

Mogao bih smanjiti trošak po jedinici ako kupujem veće količine i na veliko.

Financije

Gdje da nađem sredstva za financiranje tako visokih zaliha? Razina zaliha treba biti niža.

Skladišno poslovanje

Ja više nemam prostora. Više ni igla ne bi mogla stati u skladište.


Menadžer upravljanja materijalima


Navedene situacije mogu dovesti do sukoba ili barem razlike u mišljenju među menadžerima. Mnogi problemi sa zalihama proizlaze iz različitih uloga koje menadžeri igraju. Mnogi obećavajući sustavi kontrole zaliha su minirani ili kompromitirani od strane rivalstva pojedinih odjela i sektora i konfliktnih ciljeva. Politika zaliha mora biti utvrđena na način da rezultira niskim troškovima, istovremeno balansirajući između sukobljenih uloga menadžera, a za dobrobit cijele organizacije.

Upravljanje zalihama je svačija briga, ali to je ponekad sinonim za - ničija briga. Odgovornost za zalihe često je podijeljena među odjelima s posebnim interesima. Nabava može preuzeti odgovornost za kontrolu zaliha sirovina i kupljenih predmeta, dok se proizvodnja brine o poluproizvodima, a marketing i prodaja gotovim proizvodima. Podvojena odgovornost je obično logična, ali je malo vjerojatno da su talenti i stručnost potrebna za pravilno upravljanje zalihama dostupni u svim odjelima. Uobičajeno je staviti odgovornost za sve zalihe pod jednu kapu menadžera upravljanja materijalima (ili menadžera zaliha). Manje je vjerojatno da će doći do sukoba među odjelima i suboptimizacije kad su zalihe pod nadzorom menadžera zaliha.

Problematika zaliha se ne može rješavati izolirano. Ona je neraskidivo vezana uz problematiku u distribuciji, skladištu, proizvodnji, manipulaciji materijala, nabave, prodaje i financija. Zalihe nisu otok za sebe. Upravljanje zalihama zahtijeva širok pogled (treba se izdići iz zamke uskih interesa pojedinih odjela) i ne treba se tretirati kao serija samostalnih odluka o pojedinim stavkama zaliha. Zalihe bi trebale služiti svrsi organizacije i trebale bi olakšati postizanje njezinih ciljeva. Upravljanje zalihama je dio većeg sustava i to ne smijemo zaboraviti.

Zalihama se, dakle, mora upravljati, a ne se natezati oko toga tko je odgovoran za koji dio. Da biste prevladali sve ove relikte burne prošlosti, upravljanje zalihama treba proširiti na upravljanje materijalima. Upravljanje materijalima sastoji se od svih funkcija vezanih uz materijale, kao što su nabava, transport, logistika, planiranje proizvodnje, zalihe, a ponekad čak i kvaliteta. Menadžer za upravljanje materijalima mora biti nezavisna funkcija, na istoj razini kao i financije, prodaja i proizvodnja. Njegov je posao da se zalaže za (više) organizacijske ciljeve, a ne da postane posinak ili štićenik nekog drugog funkcionalnog područja.