• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Kranjska kobasica 'predmet' velike rasprave PDF Print E-mail
Saturday, 10 November 2012 15:42

diana gluhak - kultura prehrane

Prestanak proizvodnje Kranjske kobasice pod tim nazivom nanio bi hrvatskoj mesno-prerađivačkoj industriji veliku ekonomsku štetu, odnosno mogao bi uvjetovati rizik za proizvodnju i izvoz od približno 80 milijuna kuna.

Piše: Diana Gluhak, mag. nutricionizma, foodieCro

Mnogo je govora o kranjskoj kobasici gdje se priča po medijima stvarno proteže "kao kobasica". Zaštita hrvatske mesno-prerađivačke industrije ili samo političke igre? Jedno je sigurno, Kranjska kobasica je suhomesnati proizvod koji se jednim dijelom na slavenskom i dio na germanskom području proizvodi već dugo vremena. Kranj je četvrti po veličini grad u Sloveniji koji se nalazi oko 20 km od Ljubljane. Poznatija priča kaže da je Kranjskoj kobasici ime dodijelio još za vrijeme Austro-Ugarske monarhije car Franjo Josip na svom putovanju kroz pokrajinu Kranjsku. Seoski gostioničar ga je ponudio domaćom kobasicom. Kako simpatična kobasica nije imala ime, a bio je oduševljen okusom, car Franjo Josip ju je nazvao Kranjskom kobasicom ("Krainer Wurst").

Priča koja nam dolazi iz Slovenije ima malo drugačiji ton. Naime, za vrijeme pada njemačkog carstva, a kasnije Austro-Ugarske monarhije područje "Kranjska" je pripadalo u potpunosti području Slovenije, te je "Kranjec" i služio kao drugi naziv za "Slovenski". Ime "Kranjska" dolazi iz slovenske riječi "krajine" što znači "zemlja". Pridjevi "kranjska" i "kranjec" su sinonim za Sloveniju koji se koriste i dan danas. Aktualan kobasičarski proizvod je u tekućoj godini podigao mnogo prašine. Što je tako posebno u kranjskoj kobasici? U službenom listu Europske unije 18. veljače 2012. objavljena je publikacija o zahtjevu Republike Slovenije za dodjeljivanje Oznake zemljopisnog podrijetla za mesni proizvod pod nazivom Kranjska kobasica. I tako priča počinje…

VIŠE VRSTA KRANJSKE
Kranjska kobasica je pasteriziran, mesni polutrajan proizvod koji se proizvodi od mesa i masti uz dodatak začina. Također, kako stoji u službenom listu EU-a koji govori o slovenskom zahtjevu za oznakom, kranjska kobasica se može proizvoditi samo od svinjskog mesa I. i II. kategorije. U službenom listu EU-a i u slovenskoj udruzi "Kranjska klobasa" priopćavaju da prema slovenskom receptu, kranjska kobasica treba sadržavati 75%-80% svinjetine i 20%-25% čvrste masti. Od dodataka koristi se sol, mljeveni papar i suhi češnjak. Prema austrijskom receptu, Kranjska kobasica sadrži 68% svinjskog mesa, 12% govedine te najviše 20% masti. Od začina koristi se sol, papar i češnjak. U Hrvatskoj u proizvodnji Kranjske kobasice koristi se ponekad i sir i goveđe meso, a omjer mesa značajno varira. Prema tome, postoje najmanje tri vrste kranjske kobasice koje se jednako zovu.

PGI OZNAKA
Oznaka zemljopisnog podrijetla (PGI) je naziv regije, određenog mjesta ili zemlje koja se koristi za označavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji ili potječu iz navedene regije, mjesta ili zemlje. Također, to je oznaka za proizvode koji imaju specifičnu kakvoću, ugled ili drugo obilježje koje se pripisuje njegovom zemljopisnom podrijetlu ili čija se proizvodnja i/ili prerada odvijaju na navedenom zemljopisnom području. Pod oznakom zemljopisnog podrijetla, Hrvatska je zaštitila Baranjski kulen, Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Krčki pršut, Lički krumpir, Meso zagorskog purana i Poljički soparnik. Oznaka zemljopisnog podrijetla tako postaje za određenu zemlju zaštita kulturnog naslijeđa, prepoznatljivosti i naposlijetku izvor zarade proizvoda sa dodanom vrijednošću. Jednom riječju, zaštita autohtonih proizvoda. Kako je zahtjev za autohtonu zaštitu Kranjske kobasice podnesen, sukladno propisima EU bilo koja zemlja može podnijeti prigovor u roku od 6 mjeseci od dana objave informacije o podnesenom zahtjevu. Republika Hrvatska je podnijela prigovor gdje je jedno od obrazloženja i ekonomska šteta koja bi se nanijela hrvatskoj mesno-prerađivačkoj industriji.

JEDINSTVENA RECEPTURA
Prestanak proizvodnje Kranjske kobasice pod tim imenom mogao bi uvjetovati rizik za proizvodnju i izvoz od približno 80 milijuna kuna. Problem za hrvatske proizvođače nastaje ako se usvoji slovenski zahtjev, te se u Hrvatskoj više neće moći proizvoditi "kranjska kobasica" po slovenskoj niti hrvatskoj recepturi. Jednako tako bit će zabranjeno koristiti i sam naziv kranjska kobasica. Tada postoji i mogućnost uvoza kranjske kobasice na hrvatsko tržište nakon čega bi hrvatski proizvođači ostali "vezanih ruku". Zaključuje se da oznaka zemljopisnog podrijetla štiti naziv za navedeni proizvod, ali također i samu recepturu proizvoda. Za podnošenje samog zahtjeva za oznaku zemljopisnog porijekla, potrebno je formirati udruženja proizvođača koji tada sustavno dijele jednaku ideju, plasiraju proizvod koji ima jednaku recepturu i na taj način se bore za prepoznatljivost na domaćem, ali i stranom tržištu. Potrošač tada kupujući primjerice takav proizvod može biti siguran da kupuje proizvod koji se proizvodi po recepturi odobrenoj od zakonodavnih tijela. Označavanjem proizvoda kreira se „brand“ i štiti na europskoj razini te se nudi proizvod sa dodanom vrijednošću.

Da li je to dovoljno? Oznakama zemljopisnog podrijetla možda se više štiti socijalni i kulturološki aspekt. Za razliku od oznake zemljopisnog podrijetla, o znakom izvornosti zahtijeva se da i sirovina za prehrambeni proizvod bude iz navedenog područja. Oznaka izvornosti sadrži vrijednost one stepenice koja nedostaje – domaća proizvodnja sirovine, prednost koju nudi oznaka izvornosti. Gledajući sa socijalne i kulturološke strane, Kranjska kobasica je takoreći evoluirala kroz Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, te svugdje stekla jedinstven identitet kao prepoznatljiv proizvod. Dok se klupko oko kranjske kobasice polako razmotava, Austrija je postigla preliminarni sporazum gdje će se postojeći proizvodi moći prodavati isključivo pod njemačkim nazivom "Krainer Wurst", ali će se zadržati postojeći proizvodi. Prema novim saznanjima, Slovenija je jednak prigovor o zaštiti poslala i Njemačkoj. Prihvati li se oznaka, Slovenci neće imati ograničenja u biranju naziva, a hrvatska proizvođačka i ekonomska struka će morati odmotati još malo klupka i smisliti zanimljiv naziv za novu "hrvatsko-kranjsku kobasicu".

DIANA GLUHAK -> ARHIVA TEKSTOVA:

->Antioksidansi - važan atribut zdravlja
->Zajedno smo jači